01.12.2009. - Bratislava
Predsjednik Mesi� u opro�tajnom posjetu Slova�koj
Predstavljena je prva antologija slova�ke poezije na hrvatskom jeziku "Crna violina" u izdanju sisa�ke Aure o kojoj su govorili autor Ludwig Bauerer i akademik Jan Jankovi�.
(Foto: AFP)
Za vrijeme oproštajnog posjeta Slova�koj hrvatski predsjednik Stjepan Mesi� i njegov doma�in predsjednik Slova�ke Ivan Gašparovi� boravili su u Devinskoj Novoj Vasi i susreli se s predstavnicima hrvatske manjine u Slova�koj.
Tada je predstavljena prva antologija slova�ke poezije na hrvatskom jeziku Crna violina u izdanju sisa�ke Aure o kojoj su govorili autor Ludwig Bauerer i akademik Jan Jankovi�.
(Ve�ernji list, Zdravko Stri�i�)
Izjava predsjednika Mesi�a
nakon razgovora sa slova�kim predsjednikom Gašparovi�em
Gospo�e i gospodo,
Završili smo razgovor s predsjednikom Gašparovi�em i njegovim suradnicima. Zadovoljan sam razgovorom, i to kako njegovim sadr�ajem, tako i atmosferom u kojoj je vo�en. Me�u našim zemljama nema otvorenih pitanja, dakle nema ni�ega što bi moglo optere�ivati naše odnose.
Ti su odnosi dobri, prijateljski i razvijeni, a – naravno – da smo ispitali i mogu�nosti za njihovo dalje proširivanje. I ako me pitate je li takvo proširivanje mogu�e, moj je odgovor – bez i najmanjeg oklijevanja – da, mogu�e je! Dakle, na dobrome smo putu i tim putem treba nastaviti.
Ovo je moj posljednji posjet Slova�koj u funkciji predsjednika Republike, dakle u neku ruku i oproštajni posjet. No, zahvaljuju�i našim doma�inima, to je ipak i prije svega po karakteru slu�beni, a po sadr�aju radni posjet, potpuno u funkciji daljeg unapre�ivanja hrvatsko-slova�kih odnosa.
Iskoristili smo priliku da razmijenimo i mišljenja o stanju na jugoistoku Evrope, kao i o aktualnim svjetskim problemima, poput globalne gospodarske krize i klimatskih promjena o kojima �e biti rije�i na skorome sastanku na vrhu u Kopenhagenu.
Upozorio sam i ovom prilikom, kao što to �esto �inim u posljednje vrijeme, da ni Evropske unija, ni me�unarodna zajednica ne smiju di�i ruke od jugoistoka Staroga kontinenta. Ponovio sam tako�er kako svijet ne smije nasjesti nikakvim prijevarama sli�nima onima kojima je svojedobno Slobodan Miloševi� kupovao vrijeme dok je širio rat na podru�ju bivše Jugoslavije.
Zahvalio sam Slova�koj na dosljednoj potpori što je daje Republici Hrvatskoj na njezinome evropskom putu. Naš je interes što prije u�i u Uniju, a to zna�i i ispuniti, odnosno usvojiti evropske kriterije i standarde. Moram i ovdje naglasiti – mi te standarde i kriterije usvajamo u prvome redu zbog nas samih. No, ujedinjena Evropa nedvojbeno je naša budu�nost i ja sam �vrsto uvjeren da svoje mjesto u njoj moraju na�i sve zemlje jugoistoka našega kontinenta.
Siguran sam da �e i ovaj moj posljednji slu�beni posjet Bratislavi dati novi poticaj razvijanju hrvatsko-slova�kih odnosa i vjerujem se da �e njihovu va�nost prepoznati i moj nasljednik koji �e preuzeti funkciju predsjednika Republike Hrvatske polovicom velja�e idu�e godine.
(Ured predsjednika RH)
*****
Interesantno je da je i predsjednik Slova�ke Ivan Gašparovi� hrvatskog podrijetla. O tome je svojevremeno pisao i portal:
Kad 15. lipnja Ivan Gašparovi� polo�i prisegu kao tre�i predsjednik Slova�ke od proglašenja nezavisnosti 1993., po prvi puta �e se na �elu jedne �lanice Europske unije na�i osoba hrvatskog porijekla. Naime, 63-godišnji pravnik Gašparovi�, unuk je Tome Gašparovi�a iz Triblja u okolici Crikvenice, koji se 1920. sa suprugom Agnom preselio u Slova�ku i ondje radio kao umjetni�ki klesar.
Novi slova�ki predsjednik u svojoj je karijeri obnašao nekoliko visokih du�nosti, me�u ostalim nakon baršunaste revolucije bio je javni tu�itelj tadašnje �ehoslova�ke, a od 1992. do 1998. i predsjednik slova�kog parlamenta. U predizbornoj kampanji nije skrivao svoje hrvatsko podrijetlo, a sam je izjavio da dobro razumije hrvatski, �ita hrvatske knjige i sluša hrvatsku glazbu.
Više je puta bio u Hrvatskoj u posjetu obitelji, a najavio je i slu�beni dolazak nakon preuzimanja predsjedni�ke du�nosti. Gašparovi�, �ije prezime Slovaci izgovaraju s naglaskom na prvom slogu ipak nije prvi visoki slova�ki politi�ar s hrvatskim korijenima...
No o tome koje su još osobe hrvatskog podrijetla obnašale visoke politi�ke i dr�avne funkcije, sve do polo�aja predsjednika dr�ave u raznim zemljama svijeta pro�itajte više u �lanku od 9. svibnja 2004. Marijana Lipovca, koji je portal objavio preuzevši ga iz Vjesnika:
http://www.arhiva.croatia.ch/kako/071111.php
Za portal pripremio: zm
