DR. �IVKO GATIN, ZNANSTVENIK IZ SPLITSKOG INSTITUTA ZA JADRANSKE KULTURE
VIS MO�E BITI RAJ ZEMALJSKI!
Kada se govori o revitalizaciji otoka, neki ljudi zamišljaju kako �e dr�ava napraviti nekakve pogone na Visu i onda �e se tu stanovništvo zaposliti. Kakve pogone i što u njima raditi? Tu bi se onda mogla primijeniti parafraza one Isusove: Oprosti im, Gospode, jer ne znaju što govore! Samo na Visu postoji više od dvije tisu�e hektara neiskorištene plodne zemlje i suptropska klima koja omogu�ava uzgoj skupocjenih i dohodovnih kultura. Mo�e li se zamisliti bolji “pogon” za zaposlenje stanovništva? Kada bi se to ostvarilo, onda bi ljudi migrirali s kopna na otoke
Vis? Pa, to bi mogao biti raj zemaljski! Zamislite samo da se Komi�ani organiziraju i posade 100 hektara intenzivnih nasada ekoloških limuna na terasama iznad mjesta. Kada bi ti nasadi došli na rod, mještani bi mogli ostvariti bruto dohodak od pet milijuna eura - rekao je dr. �ivko Gatin, vanjski suradnik Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, koji radi na projektu Introdukcija agruma.
On se zala�e za sna�niji komercijalni uzgoj agruma na kvalitetnoj napuštenoj zemlji naših otoka i priobalja i ka�e:
- Kada se govori o revitalizaciji otoka, neki ljudi zamišljaju kako �e dr�ava napraviti nekakve pogone na Visu, i onda �e se stanovništvo tu zaposliti. Kakve pogone i što u njima raditi? Tu bi se onda mogla primijeniti parafraza one Isusove: Oprosti im, Gospode, jer ne znaju što govore! Samo na Visu postoji više od dvije tisu�e hektara neiskorištene plodne zemlje i suptropska klima koja omogu�ava uzgoj skupocjenih i dohodovnih kultura. Mo�e li se zamisliti bolji pogon za zaposlenje stanovništva? Kada bi se to ostvarilo, onda bi ljudi migrirali s kopna na otoke.
Iskusni stru�njak ukazuje na izvanredne mogu�nosti za uzgoj intenzivnih kultura. Podsje�a kako na Visu ima puno dobre zemlje na kojoj su prije bili vinogradi:
- Vinogradarstvo je na Visu od drevnih vremena bilo glavna poljoprivredna grana. Viško vino cijenilo se i u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Bilo je uvelike tra�eno, išlo je i na carski dvor. Koncem 19. stolje�a površina pod vinogradima bila je dostigla 2700 hektara ili 26,8 posto od ukupne površine malenog otoka, ra�unaju�i i neprohodni krš i šume. Nakon Drugoga svjetskog rata, vinogradari poljoprivrednici došli su u potpunu zavisnost od velikih vinarskih ku�a, koje su vodile neodr�ivu politiku otkupa gro��a sa zatezanjem pla�anja od jedne ili više godina, a najve�u štetu dalmatinskom vinogradarstvu nanijela je masovna proizvodnja umjetnih vina. Sve to skupa dovodi do katastrofalnog nazadovanja vinogradarstva i neprekidnog smanjivanja površina pod vinogradima. Površina pod lozom do 2000. godine spala je na samo 329 hektara.
Vis, dakle, ima više od dvije tisu�e hektara slobodne dobre zemlje. Kako iskoristiti tu zemlju? Kako na tim površinama najbolje iskoristiti suptropsku klimu Visa, našeg najtoplijeg otoka? Mo�e li se taj prostor, ako ne sav, makar djelomi�no, pretvoriti u visokoproduktivne poljoprivredne površine?
