Visokim cijenama, posebice za dugotrajne imovinsko-pravne predmete koji �ine 80 posto svih sudskih sporova, Hrvatska odvjetni�ka komora ignorira sve ni�i standard svojih klijenata
NOBILOVA KONTRA KOLEGAMA:
Zar ne vidite da gra�ani više ne mogu pla�ati odvjetnike?
Anto Nobilo, odvjetnik: Tarife su za sve odvjetnike iste, a �injenica je da se razlikujemo i po kvaliteti i iskustvu. Kada bi tr�ište bilo regulator cijena gra�ani bi bili najzadovoljniji, a odvjetnici napokon diferencirani po svom znanju, sposobnosti i rezultatima, a ne svi u istom košu
Odvjetnik Anto Nobilo
Odvjetni�ka tarifa, visinom i na�inom obra�una godinama izaziva prijepore u javnosti zbog �injenice da je u ingerenciji strukovne udruge (Hrvatske odvjetni�ke komore) koja, štite�i svoje �lanove i njihove interese, ignorira hrvatsku stvarnost i sve ni�i standard gra�ana.
Posljedice su brzo i enormno boga�enje odvjetni�ke kaste, njezina legalna tajkunizacija apsolutno nesrazmjerna polo�aju ostalih pravosudnih djelatnika i ukupnom stanju u dr�avi. Na rang-listama najbogatijih Hrvata sve je ve�i broj odvjetnika, što pridonosi gotovo egzodusu sudaca sa sudova u odvjetni�ke urede. Šanse za reformu pravosu�a u okolnostima bijega najkvalitetnijih suda�kih kadrova u isplativije advokature, time su sve manje.
Novi cjenik, stara praksa
Pod pritiskom javnosti, sindikata i nevladinih udruga (od kojih je Juris Protecta premo�no naj�eš�i kriti�ar odvjetni�ke Tarife) Sabor je 2008. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu kojim je unekoliko okrnjen ekskluzivitet Hrvatske odvjetni�ke komore kod utvr�ivanja nagrada za rad odvjetnika.
Slijedom kozmetiziranog Zakona, HOK-u je ostala ovlast u definiranju tarife, ali sada na nju suglasnost daje ministar pravosu�a koji je du�an prethodno zatra�iti mišljenje Gospodarsko-socijalnog vije�a. Ukoliko se ministar ne bi suglasio s predlo�enom Tarifom, Komora ima obvezu u roku dva mjeseca dostaviti novi prijedlog uskla�en s primjedbama i preporukama ministra pravosu�a.
U protivnom, ministar donosi privremenu Tarifu. Na valu toga (zakonodavnog) novuma, HOK je potkraj prošle godine donio novi “cjenik odvjetni�kih usluga”, ovog puta “blagoslovljen” podrškom ministra Ivana Šimonovi�a. Što se promijenilo, jesu li odvjetni�ke usluge i dalje privilegija bogatih i luksuz koji prosje�ni hrvatski gra�ani sebi ne mogu priušititi?
Predsjednik udruge Juris Protecta Zlatko Zeljko ostaje neumoljiv: - Ministru Šimonovi�u Komora je podvalila osam slu�ajeva iz takozvanog socijalnog paketa gdje su odvjetnici spremni odraditi svoj posao za 2000 kuna jednokratne naknade. To se odnosi na sporove radi smetanja posjeda, radi slu�nosti, sporove iz stambenog odnosa, razvoda ili poništenja braka, utvr�ivanja ili osporavanja o�instva, radnih odnosa te za zakonsko uzdr�avanje ili dokidanje te obveze.
Leo Andreis, pred-sjednik HOK-a
Rekli su Šimonovi�u da su spremni u tim sporovima raditi za mali novac, pod uvjetom da im druge naknade ostanu po starom. A poznato je da su imovinsko-pravni sporovi 80 posto svih sudskih sporova kod nas i tu je prava zarada zbog njihove dugotrajnosti - veli Zeljko. - U svim civiliziranim zemljama - tvrdi nadalje - odvjetni�ke usluge nisu roba, a njihove komore su organ pravosu�a. Samo su kod nas udruga!
Oni ne kriju da su interesna zajednica kojoj je još Tu�man �lanom 18. Zakona o odvjetništvu dao zakonodavne ovlasti i pravo da ne poštuju nikakve standarde u utvr�ivanju tarife, ni tr�išne ni dr�avne. Suglasnost na tarifu daje ministar pravosu�a koji najprije mora konzultirati GSV u kojem sjedi bivši šef HUP-a, sada ministar �uro Popija�. On je u vrlo bliskim odnosima s alfom i omegom HOK-a, Marijanom Han�ekovi�em.
