Izlaz iz gospodarske i politi�ke krize Republike Hrvatske

Dana 09. velja�e 2010. godine odr�an je znanstveni skup �iji je organizator bio Hrvatski svjetski sabor za dijasporu i domovinu. Skup je odr�an u Nacionalnoj sveu�ilišnoj knji�nici s po�etkom u 11,00 sati, po prethodno zakazanom dnevnom redu. Voditelj i moderator ovog skupa bio je poznati novinar i TV moderator u emisijama „Lica nacije“ Branimir Bili�.

Tema ovog znanstvenog skupa bio je:
Izlaz iz gospodarske i politi�ke krize Republike Hravtske

Na skupu su govorili i izlagali svoje prijedloge u funkciji tra�enja izlaza Hrvatske iz sveop�e, posebno gospodarske, krize sljede�i uzvanici:

- Akademik Ivan Miloš,
- Akademik Zvonimir Baleti�
- Dr. Slobodan Lang
- Prof. dr. Ante Lauc
- politolog Ana Barkovi�, u ime hrvatske mlade�i
- Ing. �eljko Vinski, predsjednik HSSD-a za Hrvatsku, o ulozi hrvatskog iseljeništva i domovinske Hrvatske
- U politi�kom dijelu programa dipl. ing. Ivo Joli� je predstavio Stranku hrvatskog zajedništva.
- U ime branitelja zdruga „Nikola Šubi� Zrinski“ govorio je Sre�ko Cvitanovi�.
- Maja-Marija Jelin�i�, predsjednica Demokratske stranke �ena, govorila je o ulozi �ena u hrvatskom društvu.
- Umjetnik slikar Petar Weisz, voditelj programa „Olimpijada Kulture“ govorio o umjetnosti koja se pokazala kao najbolji otvara� vrata u svakom društvu. Naglasio je kako se priprema umjetni�ka olimpijada u Osijeku gdje se prijavilo, do sada, 34 zemlje i ta olimpijada �e se odr�avati svake 4 godine u drugoj zemlji.

*****

Skup je otvorio predsjednik Hrvatskog svjetskog sabora za dijasporu i domovinu, prof. ing. Niko Šoljak. Pozdravljaju�i skup prof. Šoljak se zahvalio sudionicima i gostima, koji su svojom nazo�noš�u doprinijeli va�nosti i znakovitosti ovoga Skupa. Osobitu zahvalnost je uputio dopredsjednici gradske Skupštine Tatjani Holjevac i gradona�elniku grada Zagreba Milanu Bandi�u te gostima Miljenku Mari�u iz Zadra i �uri Mateši�u iz Osijeka, uz nazo�nost oko 80 uglednika te pripadnika hrvatskih branitelja i hrvatske mlade�i.

