Republika Hrvatska dobila je i svoga tre�eg Predsjednika. Iako o tome mo�emo �itati u svim hrvatskim i u mnogim svjetskim medijima, za �itatelje portala prenosimo �lanak iz Vjesnika novinara Marijana Lipovca, koji je ve� pisao i ekskluzivno za naš portal. Prenosimo tekst Predsjednikove prisege i inauguracijski govor novog predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. Ive Josipovi�a:

Tre�i hrvatski predsjednik Ivo Josipovi� polo�io sve�anu prisegu

Svoju novu du�nost obavljat �u savjesno i odgovorno na dobrobit Hrvatske i svih njezinih gra�ana. Slu�it �u Hrvatskoj, slu�it �u našoj prelijepoj domovini. �elim biti predsjednik svih hrvatskih gra�ana, ali i beskompromisno afirmirati vrijednosti demokratskoga društva, pravednosti i društvene solidarnosti, naglasio je u govoru Ivo Josipovi�

Ivo Josipovi� polo�io je u �etvrtak sve�anu prisegu kao tre�i predsjednik Republike Hrvatske pred više od tisu�u doma�ih i stranih uzvanika i gra�ana na Trgu svetoga Marka u Zagrebu, �ime su zadovoljene ustavne i zakonske pretpostavke da u petak u pono� i slu�beno zapo�ne njegov petogodišnji mandat.

Sukladno Ustavu, Josipovi� je pred �lanovima Ustavnog suda u 12.08 sati prisegnuo da �e predsjedni�ku du�nost obavljati savjesno i odgovorno na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih dr�avljana, da �e se dr�ati Ustava i zakona, brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Hrvatske, bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela dr�avne vlasti i �uvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost Hrvatske. Tekst prisege Josipovi� je ponavljao za predsjednicom Ustavnog suda Jasnom Omejec, dr�e�i lijevu ruku na tekstu Ustava, dok su pokraj njega stajali njegova supruga Tatjana i k�i Lana, a prisegu je zaklju�io re�enicom: »Tako mi Bog pomogao!«.

Nakon što je potpisao tekst prisege, Josipovi� se obratio nazo�nima nastupnim govorom u kojem je kazao da osje�a iznimnu obvezu i odgovornost prema du�nosti koju su mu na izborima povjerili hrvatski gra�ani. »Osje�am zahvalnost i veliku �ast. Prisegnuo sam da �u savjesno i marljivo obavljati du�nost koja mi je povjerena. Ulo�it �u svu svoju snagu, znanje i sposobnost da moj rad potpuno opravda povjerenje koje mi je iskazano. Kvalitetna suradnja s Vladom Republike Hrvatske nu�na je za uspješnost i mog i Vladinog mandata. Svoju novu du�nost obavljat �u savjesno i odgovorno na dobrobit Hrvatske i svih njezinih gra�ana. Slu�it �u Hrvatskoj, slu�it �u našoj prelijepoj domovini. �elim biti predsjednik svih hrvatskih gra�ana, ali i beskompromisno afirmirati vrijednosti demokratskoga društva, pravednosti i društvene solidarnosti«, rekao je Josipovi�, izrazivši zahvalnost svim �asnim ljudima koji su se borili i poginuli za slobodnu i pravednu Hrvatsku. Zahvalio je i svojim prethodnicima, Stjepanu Mesi�u, za kojeg je kazao da je tijekom deset godina mandata dao izniman doprinos razvoju hrvatske demokracije i ja�anju polo�aja Hrvatske u me�unarodnoj zajednici, te prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tu�manu, pod �ijim je vodstvom Hrvatska izborila nezavisnost.

U govoru je novi hrvatski predsjednik iznio svoju viziju Hrvatske u predstoje�em razdoblju, pozvavši na zajedništvo i reforme nu�ne za razvoj gospodarstva i izlazak iz krize te za izgradnju Hrvatske kao pravedne dr�ave. »Došlo je vrijeme da se Hrvatska preispita i odlu�no promijeni ono što je pogrešno, ono što ljude �ini nejednakima, što ih dijeli i poni�ava. Nije samo rije� o tome da moramo mijenjati zakone i donositi nove ili bolje. Rije� je o tome da svatko od nas po�ne mijenjati sebe jer temelj pravde uvijek smo mi sami, jer je svatko od nas taj koji svojim ponašanjem stvara ili negira pravednost. Zato, ne smijemo se bojati, ne smijemo šutjeti, ne smijemo okretati glavu! Hrabrost je ta koja pobje�uje nepravdu, koja ostvaruje bolje, pravednije društvo, društvo u kojem svaki gra�anin ima jednaka prava i jednaku šansu da se školuje, zaposli, zara�uje toliko da od toga njegova ili njezina cijela obitelj mo�e pristojno �ivjeti, pravo da ima dr�avu koja poštuje i štiti ljudska i druga prava svih svojih gra�ana. U borbi za pravednost ja �u kao predsjednik Republike Hrvatske i kao njezin gra�anin biti prvi i nikada se ne�u umoriti. To vam obe�avam!«, istaknuo je Josipovi�.
Poru�io je da Hrvatska mora biti dom demokracije i ljudskih prava i da nositelji dr�avne vlasti du�nost moraju obnašati sukladno najvišim standardima politi�ke i stru�ne odgovornosti te otkloniti svaki mogu�i sukob interesa koji bi mogao izazvati sumnju u njihovu nepristranost ili koristoljublje. Pozvao je na nastavak demokratskih procesa koji �e uklju�iti ne samo pravo ve�ine da donosi politi�ke odluke nego i politi�ku kulturu koja �e štititi i legitimne interese manjine.

»Ja�anje pravne dr�ave i institucija s jedne, ali i uklju�ivanje što ve�eg broja gra�ana u demokratske procese odlu�ivanja i nadzor vlasti, va�ne su smjernice razvoja naše demokracije. Jednako va�na su i ljudska prava, ne samo temeljna, nego i prava viših generacija, poput prava na zdravlje, prava na obrazovanje i prava na rad. Demokracija i doktrina ljudskih prava obuhva�aju i vjerska i manjinska prava. Hrvatska je zemlja vjerskih sloboda. Vjerovanje ili nevjerovanje pravo je svakoga gra�anina. Sve vjerske zajednice imaju pravo na slobodu izra�avanja vjere i potrebnu dr�avnu potporu za ispunjenje svojih vjerskih potreba sukladno ekonomskim mogu�nostima zemlje i na�elu pravednosti. Svaka diskriminacija, nacionalna, vjerska, spolna, prema seksualnoj orijentaciji, socijalnom ili regionalnom podrijetlu, ili iz bilo koje druge osnove, nedopustiva je i osobno �u joj, kao predsjednik Republike Hrvatske, biti zapreka«, kazao je Josipovi�.

Josipovi� je upozorio na �injenicu da mnogi u Hrvatskoj nemaju zaposlenje i �ive na rubu egzistencije, iako su prirodna bogatstva, poštenje i marljivost ljudi dovoljni da bi svi hrvatski gra�ani mogli dobro �ivjeti. Pozvao je na stvaranje društva koje po�iva na radu, znanju i kreativnosti, na poticanje poduzetništva, stvaranje uvjeta za proizvodnju i izvoz.

»Nema naprednoga gospodarstva ako svi koji sudjeluju u procesu rada nisu motivirani. Zato su prava radnika i prava svih zaposlenika, kao i socijalni dijalog, sastavni dio napretka. Poštene pla�e za pošten rad, pristojne mirovine za doprinos koji su starije generacije dale našem društvu, sastavni su dio pravednosti za koju se zala�em«, dodao je Josipovi�. Govore�i o gospodarskoj krizi, ustvrdio je da ona ima korijene u svjetskoj krizi, ali i va�ne uzro�nike i generatore u Hrvatskoj, posebno u posljedicama pretvorbe i privatizacije koje je ocijenio dugoro�no negativnima jer su dovele do urušavanja gospodarskih resursa i gubitka radnih mjesta.

»Korupcija i organizirani kriminal, posebno onaj gospodarski, drugi je va�an razlog krize u kojoj se nalazimo. Usto, nedostatak odgovaraju�e gospodarske politike koja nije uvijek prepoznala kako valja više proizvoditi i izvoziti, kako treba prepoznati svoje komparativne prednosti, ravnomjerno poticati turizam, poljoprivredu i industriju, malo poduzetništvo i obrt, doveo je do �alosne �injenice da Hrvatska danas proizvodi manje nego što je proizvodila prije rata. Broj nezaposlenih iz dana u dan raste, kao i broj nelikvidnih tvrtki i tvrtki u ste�aju. To se mora promijeniti!

Zajedno s Vladom, u �ije ovlasti spada gospodarstvo, uz pomo� gospodarske diplomacije, zagovaraju�i optimalna rješenja, spreman sam predano raditi na gospodarskim reformama. Ali uspjeh je nu�no vezan uz optimizam, vjeru u vlastite snage i spremnost da se pravednom raspodjelom tereta krize svim gra�anima pošalje poruka solidarnosti, ali i predanosti u provedbi reformi. Vjerujem u našu sposobnost da svladamo teško�e i da znanjem, odlu�noš�u i vizijom svoju domovinu u�inimo razvijenom europskom zemljom. Hrvatska �e pobijediti krizu i postupno postati zemljom rada i blagostanja!«, rekao je Josipovi�.

Istaknuo je potrebu socijalne osjetljivosti i pozvao na zaštitu najsiromašnijih, nezaposlenih, bolesnih, djece i obitelji, ustvrdivši da je borba protiv siromaštva i socijalne isklju�enosti dio vrijednosti na kojima po�iva hrvatsko društvo i kultura. Josipovi� je poru�io da svaki gra�anin ima pravo na zdravlje i primjerenu zdravstvenu zaštitu te na mirovinski sustav koji omogu�ava pristojan �ivot nakon završetka radnog vijeka.

Istaknuo je i va�nost ekologije, odr�ivog razvoja te znanosti i obrazovanja kao preduvjeta napretka. »Znanost i obrazovanje dostupno pod jednakim uvjetima svakom mladom �ovjeku, cjelo�ivotno obrazovanje te integracija u europski obrazovni i znanstveni prostor nu�na su pretpostavka cjelokupnog razvoja. Mladi su ljudi naše najve�e bogatstvo. Ulaganje u njihovo obrazovanje najbolja je investicija«, dodao je Josipovi�.

Govore�i o vanjskoj politici, kazao je da je Hrvatska pri kraju svog europskog puta koji je potrajao dulje od o�ekivanog zbog rata i, kako je rekao, donedavne nespremnosti za va�ne reforme, kao što je odlu�nija borba protiv korupcije.

»Ipak, sve dosadašnje vlade i sazivi Hrvatskoga sabora, uklju�uju�i i pregovara�ki tim, uvijek su iskreno �eljeli europsku Hrvatsku i zato im zahvaljujem na velikim naporima koje su u�inili da se ostvari naš europski san. Zajedno s Vladom, pokrenut �u odlu�ne poteze i reforme potrebne da Hrvatska što prije postane �lanicom Europske unije. �lanstvo u EU velik je izazov u kojem moramo pokazati svoju sposobnost da uspijemo na velikom i zahtjevnom europskom tr�ištu i da do kraja prihvatimo sve demokratske vrijednosti ujedinjene Europe«, Tu zada�u mo�emo ostvariti dobrom pripremom svoga gospodarstva, ja�anjem znanja, znanosti i usvajanjem novih tehnologija, poštuju�i postulate odr�ivog razvoja. Ali, EU je i izazov da se o�uva vlastiti nacionalni identitet, da mali narod u velikoj multinacionalnoj zajednici ostane prepoznatljiv prema svom hrvatskom identitetu i identitetu svojih nacionalnih manjina. A to mo�emo ponajprije kulturom, poštovanjem svoje tradicije, ali i poticanjem kreativnosti i suvremenog umjetni�kog i kulturnog stvaralaštva te ja�anjem nacionalnih kulturnih institucija. No vlastita se kultura ne �uva izolacijom. Uspješno njegovanje i afirmacija vlastite kulture podrazumijeva i otvorenost prema drugim kulturama, poštovanje kulturne raznolikosti i kulturnu suradnju s drugim dr�avama kazao je Josipovi�.

Podsjetivši na �lanstvo Hrvatske u NATO-u, istaknuo je da je va�na vojna i politi�ka zada�a inkorporacija Hrvatske u strukture Saveza i prilagodba njegovim vojnim standardima. Josipovi� je poru�io da Hrvatska kao odgovorna �lanica UN-a mora maksimalno koristiti mehanizme koje ta organizacija nudi za uspostavu politi�kih i gospodarskih kontakata. Strateškim interesom Hrvatske Josipovi� je nazvao razvoj dobrih odnosa sa susjednim zemljama i cjelokupnom regijom.

Zaklju�ni dio govora posvetio je svojoj viziji Hrvatske u 21. stolje�u i najavio da �e inzistirati na razvoju dr�ave utemeljenom na pravednosti, odnosno na vrijednostima odgovornosti, poštenja, povjerenja, poštovanja te na na�elima jednakih mogu�nosti, nediskriminacije i vrednovanje kroz znanje i rad.

»Inzistirat �u na razvijanju sustava koji �e potaknuti gra�ane da prihvate i �ive ove vrijednosti i na�ela, a ne da se osje�aju gubitnicima ako to �ine. Drugim rije�ima, inzistirat �u na sustavu u kojem �e biti kristalno jasno da se korupcija i kriminal ne isplate. Imovina i društveni status ste�eni na kriminalnoj osnovi ne�e biti dugoga vijeka. Vratit �emo ljudima dostojanstvo i vjeru u to da se poštenje i odgovornost isplate. Velika je odgovornost svih nas u ostvarivanju takve dr�ave i društva. Ja tu odgovornost prepoznajem i spreman sam svojim primjerom i radom potaknuti institucije, a time i gra�ane, da krenu tim putem«. Ali vidim da danas prakti�no svi te�imo biti na tome putu. Vidim spremnost da se krene tim putem i novu snagu koja se ra�a, snagu koja je spremna iznijeti dubinske reforme koje �e Hrvatsku u�initi boljom i pravednijom. Malodušje i nemo� ostavimo prošlim vremenima, a u novo vrijeme unosimo i novu odlu�nost. Zato vas molim, ni u jednom trenutku ne zaboravite da je ovo Vaša zemlja, u Vašim rukama i da nema drugoga gospodara osim Vas«, istaknuo je Josipovi�.

Pozvao je na ujedinjenje u borbi protiv korupcije i kriminala koje je nazvao karcinomom zdravog, pravednog i naprednog društva. »Nije nam svejedno i ne�emo više nijemo i nemo�no stajati dok prljavi novac kupuje hrvatsku imovinu i osvaja gospodarske resurse, omogu�ava la�ne diplome, privilegije i nezaslu�eno bogatstvo. Kao predsjednik Republike, obe�avam da nikada ne�u odustati u borbi za pravedno društvo. Ne�u posustati u beskompromisnom obra�unu s korupcijom, gdje god se pojavi. Svaki dan svoga mandata vodit �u se ovom istinom: Vaša dobrobit - moja je du�nost i cilj moga djelovanja!«, kazao je Josipovi�. Poru�io je i da znanost, obrazovanje i kulturu treba afirmirati kao poluge napretka i u�uvanja vlastitog identiteta u globalnom i multikulturnom društvu te da postmoderna dr�ava utemeljena na znanju, novim tehnologijama i konceptu odr�ivog razvoja treba prihvatiti klimatske promjene i stroge ekološke standarde te ostvariti globalnu informatiziranost i spoznati novo poimanje ljudskih prava. Po Josipovi�evom mišljenju, takva dr�ava bit �e u�inkovit servis gra�anima i gospodarstvu i u njoj �e se gra�ani Hrvatske uistinu osje�ati gra�anima Europe i svijeta.

»Kao predsjednik Hrvatske, spreman sam biti na �elu promjena koje o�ekuju našu domovinu. Znam da ne mogu sam. Trebam Vladu, Sabor, politi�ke stranke, ali prije svega vas, dragi gra�ani ove lijepe zemlje. Zajedno �emo ispisati novu stranicu naše povijesti. Kre�emo na jedan novi put, put stabilnije, sigurnije i gospodarski razvijenije zemlje, na put demokratskog i kulturnog napretka i socijalnog blagostanja. Put koji nije brz, put koji nije lagan. Bit �emo snaga koja mijenja izgled ove zemlje, ruši temelje nepravdi i stvara novu Hrvatsku. Bit �e to napokon zemlja kakvu zaslu�ujemo, bit �e to lijep, po�eljan dom svih poštenih ljudi.

Gra�ani Republike Hrvatske, hvala vam, i još jedanput obe�avam: slu�it �u vam, slu�it �u našoj zemlji. �ivjeli i �ivjela nam naša Hrvatska!«, zaklju�io je svoj nastupni govor novi hrvatski predsjednik.

Domovinski rat i hrvatski antifašizam - dva stupa dr�avnosti
Ivo Josipovi� je poru�io da su Domovinski rat i hrvatski antifašizam, o�ivotvoren u partizanskoj borbi iz Drugog svjetskog rata, dva stupa hrvatske dr�avnosti �ije �e naslje�e uvijek isticati i poštovati. »Ste�evine antifašizma i Domovinskog rata danas zna�e domoljublje, zalaganje za demokraciju, ljudska prava, socijalnu osjetljivost i društvenu solidarnost«, rekao je Josipovi�, �iji su govor okupljeni �esto prekidali pljeskom.

Manjine su bogatstvo Hrvatske
U svom je govoru Ivo Josipovi� podsjetio i na va�nost nacionalnih manjina i njihove kulture koji su, prema njegovim rije�ima, bogatstvo Hrvatske i sastavni dio ukupne hrvatske baštine te poveznica Hrvatske s njihovim mati�nim dr�avama. Spomenuo je i hrvatsku dijasporu kao most koji Hrvatsku spaja s drugim zemljama.

Izvor: Vjesnik, autor: Marijan Lipovac

*****

Tekst Predsjednikove prisege

Središnji doga�aj inauguracije novog hrvatskog predsjednika je polaganje prisege pred �lanovima Ustavnog suda, odjevenima u sve�ane toge. Predsjednik prisegu pola�e dr�e�i desnu ruku na knjizi s tekstom Ustava koja se �uva u Ustavnom sudu.

Tekst prisege utvr�en je Zakonom i on glasi:

Prise�em svojom �aš�u da �u du�nost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih dr�avljana. Kao hrvatski dr�avni poglavar dr�at �u se Ustava i zakona, brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela dr�avne vlasti, �uvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost dr�ave Hrvatske. Tako mi Bog pomogao!

Dok je sadašnji predsjednik Stjepan Mesi� tekst prisege �itao, Ivo Josipovi� �e ga, kako je najavljeno, izgovarati ponavljaju�i odre�ene odlomke za predsjednicom Ustavnog suda Jasnom Omejec.

Izvor: HRT – Hrvatska radiotelevizija

*****

Inauguracijski govor novog predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. Ive Josipovi�a

POŠTOVANI gospodine Mesi�u, predsjedni�e Republike Hrvatske, poštovani gospodine Bebi�u, predsjedni�e Hrvatskoga sabora, poštovana gospo�o Kosor, predsjednice Vlade Republike Hrvatske, cijenjeni uzvanici iz zemlje i inozemstva, Vaše Ekscelencije - predstavnici prijateljskih dr�ava, dragi sugra�ani, sugra�anke i svi gra�ani Republike Hrvatske, dragi gosti i prijatelji, dame i gospodo. Pozdravljam sve naše gra�ane i cijenjene goste iz Europe i svijeta, naše susjede. Vaš dolazak smatram gestom povjerenja, prijateljstva i partnerstva.

Stojim pred vama s osje�ajem iznimne obveze i odgovornosti prema du�nosti koju su mi na izborima povjerili hrvatski gra�ani. Osje�am zahvalnost i veliku �ast. Prisegnuo sam da �u savjesno i marljivo obavljati du�nost koja mi je povjerena. Ulo�it �u svu svoju snagu, znanje i sposobnost da moj rad u potpunosti opravda povjerenje koje mi je iskazano. Kvalitetna suradnja s Vladom Republike Hrvatske nu�na je za uspješnost i mog i Vladinog mandata. Svoju novu du�nost obavljat �u savjesno i odgovorno na dobrobit Hrvatske i svih njezinih gra�ana. Slu�it �u Hrvatskoj, slu�it �u našoj prelijepoj domovini. �elim biti predsjednik svih hrvatskih gra�ana, ali i beskompromisno afirmirati vrijednosti demokratskoga društva, pravednosti i društvene solidarnosti.

Povijesni temelji hrvatske dr�avnosti: Domovinski rat i antifašizam
U ovom sve�anom trenutku, prije svega, sje�am se svih �asnih ljudi koji su se borili, a mnogi i poginuli, za slobodnu i pravednu Hrvatsku. Njima dugujemo našu vje�nu zahvalnost. S poštovanjem zahvaljujem svom prethodniku, gospodinu Stjepanu Mesi�u, �ijih je deset godina predsjedni�kog mandata dalo izniman doprinos razvoju hrvatske demokracije i ja�anju našeg polo�aja u me�unarodnoj zajednici.

Sje�am se i prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tu�mana, pod �ijim je vodstvom Hrvatska izborila svoju neovisnost. Domovinski rat i hrvatski antifašizam, o�ivotvoren u partizanskoj borbi iz II. svjetskog rata, dva su stupa hrvatske dr�avnosti �ije �u naslje�e uvijek isticati i poštovati. Ste�evine antifašizma i Domovinskog rata danas zna�e domoljublje, zalaganje za demokraciju, ljudska prava, socijalnu osjetljivost i društvenu solidarnost.

Pravda i pravednost
U izbore za predsjednika Republike krenuo sam s vizijom europske, prosperitetne Hrvatske, a klju�ni izvor moje motivacije bila je PRAVDA, moralna i pravna podloga za novo i bolje društvo. Ostvarili smo dr�avu, ali su pravda i pravednost vrijednosti koje tek trebamo prona�i u njihovoj punini.

Snaga, odgovornost i odlu�nost �esto su ostajale skrivene. Danas ih ponovno pronalazimo jer su one nu�ne da bismo mogli slijediti istinsku pravednost i domoljublje. Pravednost koja ne �ini iznimke i domoljublje koje ne po�iva na osobnom interesu, koje ne ostaje samo na rije�ima, nego domoljublje koje se potvr�uje djelima i ogleda u rezultatima. Došlo je vrijeme da se Hrvatska preispita i odlu�no promijeni ono što je pogrešno, ono što ljude �ini nejednakima, što ih dijeli i poni�ava. Nije samo rije� o tome da moramo mijenjati zakone i donositi nove ili bolje. Rije� je o tome da svatko od nas po�ne mijenjati sebe. Jer temelj pravde uvijek smo mi sami, jer je svatko od nas taj koji svojim ponašanjem stvara ili negira pravednost. Zato, ne smijemo se bojati, ne smijemo šutjeti, ne smijemo okretati glavu! Hrabrost je ta koja pobje�uje nepravdu, koja ostvaruje bolje, pravednije društvo, društvo u kojem svaki gra�anin ima jednaka prava i jednaku šansu da se školuje, zaposli, zara�uje toliko da od toga njegova ili njezina cijela obitelj mo�e pristojno �ivjeti, pravo da ima dr�avu koja poštuje i štiti ljudska i druga prava svih svojih gra�ana. U borbi za pravednost ja �u kao predsjednik Republike Hrvatske i kao njezin gra�anin biti prvi i nikada se ne�u umoriti. To vam obe�ajem!

Demokracija, ljudska prava i slobode, nacionalne manjine
Hrvatska mora biti dom demokracije i ljudskih prava. Nositelji dr�avne vlasti svoju du�nost moraju obnašati sukladno najvišim standardima politi�ke i stru�ne odgovornosti i otkloniti svaki mogu�i sukob interesa koji bi mogao izazvati sumnju u njihovu nepristranost ili koristoljublje. Demokratski procesi moraju se nastaviti i uklju�iti ne samo pravo ve�ine da donosi politi�ke odluke, nego i politi�ku kulturu koja �e štititi i legitimne interese manjine. Ja�anje pravne dr�ave i institucija s jedne, ali i uklju�ivanje što ve�eg broja gra�ana u demokratske procese odlu�ivanja i nadzor vlasti, s druge strane, va�ne su smjernice razvoja naše demokracije. Jednako su va�na  i ljudska prava, ne samo temeljna, nego i prava viših generacija, poput prava na zdravlje, prava na obrazovanje i prava na rad. Demokracija i doktrina ljudskih prava obuhva�aju i vjerska i manjinska prava. Hrvatska je zemlja vjerskih sloboda. Vjerovanje ili nevjerovanje - pravo je svakoga gra�anina. Sve vjerske zajednice imaju pravo na slobodu izra�avanja vjere i potrebnu dr�avnu potporu za ispunjenje svojih vjerskih potreba sukladno ekonomskim mogu�nostima zemlje i na�elu pravednosti. Svaka diskriminacija, nacionalna, vjerska, spolna, prema seksualnoj orijentaciji, socijalnom ili regionalnom podrijetlu, ili iz bilo koje druge osnove, nedopustiva je i osobno �u joj, kao predsjednik Republike Hrvatske, biti zapreka.

Nacionalne manjine i njihova kultura bogatstvo su Hrvatske i sastavni dio ukupne hrvatske baštine. Nacionalne manjine sjajna su poveznica Hrvatske sa svojim mati�nim dr�avama, kao što je hrvatska dijaspora most koji Hrvatsku spaja s drugim zemljama.

Rad, poduzetništvo, socijalna politika i blagostanje
Prošao sam cijelu Hrvatsku, posjetio stotine sela i gradova, susreo tisu�e ljudi od kojih mnogi naporno rade - i ne mogu �ivjeti od svoga rada. Mnogi uop�e nemaju zaposlenje. Mnogi su na rubu egzistencije. To se mora promijeniti! Imamo zemlju �ija su prirodna bogatstva, poštenje i marljivost ljudi dovoljni da svi njezini gra�ani mogu dobro �ivjeti. Moramo te resurse upotrijebiti na pravi na�in da stvorimo društvo koje po�iva na radu, znanju i kreativnosti.
Poduzetništvo je temelj gospodarskog napretka. Napokon, poduzetništvo moramo odlu�no potaknuti ja�aju�i motivaciju za doma�a i inozemna ulaganja. Potrebno je definirati najefikasnije mjere poticaja u gospodarstvu i napokon stvoriti najpovoljnije uvjete za proizvodnju i izvoz.

Nema naprednoga gospodarstva ako svi koji sudjeluju u procesu rada nisu motivirani. Zato su  prava radnika i prava svih zaposlenika, kao i socijalni dijalog, sastavni dio napretka. Poštene pla�e za pošten rad, pristojne mirovine za doprinos koji su starije generacije dale našem društvu, sastavni su dio pravednosti za koju se zala�em.

Hrvatsku je danas okovala gospodarska kriza. Moramo se suo�iti s �injenicom da smo je kasno prepoznali i tako dopustili da se razmaše do razine koja ugro�ava temeljne vrijednosti hrvatskoga društva. Svoje korijene ona dijelom ima u svjetskoj krizi, ali va�ne uzro�nike ima u Hrvatskoj. Dugoro�ne negativne posljedice nepravedne i dijelom kriminalne pretvorbe i privatizacije, koje su dovele do urušavanja gospodarskih resursa i gubitka radnih mjesta, valja istaknuti kao bitne generatore krize, ove gospodarske, ali i moralne. Korupcija i organizirani kriminal, posebno onaj gospodarski, drugi je va�an razlog krize u kojoj se nalazimo. Usto, nedostatak odgovaraju�e gospodarske politike koja nije prepoznala kako valja više proizvoditi i izvoziti, kako treba prepoznati svoje komparativne prednosti, ravnomjerno poticati turizam, poljoprivredu i industriju, malo poduzetništvo i obrt, doveo je do �alosne �injenice da Hrvatska danas proizvodi manje nego što je proizvodila prije rata. Broj nezaposlenih iz dana u dan raste, kao i broj nelikvidnih tvrtki i tvrtki u ste�aju. To se mora promijeniti!

Zajedno s Vladom, u �ije ovlasti spada gospodarstvo, uz pomo� gospodarske diplomacije - zagovaraju�i optimalna rješenja, spreman sam predano raditi na gospodarskim reformama. Ali uspjeh je nu�no vezan uz optimizam, vjeru u vlastite snage i spremnost da se pravednom raspodjelom tereta krize svim gra�anima pošalje poruka solidarnosti, ali i predanosti u provedbi reformi. Socijalna osjetljivost, zaštita najsiromašnijih, nezaposlenih, bolesnih, djece i obitelji naša su ljudska i gra�anska obveza. Borba protiv siromaštva i socijalne isklju�enosti dio su onih vrijednosti na kojima po�iva hrvatsko društvo i kultura. Svaki gra�anin ima pravo na zdravlje i primjerenu zdravstvenu zaštitu te mirovinski sustav koji omogu�ava pristojan �ivot ljudima koji su završili svoj radni vijek. Financiranje zdravstva i mirovinski sustav to moraju omogu�iti. Ekologija i odr�ivi razvoj nu�dan su dio razvojne filozofije razvoja hrvatskog društva. Ali, nema napretka za društvo koje ne ula�e u znanje. Znanost i obrazovanje dostupno pod jednakim uvjetima svakom mladom �ovjeku, cjelo�ivotno obrazovanje te integracija u europski obrazovni i znanstveni prostor, nu�na su pretpostavka cjelokupnog razvoja. Mladi su ljudi naše najve�e bogatstvo. Ulaganje u njihovo obrazovanje najbolja je investicija.

Vjerujem u našu sposobnost da svladamo teško�e i da znanjem, odlu�noš�u i vizijom svoju domovinu u�inimo razvijenom europskom zemljom. Hrvatska �e pobijediti krizu i postupno postati zemljom rada i blagostanja!

Europska unija i NATO, UN
Hrvatska je pri kraju puta u Europsku uniju. Zbog rata, ali i zbog naše donedavne nespremnosti za va�ne reforme, kao što je odlu�nija borba protiv korupcije, taj je put potrajao dulje od o�ekivanog. Ipak, sve dosadašnje Vlade i sazivi Hrvatskoga sabora, uklju�uju�i i pregovara�ki tim, uvijek su iskreno �eljeli europsku Hrvatsku i zato im zahvaljujem na velikim naporima koje su u�inili da se ostvari naš europski san. Zajedno s Vladom, pokrenut �u odlu�ne poteze i reforme potrebne da Hrvatska što prije postane �lanicom Europske unije. �lanstvo u Europskoj uniji velik je izazov u kojem moramo pokazati svoju sposobnost da uspijemo na velikom i zahtjevnom europskom tr�ištu i da do kraja prihvatimo sve demokratske vrijednosti ujedinjene Europe. Tu zada�u mo�emo ostvariti dobrom pripremom svoga gospodarstva, ja�anjem znanja, znanosti i usvajanjem novih tehnologija, poštuju�i postulate odr�ivog razvoja. Ali, EU je i izazov da se o�uva vlastiti nacionalni identitet, da mali narod u velikoj multinacionalnoj zajednici ostane prepoznatljiv prema svom hrvatskom identitetu i identitetu svojih nacionalnih manjina. A to mo�emo ponajprije kulturom, poštovanjem svoje tradicije, ali i poticanjem kreativnosti i suvremenog umjetni�kog i kulturnog stvaralaštva te ja�anjem nacionalnih kulturnih institucija. No vlastita se kultura ne �uva izolacijom. Uspješno njegovanje i afirmacija vlastite kulture podrazumijeva i otvorenost prema drugim kulturama, poštovanje kulturne raznolikosti i kulturnu suradnju s drugim dr�avama.

Jean Monet, jedan od pokreta�a ideje europejstva, rekao je: "Mi ne ujedinjujemo dr�ave, mi u prvom redu zbli�avamo ljude".

Hrvatska je ve� �lanica NATO saveza. To nije samo vojni, ve� je i politi�ki savez koji promi�e demokraciju i vrijednosti zapadne civilizacije. Prilagodba vojnim standardima NATO-a va�na je zada�a koju ote�ava ekonomska kriza. Hrvatska inkorporacija u strukturu NATO saveza va�na je i vojna i politi�ka zada�a.

Hrvatska je i odgovorna �lanica UN-a, svjetske organizacije kao mjesta na kojemu se susre�u dr�ave najrazli�itijih politi�kih sustava, civilizacija, ekonomske razvijenosti i svjetonazora. Hrvatska se mora maksimalno koristiti mehanizmima koje za uspostavu politi�kih i gospodarskih kontakata nudi ta organizacija.

Susjedi, tre�e zemlje
Razvoj dobrih odnosa sa susjednim zemljama i cjelokupnom regijom, od strateškog je zna�enja za Hrvatsku. Dobri odnosi sa susjedima jam�e mir, sigurnost i stabilnost, otvaranje trgovinskih odnosa, investicije, rast turizma, kulturnu, sportsku i svaku drugu suradnju s dr�avama u regiji. Razvoj dobrih odnosa sa zemljama u regiji od strateškog je zna�aja i jedan je od prioriteta vanjske politike za koju �u se zalagati. Isti�em da je sa susjedima potrebno razriješiti sva otvorena pitanja, od onih grani�nih do onih koji su ostali kao posljedice rata. Otkrivanje sudbine nestalih osoba, inzistiranje na odgovornosti za ratne zlo�ine, povrat otetog kulturnog blaga, izgradnja porušenih objekata, povrat izbjeglica i jamstvo njihove sigurnosti te povrat imovine i rješavanje svih otvorenih pitanja, najva�nije su zada�e politi�ara u svim dr�avama. Miroljubiva politika nema alternativu, a sadašnja generacija politi�ara jednostavno nema pravo probleme ostavljati generacijama koje dolaze. Uvjeren sam da �e partnerstvo u regiji, u kojoj �e predvodni�ku ulogu imati gospodarski i politi�ki najuspješnije zemlje, rezultirati prosperitetom svih zemalja koje �e kulminirati ulaskom svih dr�ava regije u EU.
Fokus hrvatske vanjske politike na Europu i regiju podrazumijeva i svijest o tome da Hrvatska treba prijatelje u cijelome svijetu. Globalno mirotvorstvo i �elja da se uspostave prijateljske, politi�ke, gospodarske i kulturne veze širom svijeta, tako�er su odrednica politike koju zagovaram. Velike zemlje, poput Rusije, Kine ili Indije, ju�noameri�ke zemlje, Afrika, Azija i Australija, va�ni su partneri, osobito u gospodarskim odnosima. Prihva�anje razli�itosti, politi�ke, vjerske, kulturne, gospodarske, temelj je me�usobnog razumijevanja i izgradnje dobrih odnosa. Zemlje u kojima �ivi hrvatska dijaspora smatram osobito va�nima, kao i njegovanje gospodarske i kulturne suradnje s dijasporom. Ve� je mnogo puta dokazano i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Ameri�kim Dr�avama, ne samo kroz NATO, ve� i u bilateralnim odnosima, što nam je tako�er osobito va�no.

Hrvatska u XXI. stolje�u
Zada�e koje su pred Hrvatskom, a time i pred nama koji smo dobili mandat da je vodimo, velike su. Inzistirat �u na razvoju dr�ave utemeljenom na vrijednostima odgovornosti, poštenja, povjerenja, poštovanja i na�elima jednakih mogu�nosti, nediskriminacije i vrednovanja kroz znanje i rad, jednom rije�ju – na pravednosti. Inzistirat �u na razvijanju sustava koji �e potaknuti gra�ane da prihvate i �ive ove vrijednosti i na�ela, a ne da se osje�aju gubitnicima ako to �ine. Drugim rije�ima, inzistirat �u na sustavu u kojem �e biti kristalno jasno da se korupcija i kriminal ne isplate. Imovina i društveni status ste�eni na ovaj na�in ne�e biti dugoga vijeka. Vratit �emo ljudima dostojanstvo i vjeru u to da se poštenje i odgovornost isplate.

Velika je odgovornost svih nas u ostvarivanju takve dr�ave i društva. Ja tu odgovornost prepoznajem i spreman sam svojim primjerom i radom potaknuti institucije, a time i gra�ane, da krenu tim putem. Ali vidim da danas svi te�imo biti na tome putu. Vidim spremnost da se krene tim putem i novu snagu koja se ra�a, snagu koja je spremna iznijeti dubinske reforme koje �e Hrvatsku u�initi boljom i pravednijom. Malodušje i nemo� ostavljamo prošlim vremenima, a u novo vrijeme unosimo i novu odlu�nost. Zato vas molim, ni u jednom trenutku ne zaboravite da je ovo Vaša zemlja, u Vašim rukama i da nema drugoga gospodara osim Vas!

U XXI. stolje�u ujedinit �emo se u borbi protiv  korupcije i kriminala, tog karcinoma zdravog, pravednog i naprednog društva. Nije nam svejedno i ne�emo više nijemo i nemo�no stajati dok prljavi novac kupuje hrvatsku imovinu i osvaja gospodarske resurse, omogu�ava la�ne diplome, privilegije i nezaslu�eno bogatstvo. Kao predsjednik Republike obe�ajem da nikada ne�u odustati u borbi za pravedno društvo. Ne�u posustati u beskompromisnom obra�unu s korupcijom, gdje god se pojavi. Svaki dan svoga mandata vodit �u se ovom istinom: Vaša dobrobit - moja je du�nost i cilj moga djelovanja!

U XXI. stolje�u izgra�ivat �emo dr�avu utemeljenu na znanju, novim tehnologijama i konceptu odr�ivog razvoja. Moderna dr�ava stasala u XIX. stolje�u u zapadnim demokracijama, koja danas uglavnom dobro zadovoljava potrebe svojih gra�ana, ve� sutra ne�e biti dovoljna. Nova, postmoderna dr�ava, morat �e prihvatiti klimatske promjene, stroge ekološke standarde, ostvariti globalnu informatiziranost, spoznati novo poimanje ljudskih prava te znanost, obrazovanje i kulturu afirmirati kao poluge napretka i o�uvanja vlastitog identiteta u globalnom i multikulturnom društvu. Takva �e dr�ava biti i u�inkovit servis gra�anima i gospodarstvu. Bit �e to dr�ava novoartikulirane suverenosti koja nije u sukobu, ve� u sinergiji s drugim dr�avama, asocijacijama i me�unarodnim organizacijama. U takvoj �e se zemlji gra�ani Hrvatske uistinu osje�ati gra�anima Europe i Svijeta.

Kao predsjednik Hrvatske, spreman sam biti na �elu promjena koje o�ekuju našu domovinu. Znam da ne mogu sam. Trebam Vladu, Sabor, politi�ke stranke, ali prije svega Vas - dragi gra�ani ove lijepe zemlje. Zajedno �emo ispisati novu stranicu naše povijesti. Kre�emo na jedan novi put, put stabilnije, sigurnije i gospodarski razvijenije zemlje, na put demokratskog i kulturnog napretka i socijalnog blagostanja. Bit �emo snaga koja mijenja izgled ove zemlje, ruši temelje nepravdi i stvara novu Hrvatsku. Bit �e to napokon zemlja kakvu zaslu�ujemo, bit �e to lijep, po�eljan dom svih poštenih ljudi.

Gra�ani Republike Hrvatske, hvala Vam, i još jedanput obe�ajem: Slu�it �u Vam, slu�it �u našoj zemlji! �ivjeli i �ivjela nam naša Hrvatska!

Izvor: Index.hr