Popija� nastupa u ime Vlade, a njegovi ljudi u ime HUP-a i tako nadglasaju sidnikate, te ministar Šimonovi� referira o kompromisu koji je postignut s odvjetnicima. Ma kakav kompromis: pristali su na jeftiniju tarifu u osam slua�jeva, a svi drugi su i skuplji nego prije.
Poslao sam ministru peticiju s 3500 potpisa gra�ana i udruga na Deklaraciji o pravosu�u i ljudskim pravima. Nije mi ni odgovorio. Zeljko ustrajava na tezi da su odvjetni�ke nagrade kod nas i deset puta ve�e nego u daleko bogatijoj Njema�koj, što, ka�e, sustavno devastira hrvatsko pravosu�e.
Nedostupnost pravde
- Dok god odvjetnici mogu zaraditi sto puta više od sudaca, u sudstvu ne�e biti kvalitetnih kadrova”. Upozorava i na sukob interesa odvjetnika i klijenta zbog kojega sudski postupci kod nas traju u prosjeku 10 i više godina, dok je u Njema�koj prosjek šest mjeseci. Naravno, zbog toga što je kod nas odvjetnik pla�en za izlazak na svako ro�ište i za svaki podnesak posebno, a u Njema�koj jednokratno, neovisno o broju ro�išta i podnesaka.
ZlatkoZeljko, predsjednik udruge Juris protecta
Upravo ta okolnost, smatra Zeljko, poti�e masovnu povredu ljudskih prava, nedostupnost pravde gra�anima i masovnu plja�ku. Sindikati, poput Zeljka, uglas tvrde, “ništa se nije promijenilo”, tarifa je i dalje “fiškalsko, lihvarsko plja�kanje naroda” koje se pokušava prikriti ni�im nagradama za neke sporove koji ni dosad nisu bili skupi, poput brakorazvodnih parnica.
Leo Andreis, predsjednik Hrvatske odvjetni�ke komore, nastupaju�i s pozicije nedodirljivosti odvjetni�ke kaste, bez krzmanja �e re�i: - Neprimjereno je da bilo tko raspravlja o odvjetni�koj tarifi jer postoji nešto što se zove Zakon o pru�anju besplatne pravne pomo�i.
Druga je stvar što nije napravljen kako treba i što dr�ava za njegovu provedbu nema novaca, pa od 1990. umjesto dr�ave, isklju�ivo mi snosimo teret besplatne pravne pomo�i. Neka dr�ava izvoli na�i za to novac i skine nam teret s le�a, makar �emo mi, po svom kodeksu i dalje to raditi jer smo socijalno osjetljivi. Da, tako to s visoka vidi �elni �ovjek Odvjetni�ke komore koja od 1994. u�iva privilegij samostalnog krojenja Tarife!
Andreis dr�i nepristojnim i drskim propitivanje javnosti (novinara) o oportunosti ovako utvr�enog cjenika odvjetni�kog rada, tvrde�i da se miješaju “kruške i lokomotive”. Brzo i lako diskvalificira sugovornika koji se usudio problematizirati Tarifu lakonski ocjenjuju�i - “nedovoljno znate da biste mogli o tome razgovarati”.
Na spomen kriti�ara, udruge Juris Protecte, Andreis ljutito prijeti: - Ako ih još jednom spomenete, prekinut �u razgovor! Kao pristojan �ovjek, ne �elim imati posla s tom �elatinoznom masom �ije ime ne�u ni izgovoriti. Andreis tako�er osporava da su nagrade, osim u spomenutih osam slu�ajeva “socijalnih sporova” - de facto ve�e.
- To što piše ta amorfna masa, to je najbezo�nija la�! Naša tarifa je preniska. U svakoj zemlji je druga�ije regulirana, a vjerujte, puno ra�e bih radio u Njema�koj ovaj posao. Uostalom, zašto nitko ne pita lije�nike tko im odre�uje cijenu?
Na našu opasku da lije�nicima u javnim bolnicama pla�u odre�uje dr�ava, odnosno Vlada, a usluge u privatnoj praksi gra�ani nisu prisiljeni pla�ati nego je to njihov izbor, za razliku od odvjetnika koji imaju monopol, Andreis potpuno eskalira: - Nemam nikakav monopol, i drugi mogu zastupati. I vi bi sad htjeli da mi vi odre�ujete moje tarife?!
Usporedba odvjetni�kih tarifa u Njema�koj i Hrvatskoj
To bi htjeli?!“ Toliko o argumentima najpozvanijeg komorskog �lana glede optimizacije odvjetni�ke tarife... Ne dijele, me�utim, svi odvjetnici tako ortodoksan stav šefa svoga ceha. - Imam potpuno druga�ije mišljenje od svih u Hrvatskoj. Smatram da i odvjetnici moraju biti testirani na slobodnom tr�ištu, a tako �emo biti i pristupa�niji gra�anima.