- Danas nije više mogu�e poljoprivredu zasnivati na tradicionalnom vinogradarstvu u opsegu kako je to nekad bilo, osnovano na teškom te�a�kom radu motikom, jer ekonomski uvjeti za to objektivno više ne postoje. U današnje vrijeme treba se posvetiti uzgoju gro��a za proizvodnju samo vrhunskih vina poput viškog plavca i vugave, na primjer, za što na Visu postoje izvanredni prirodni uvjeti, umjesto tre�erazrednih masovnih vina, i to uglavnom na poljima gdje se mo�e maksimalno upotrijebiti suvremena mehanizacija. Ljude, me�utim, mo�e vratiti i vezati ih uz zemlju samo intenzivna visokodohodovna proizvodnja, koja ne zahtijeva preveliko fizi�ko naprezanje, ru�ni rad, a koja po usporedbi s vinovom lozom daje ve�e prinose i ve�u vrijednost proizvoda, mjereno kako po utrošku rada, tako i po jedinici obradive površine - kazao je dr. Gatin.
Grupa kultura koja odgovara takvim zahtjevima, s kojima postoje pozitivna iskustva u Donjoj Neretvi, na priobalju i na otocima, a postoje i modeli nasada na samom Visu, jesu agrumi - zajedni�ki naziv za suptropske vrste - mandarine, naran�e, limune.
Zbog odgovaraju�e mikroklime - malog rizika od mraza, zavjetrine i dobrog tla oko Komi�e je mogu�e podignuti suvremene planta�e limuna u intenzivnom uzgoju oko 100 hektara. Na središnjem dijelu otoka, u zavjetrini od bure, na padinama i pristavama od Zejne Glove (�ene Glave) do Podselja, na površini od 200 hektara mogu se uzgajati kasne mandarine i posebna kvalitetna klementina, koje zriju pred Bo�i� i Novu godinu kada ve� u Donjoj Neretvi berba prakti�ki prestaje. Tu je mogu�e proizvesti i do 8000 tona toga suptropskog vo�a.
Na isto�noj strani otoka Visa postoje polja s pjeskovitim tlima, koja bi po pedološkom sastavu odli�no odgovarala agrumima, ali su ta mjesta vjetrovita i zimi hladna te se stoga ne mogu preporu�iti ni za mandarine, a pogotovo ne za limune. Na tim poljoprivrednim površinama mogu se s velikim uspjehom uzgajati masline, sasvim nepravedno potpuno potisnute s Visa za vrijeme vinske konjunkture.
Za ilustraciju budu�im poduzetnicima spomenimo kako se u pilot nasadu limuna u Komi�i, s površine od dvije tisu�e metara �etvornih, iz godine u godinu dobije prosje�no 10 tona kvalitetnih ekoloških limuna, koji se prodaju po prosje�noj cijeni od oko jednog eura po kilogramu. To je oko 10 tisu�a eura na samo dvije tisu�e metara �etvornih. U prera�unu na jedan hektar to zna�i prihod od 50 tisu�a eura. Jedna obitelj od dva aktivna �lana mo�e odr�avati najmanje dva hektara limuna u intenzivnom uzgoju i ostvariti godišnji dohodak do 100 tisu�a eura. Naravno, prve tri-�etiri godine u mladom nasadu nema plodova, a u rodnom razdoblju treba ra�unati na troškove berbe, gnojiva, navodnjavanja i otplatu kredita. Svejedno, to bi bio bogati dohodak za jednu obitelj. Kad bi se limuni posadili samo na cijelom podru�ju Komiške uvale, bilo bi posla i dobrog dohotka za oko 50 obitelji. A limuni u organskom uzgoju ne bi imali konkurencije od onih uvoznih. Oni bi dolazili do potroša�a, svje�i i mirisni, bez prethodnog tretiranja fungicidima.
Nije na odmet podsjetiti kako baš sve uvezene naran�e, limune, grejpfrute i mandarine dobavlja� jednostavno mora “uroniti” u otrovnu kupku prije pakiranja, da se ne bi razvila plijesan tijekom transporta. Ti okupani u fungicidu agrumi sti�u u Hrvatsku mahom sa Sicilije, iz Gr�ke, s Cipra, iz Španjolske ili Turske. Premda je upozorenje da je njihova kora štetna za zdravlje otisnuto na pakiranju i prodava�i su u du�anima du�ni to istaknuti, ipak i kora takvih limuna i naran�i �esto završi izribana u kola�ima ili u napitcima kao što su �aj, tonic ili campari. Plodove doma�ih agruma ne treba tretirati kemikalijama prije pakiranja, jer do tr�nica i du�ana nije dalek put.
Kako je sastav plodova agruma bogat vitaminima i drugim korisnim sastojcima, u svijetu je zabilje�ena rekordna proizvodnja u odnosu na drugo vo�e, pa i to ide u prilog njihovu uzgoju tamo gdje za njega postoje idealni uvjeti kao na Visu.
- U viškim obiteljskim vrtovima ima više od 5000 stabala limuna - nastavlja dr. Gatin. - Me�utim, jednom je u Slobodnoj Dalmaciji osvanuo ovakav naslov: “Limuni iz Turske u samoposlugama, a doma�i propadaju na stablima”. Pitali su me zašto je to tako. Gledajte: doma�ici s Visa ne isplati se nositi tek nekoliko kilograma limuna s otoka u Split uz trošak za trajektnu kartu. A u samoposlu�ivanju takve plodove, najvjerojatnije, nitko ne�e uzeti jer ih amateri ne znaju sortirati. U svoju košaru doma�ica �e staviti velike i male limune, pored lijepih jedrih i one ošte�ene, a �esto i pune crne plijesni, takozvane �a�avice... Obi�ni ljudi ne znaju što je tr�ište, što se tra�i, kakvi su standardi. Mora se na�i netko tko �e podu�iti ljude kako proizvesti plodove uvjetne za tr�ište, tko �e organizirati skupljanje, sortiranje, pakiranje, transport i, što je jako va�no, poznavati mogu�e kupce.
Projektirana sadnja komercijalnih planta�a limuna i drugih agruma ili maslina ne�e se pokrenuti sama od sebe, niti to mo�e napraviti dr�ava, ve� se mora na�i poduzetnik - organizator, a najpo�eljnije bi bilo da to budu ljudi, ili �ovjek s otoka. To je uvjet bez kojega se ništa ne�e dogoditi.
- Druga je va�na stvar voda. Ni za poljoprivredu ni za turizam na otoku je nema dovoljno. Voda je osnovni faktor za intenzifikaciju poljoprivrede. Dovesti oto�anima jeftinu vodu za poljoprivredu - trebao bi biti strateški zadatak dr�ave, i to bilo podmorskim cjevovodima s kopna ili desalinizacijom morske vode koriste�i energiju vjetroturbina - isti�e dr. �ivko Gatin. - Bra� je, na primjer, u drugoj poziciji - dobio je vodu iz Cetine prije više od 30 godina. Bra�ani su tako imali mogu�nost razviti ne samo turizam ve� i agrume, a sada su po�eli zalijevati �ak i masline. Zahvaljuju�i razvoju privrede Bra� mo�e platiti opremljenu ambulantu, škole, graditi zgradu suda... Na Visu nema takvog zamaha i ako je jugo, “ne mo�eš do�i ni do doktora”. Prošlog ljeta turisti se u srcu sezone nisu mogli ni tuširati nakon pono�i, a špine se nisu smjele otvarati sve do 7 ujutro. Turizam traje tri mjeseca, a što onda? Voda bi donijela proizvodnju i blagostanje, a onda same po sebi na red dolaze ambulante, škole, bolje veze s kopnom i štošta drugo.
- Neki ka�u kako Vis mo�e biti hrvatska Kalifornija. Tko poznaje Kaliforniju, taj zna da je to suha zemlja, u kojoj nema ni kapi kiše od travnja pa do sve do sredine listopada. Tamo ništa ne mo�e rasti ako ne zaliješ. Ali Kalifornija je postala pojam, kakvog ga mi danas do�ivljavamo, zato što su ljudi doveli na polja vodu. Nema kulture koja se ne navodnjava. Samo središnji Saint Luis Canal, koji slu�i za navodnjavanje, širok je na vodenoj površini 50 m i dug je 800 kilometara! A od Visa do kopna ima 30 morskih milja. Ako damo Visu vodu, on mo�e postati raj na zemlji, a ne Kalifornija - zaklju�io je dr. �ivko Gatin.
Vodovod i ulaganja
Polja su na Visu prazna, a za intenzivnu poljoprivredu nema vode. Neki ka�u da dovesti vodu za poljoprivredu na Vis ne bi bilo isplativo, jer se tamo ništa ne uzgaja. Usporedbe radi, nije se pri tom loše prisjetiti 1965. godine i radova na Jadranskoj magistrali do Dubrovnika. I onda se �ulo naricanje: “Tko �e to platit? Što �e nam magistrala kad put Dubrovnika prolaze dva automobila dnevno?”. Ali, kad se magistrala otvorila, onog �asa je postala pretijesna. Procvjetao je turizam du� cijele obale, po�eli su se graditi hoteli, privatni apartmani, restorani i štošta drugo.
Vjetroelektrana
Za mogu�u vjetroelektranu provedena su ispitivanja u�estalosti i brzine vjetra na rtu Stupiš�e, kao i na vrhu Hum. Studiju o korištenju te energije za desalinizaciju morske vode radi navodnjavanja agruma na Visu, na inicijativu gospodarskog odjela �upanije, izradio je Energetski institut “Hrvoje Po�ar” iz Zagreba. Našlo se i više ozbiljnih stranih investitora koji s vjetroelektranama imaju iskustva. A onda je sve palo na tomu jer se HEP nije uklju�io u to s odgovaraju�im dalekovodom od Stupiš�a do Komi�e (oko 3 km) i odgovaraju�om trafostanicom. Što se ti�e vode s kopna, ve� više od dvadeset godina postoji projekt vodovoda od uš�a Cetine, preko Bra�a i preko Hvara, do Visa. Dakle, sve je ispitivano, prostudirano, analizirano, ali do danas ništa nije ostvareno. Naravno, dr. Gatin napominje kako taj kompleksni problem, dovesti vodu na otok, ne mo�e riješiti pojedinac, pa �ak ni neka tvrtka, nego to mora poduprijeti dr�ava, jer je o�ivljavanje otoka njezin strateški zadatak. O tome ovisi sudbina otoka.
Studije o agrumima
O mogu�nosti komercijalnog uzgoja agruma na otoku Visu, naro�ito limuna, ra�ene su studije, i to 1987., 1988. i 2001. godine. Posljednja studija ra�ena je po vrlo uspjelim modelima intenzivnih pilot nasada na samom Visu, koji su podignuti pridr�avaju�i se prvih dviju studija. Prema svemu, najpovoljniji uvjeti za komercijalni intenzivni uzgoj limuna su u Komiškoj uvali, na predjelima zvanim Norpino, Brojkovica, Kamenica, Š�e�e, na ukupnoj površini od 109 hektara. U središnjem pak dijelu otoka, na potezu od �ene Glave do Podselja, u zavjetrini od bure, mogu�e je anga�irati dodatnih 200 hektara poljoprivrednih površina za uzgoj prete�ito kasnih mandarina, zatim klementine i naran�e, i to sorata koje sazrijevaju u prosincu i realiziraju se ve�im dijelom oko Bo�i�a i Nove godine. Pilot nasadi limuna u Komi�i i kasnih mandarina kod Podselja pokazali su odli�ne rezultate po produktivnosti, kvaliteti plodova i dohodovnosti. Ti uzorni nasadi slu�e kao osnova za daljnja projektiranja.
Izvor: Slobodna Dalmacija,napisala LolaWRIGHT