Akademik Ivan Miloš je, uz video projekcije, svojim izlaganjem zorno prezentirao rezultate istra�ivanja do kojih se došlo u izradi me�unarodnih projekata �iji je naru�itelj bila Europska komisija i �iju je izradu financirala s nepovratnim financijskim sredstvima. Gospodin Miloš je posebno naglasio da Europska komisija, svojim ugovorom sa projektnim timom, tra�i da se svi njezini projekti javno prezentiraju na me�unarodnim i doma�im javnim tribinama kako bi bili dostupni �im široj javnosti. Od ve�eg broja prometno-industrijskih projekata, koje je gospodin Miloš izlo�io posebnu pozornost izazivaju slijede�i:
1) Izgradnja nizinske dvokolosije�ne, elektirficirane �eljezni�ke pruge Rijeka – Karlovac – Botovo i dalje do Budimpešte, Praga, Bratislave, itd. odnosno do velikog prometno-logisti�kog europskog �vorišta koje godišnje generira preko 90 milijuna tona tereta u me�unarodnom javnom prometu, osobito prema podru�ju Bliskog, Srednjeg i Dalekog Istoka i koje, sa više od 2/3 sveukupnih svjetskih potroša�a, predstavlja najve�e tr�ište na svijetu, danas i u idu�ih najmanje 100 godina;
2) Izgradnja Mati�nog kontejnerskog terminala „Zagreba�ko pristanište” na podru�ju Luke Rijeka, kao najve�eg europskog prometno-logisti�kog �vorišta na Jadranu za kojeg je Europska komisija pokazala osobiti interes i zbog �ega je izdala svoj certifikat, kojim poti�e svoje poduzetnike za ulaganje razvojnog kapitala upravo u projekte od osobitog interesa za EU, na podru�ju rije�kog - glavnog hrvatskog prometnog pravca;
3) Izgradnja strateškog intermodalno-logisti�kog �vorišta „Miklavlje“ koje, s korisnom površinom od 250 ha, predstavlja najve�e srednje-europsko prometno-industrijsko �vorište za integraciju temeljnih funkcija sjeverno-jadranskih luka „Rijeka“, „Koper“ i „Trieste“, u osiguravanju logisti�kih usluga robi u me�unarodnom javnom prometu izme�u najve�ih i najperspektivnijih svjetskih tr�išta EU i Kine;
4) Izgradnja IMONODE �eljezni�ke pruge na koti od 200 m/nv Rijeka – Koper – Trieste, zbog prometne integracije luka Sjevernog Jadrana u homogeni sustav, jer one više nisu konkurenti nego kooperanti (po uzoru na EU udru�enje ARA), jer sve zajedno ne mogu prihvatiti stvarnu prometnu potra�nju;
5) Izgradnja suvremenog intermodalnog �vorišta „Rugvica“, koje treba osigurati ostvarenje temeljne strategije EU, poznato pod akronimom „3E“ (Ekologija, Energija, Ekonomija), odnosno aplikaciju suvremenog intermodalnog prometnog sustava, koji mora osigurati uvjete da se najmanje 85% tereta prevozi vodenim prometom i elektrificiranom �eljeznicom, a sredstvima cestovnog prometa najviše 15%, te da se osiguraju uvjeti za cjelogodišnji turizam na Jadranu;
6) Razvoj „Poslovnog centra Karlovac“ kao to�ke regulacije me�unarodnog javnog prometa izme�u prometnih grana i industrijskog asamblinga, kojeg zahtijeva roba u ovom prometu;
7) Izgradnja LNG terminala na Omišlju, sa integriraju�im i impliciraju�im podsustavima kao što su mati�ni frigo-kontejnerski terminal, kao svjetska burza hrane, ribe, cvije�a, …, terminal za izvoz pitke vode, suvremena remontna baza za remont transkontinentalnih zrakoplova koja zahtijeva korištenje ledene hale sa temperaturom od oko -127oC, a koji bi se dobivao besplatno u tehnologiji pretvaranja LNG u komercijalni (plin) oblik; itd., itd,.

Za sve ove programe i projekte postoje konkretni interesi strateških partnera iz EU i cijeloga svijeta (Kine, SAD, Katar, Kuwait, Egipat, …), koji nude strateško partnerstvo kroz koncesije, jer su utvrdili, iz sadr�aja EU projekata, da je prometna potra�nja (tr�ište) osigurana na dugi vremenski rok i da Hrvatska više ne mo�e odbacivati njihovu aplikaciju, jer je obvezuje Me�unarodna konvencija o neškodljivim prolazima da mora osigurati izlaz na more svih zemljama �ije dr�avne granice izravno ne tangiraju pomorske komercijalne koridore, a koje sve više ulaze u me�unarodnu prometnu izolaciju (Ma�arska, Austrija, �eška, Slova�ka, …,).

To, prakti�no, zna�i da Hrvatska mo�e i mora odmah donijeti svoju razvojnu strategiju u kojoj �e posebno odrediti prioritete za aplikaciju pojedinih projekta i utvrditi model za prihva�anje strateškog partnerstva, jer se više ne mo�e i ne treba zadu�ivati nego pokrenuti svoj New Deal i u predstoje�em srednjoro�nom razdoblju otvoriti najmanje 150.000 novih proizvodnih radnih mjesta, osigurati najmanje 4,5% fiksnog i dugoro�nog porasta BDP, te u�i u red visoko razvijenih zemalja Europe i svijeta, a sve to bez bilo kakve prodaje svoga teritorija i bez rizika za ulo�eni kapital. Naravno, Hrvatska mora pokazati konkretnu politi�ku volju za ovu strategiju i mora znati upravljati svojim strateškim resursima, koji se procjenjuju na >50 milijardi EUR. I gospodin Miloš nudi svoju logistiku, za ovu svrhu, svojoj Domovini.

Akademik Miloš je posebno naglasio da su ovi projekti prihva�eni od Europske komisije, ali nisu izra�eni u obliku u kojem bi se mogli jednostavno kandidirati za Strukturne i Kohezijske fondove, pa je prezentirao i metodologiju EU za njihovu pripremu u ove svrhe, uz napomenu da se sa tim poslom treba krenuti odmah, jer zahtijeva puno vremena i stru�nog rada, kao i izrada svih ovih projekata koje je financirala EU.

Kona�no, ako i kada RH u�e u punopravno �lanstvo EU, ne�e mo�i koristiti sredstva iz EU razvojnih fondova bez korištenja ove metodologije pa se nema što �ekati sa njome.

Prof. dr. Slobodan Lang je, obra�uju�i pitanje izlaska iz sveop�e krize u Hrvatskoj, stavio naglasak na moralni kolaps vladaju�ih elita i odsustvo vjere u Boga, pod �ijim pokroviteljstvom je hrvatski narod opstao i do�ekao svoju slobodnu dr�avu Hrvatsku. On je ustvrdio da je u Hrvatskoj  nedovoljno demokratskih ozra�ja, koja su dovela do dekadencije morala, a posebno u vlasti, koja bez dozvole naroda prodaje narodno blago i osiromašuje  zemlju. Navalom neoliberalnih pomodarskih modnih nasada, koje su osakatile bogatstvo dr�ave i vjerski opredijeljen hrvatski narod, Hrvatska je upala u veliku moralnu i materijalnu krizu iz koje mora sam na�i put izlaska.

Akademik Zvonimir Baletic je opširno elaborirao putove pravilnog odnosa prema oporavku iz ove krize i neodgovornom odnosu gotovo od samog po�etka investiranja u odnosu prema prioritetima, koji bi omogu�ili brzi oporavak, posebno kada znamo da skupo posu�eni novac trošimo neodgovorno i ina neplanski na�in i “prodajemo” ga jeftino, prakti�no beskorisno, i to štetno razbacivanje i neplansko pristupanje razvojnoj koncepciji nas je dovelo u današnju krizu. Izlaz je u  sustavnim promjenama u financijsko gospodarskim odnosima.

Prof.dr. Ante Lauc je upozorio na neprihvatljiv odnos prema ljudskim resursima, koji je jedan od najva�nijih dijelova našeg narodnog bogatstva. Mi spadamo me�u najbogatije nacije na svijetu po kvalitetnim ljudskim resursima koje Hrvati imamo u Hrvatskoj i u svijetu. Tako je napomenuo prof. Lauc da se ovo narodno bogatstvo ne smije prepustiti slu�ajnosti i gubljenju. 

Ana Barkovic, predsjednica hrvatske mlade�i, i njene suradnice Ana Miloš i Sandar Šoljak podnijela je opse�an referat o potrebi promjena na najvišoj razini dr�avne politike, kako bi hrvatska mlade� vidjela što se sprema u našoj Vladi, kako misle zaposliti i zadr�ati hrvatsku mlade� od napuštanja Domovine. Do smjena generacija ne dolazi tako lako, pa zapošljavanje mladih je sporo i neodgovaraju�e, tako da je postotak nezaposlenosti me�u mladima najve�i prema generacijskoj podjeli. Mnogo podataka je podastrto kroz ovaj referat o tome kako bi trebalo da se dr�ava brine za mla�e generacije i da im omogu�i izravno sudjelovanje u zakonodavnoj, izvršnoj i pravosudnoj vlasti.

Dipl. ing. Ivo Joli� prezentirao je platformu Stranke hrvatskog zajedništva, iz koje se vidi da se radi u cijelosti o novom pristupu vo�enja politi�kih stranaka u Hrvatskoj, gdje se odbacuje dosadašnja podjela na predratne ljevi�are i desni�are koji su kroz sve vrijeme postojanja bile ideološki neprijateljske stranke i vodile hrvatski narod u podjelu i ratne avanture, �ime smo u zadnjih manje od 100 godina izgubili milijun gra�ana.
U svom izlaganju Joli� je naglasio o potrebu smjene postoje�ih stranaka i ljudi, jer je cijela dr�ava ogrezla u korupciji i kriminalu, kojeg postoje�e stranke ne mogu iskorijeniti, jer su danas vode�i kadrovi dokazali, svojim radom i rezultatima svoga rada, da su nesposobni voditi dr�avu, a oni su isti oni koji su i ranije, zbog svoje nesposobnosti, bili rušitelji njihove miljenice komunisti�ke Juge. Korupcija, kriminal, podobnost, nepotizam, nesposobnost su dokazani konkretnim djelima u koje su sami doveli dr�avu i hrvatski narod.

Maja-Marija Jelincic, predsjednica Demokratske stranke �ena Hrvatske, je iznijela veliku ulogu �ena u �ivotu hrvatskog naroda u miru i ratu. Današnja uloga �ena je još uvijek neodgovaraju�a, zanemaruju�a na svim razinama gdje bi trebao biti ve�i udio �ena u �ivotu nacije.

Sre�ko Cvitanovi�, predstavnik hrvatskih branitelja zdruga „Nikola Šubi� Zrinski“, u svom izlaganju je naglasio da je svaki od nas du�an shvatiti da je „moja Hrvatska” svakog od nas i ne�emo dozvoliti da nam prodaju ili upropaste dr�avu. Ratovi koji su vo�eni na prostorima naše dr�ave, gdje su Hrvati davali svoje �ivote za svaku stopu naše dr�ave, a danas su obespravljeni i trpe siromaštvo i nepravdu.

Poslije svih izlaganja prisutni su postavljali pitanja iz podru�ja izlo�enih materijala. Odgovori i objašnjenja su davali sami referenti ovog skupa.

Slijedom prethodno prezentiranog moglo bi se utvrditi da je ovaj skup odr�an u trenutku kada se naša zemlja, dr�ava i narod sukobljavaju s osobito zabrinjavaju�om moralnom gospodarskom i svekolikom drugom krizom te da je ponudio konkretna i aplikativna rješenja, koja bi slu�bena dr�avna vlast trebala prihvatiti u procese svoga odlu�ivanja i tako pokazati politi�ku volju za put izlaska i svekolikih poteško�a u relativno kratkom vremenskom roku.

Tim nezavisnih stru�njaka koji su se u suradnji sa Hrvatskim svjetskim saborom stavili u slu�bu naroda i dr�ave Hrvatske imaju rješenja i znaju prona�i put izlaza iz krize. Razumije se da se na ovim stru�nim i osobito slo�enim strateškim zadacima ne bi trebali koristiti politi�ki podobni nego isklju�ivo dokazani stru�ni i radu skloni kadrovi, koji su do sada bili sustavno marginalizirani, što predstavlja klju�ni razlog za ulazak RH u aktualne poteško�e.

Koordinator: Niko Šoljak, prof. ing.