Uostalom, ve� du�e vrijeme odvjetnici ne mogu naplatiti svoje tarife jer su gra�ani presiromašni. Osim toga, one su danas unificirane, za sve odvjetnike iste, a �injenica je da se razlikujemo i po kvaliteti i iskustvu. Ovako se ide na uprosje�avanje, što tr�ište ne trpi.
Kada bi tr�ište bilo regulator cijena - smatra jedan od najpoznatijih i najbogatijih hrvatskih odvjetnika Anto Nobilo - gra�ani bi bili najzadovoljniji, a odvjetnici napokon diferencirani po svom znanju, sposobnosti i rezultatima, a ne svi u istom košu. Na �alost, ministru Ivanu Šimonovi�u ni dva tjedna nisu bila dovoljna da odgovori na naša pitanja, unato� po�urnici...
Sindikalni �elnici o Tarifi
Krešimir Sever, NHS:
Sve sindikalne središnjice dr�e da su tarife odvjetnika previsoke i da ih, u ovim uvjetima, gra�ani ne mogu pla�ati te da treba stvoriti neke kontrolne mehanizme. Zadnje promjene su nezadovoljavaju�e jer prosje�an gra�anin i dalje ne mo�e priuštiti odvjetni�ku uslugu, a na �alost kod nas velik broj ljudi ima potrebu pravdu tra�iti na sudu, pa onda iskati i pomo� odvjetnika. Jedino je ohrabruju�e da se najavljuje pojednostavljenje procedure oko pru�anja besplatne pravne pomo�i socijalno ugro�enim gra�anima.
Vilim Ribi�, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja:
Šimonovi�u, ispunite obe�anje! Promjene Tarife s kraja prošle godine su kozmeti�ke i to smo jasno rekli i na GSV-u. Najve�i paradoks je što poslodavci dr�e lojtre Vladi u njezinoj nemo�i da odvjetnike prisili na realne naknade.
Spominju jeftine brakorazvodne parnice, a tarife za imovinsko-pravne sporove su plja�kaške, i do deset puta ve�e nego u Njema�koj gdje su pla�e pet puta ve�e od naših. U Slova�koj se tarifa odre�uje prema plate�noj mo�i gra�ana. Stranka i odvjetnik se mogu i dogovoriti o cijeni, i ona mo�e biti 30 ili 40 posto ve�a, ali ne deset puta. Taj odvjetni�ki sloj je iznimno lakom, a neki od njih �ak ni PDV dr�avi ne pla�aju. Najgora konzekvencija ovakvog sustava je što odvjetnici primaju naknade nerazmjerne svome znanju, obrazovanju i radu.
A oni koji primaju razmjerne naknade, kao što su suci, odlaze sa sudova i time se potkopava cijeli pravosudni sustav. Ministrov posao je zadovoljiti interese gra�ana, a ne odvjetni�kog lobija, a najprljavija uloga u tome je ona poslodavaca! Sve sam to rekao i ministru Šimonovi�u i on je na to reagirao vrlo koncilijantno i obe�ao mi ponovno, za dva mjeseca, otvoriti temu odvjetni�kih i javnobilje�ni�kih tarifa. |
Najbogatiji i nautjecajniji hrvatski odvjetnici
U javnosti kao najbogatiji hrvatski odvjetnik ve� dugo kotira Marijan Han�ekovi�, dugogodišnji predsjednik HOK-a (do HDZ-ovog gubitka izbora 2000.), a tvrdi se i danas njezin najutjecajniji �lan. Zavidnu zaradu ostvario je zahvaljuju�i poslovima s dr�avom i velikim dr�avnim tvrtkama, me�u kojima je i HRT koji njegova kancelarija zastupa u sporu oko TV-pretplate.
Prema nekim procjenama, najuspješniji poduzetnici u Hrvatskoj su lani bili odvjetnici, s ostvarenom dobiti od nekoliko desetaka milijuna kuna. Me�u njima prednja�e oni koji se bave me�unarodnim korporativnim transakacijama. Na listi FINE me�u 50 najuspješnijih poduzetnika plasiralo se �ak 14 odvjetni�kih društava.
Prednja�e Odvjetni�ko društvo �uri� i partneri (sudjelovali u poslovima preuzimanja INE i Tifona, u javnim ponudama dionica Optime i Magme); �ip�i�-Bragadin i odvjetni�ko društvo Vuki�-Jeluši�&Šulina te Stankovi�-Jur�an&Jabuka iz Rijeke itd. Utjecajni odvjetnici anga�irani su od “remetine�kih menad�era”: Anto Nobilo, �edo Prodanovi�, Branko Šeri�, Rajko Mlinari�, Krešimir Vilajtovi�, Ante Maduni�, Mate Mati�... |
Izvor: Slobodna Dalmacija, piše Davorka Bla�evi�
