Fra LUKA DELI�, �UPNIK KOJI SE AKTIVNO UKLJU�IO U PROSVJEDE EKOLOŠKIH UDRUGA ZBOG SPALIONICE SME�A U LE�EVICI
„ZELENI FRATAR“ PORU�UJE: Splite, ostat �eš bez vode
Nije li neobi�no za �upnika anga�irati se otvoreno u prosvjedu ekoloških udruga zbog gradnje centra za gospodarenje otpadom u Le�evici?
- Spalionica sme�a u Le�evici je veliki problem. Temeljim svoje razmišljanje na poštovanju svega stvorenoga, a narod bi to kazao – nije Zagora ni�ija pr�ija, nego je naša zajedni�ka i o njoj moramo brinuti. Treba �uvati zemaljske zalihe, što je du�nost sviju. Ne mogu se kao sve�enik za�ahuriti, nego voditi brigu o ljudima, bez obzira na vjeru ili nacionalnost.
Trebamo biti solidarni s generacijama koje dolaze iza nas i ne ostavljati im smrt, nego �ivot. Širok je to prostor djelovanja u kojem svaki sve�enik, ili svaki drugi �ovjek treba djelovati. Smeta mi kada se neki pozivaju kako su ve�i krš�ani i ve�i vlaji od nas, kada rade sve suprotno od onoga što bi trebali. Još ako se Zagoru uništi, onda bi to bilo gotovo.
Kao sve�enik i franjevac pozvan sam govoriti. Naš utemeljitelj, sv. Franjo, bio je o�aran ljepotom Bo�je prirode i na neobi�an na�in joj se divio. U njoj je vidio nesebi�an dar Bo�je prisutnosti i dobrote. �ivim u raseljenoj Zagori. Ljudi su otišli u gradove jer su krenuli za poslom. Manjina je ovdje ostala i jedino što ima to je zadovoljstvo da svakodnevno gleda i u�iva u ljepotama svog kraja.
Istina boli prozvane
�alosna je �injenica da o ovom kraju, a time i o kvaliteti �ivota ovih ljudi, odlu�uju oni koji apsolutno nemaju osje�aja da prepoznaju vrijednosti ovoga kraja. Njih zanima profit. A u takvom ozra�ju svi postajemo �rtve njihovih bolesnih interesa i profita.
Te ljude ne vodi više humani osje�aj, nego pragmatizam – cilj opravdava sredstvo. A da bi to ostvarili, gaze i svoje i tu�e dostojanstvo. Oni ne gledaju daleko, u budu�nost, stoga im je za oko zapeo ovaj kraj. Zbog �ega? Da se uštedi na prijevozu i drugim troškovima koje bi iziskivao premještaj odlagališta otpada na neku dalju, za �ovjeka i prirodu bezopasniju lokaciju.
Ja moram govoriti jer sam pozvan i poslan da budem glas ovih obespravljenih ljudi, u potpunosti poni�enih i zaboravljenih od svih struktura. Moja šutnja, ili ignoriranje problema, zna�ila bi izdaju vlastitog poslanja.
Jeste li sigurni kako bi centar u Le�evici zagadio vodu Jadra, odnosno one izvore koji se koriste u splitskom i šibenskom vodovodu?
- Smatram da bi do one�iš�enja vode došlo, što temeljim na brojnim ulascima šibenskih i drniških speleologa iz društava „Sv. Mihovil“ i „Promina“ u ovdašnje podzemne pukotine, jame duboke i do 210 metara, poput Golubinke. Speleolozi su vidjeli �udni podzemni svijet i što je najva�nije – naišli su na �istu i pitku vodu. Nas nazivaju buntovnicima, a ekolozi su danas poput razapetih vojnika koji se bore sa svijetom koji ih ne shva�a. Mi se ne borimo protiv nekoga, nego za nešto! A to su stvari na koje svatko ima pravo: �ist zrak, �ista hrana i �ista voda.
Ako su ljudi na to danas oglušili, onda ne znam imamo li se pravo pozivati na krš�anstvo ili nacionalne vrijednosti. U pregovorima smo s politi�kim strukturama, ali smo se uvjerili kako su te strukture gluhe. Na�alost, uvijek se polazi od mogu�nosti ostvarivanja osobne koristi, a o eventualnoj šteti za sve nas – o tome se ne razmišlja.
Kada se pogleda lokalitet za centar, vidjet �ete kako se nalazi na uzvisini, gotovo na vrhu brda. Nigdje u svijetu se takav centar ne radi na uzvisinama. Ni u Be�u se ne nalazi na podru�ju skijališta. Ovo je krški kraj i tko mo�e zaštititi taj krš od otpadnih voda?
Ni gradnja “bazena” ispod centra ne bi pomogla, jer bi u slu�aju manjeg potresa došlo do zaga�enja podzemih voda kemikalijama i produktima rada centra. Ti otrovi bi išli ili u zrak, ili pod zemlju. Pitanje je bismo li i dalje mogli piti vodu iz vodovoda, a ja se osobno bojim kako je nekome cilj prodavati flaširanu vodu i na tome zara�ivati.
Centar u Le�evici bi poticao prodaju flaširane vode, umjesto pitke vode iz vodovoda?
- To je više nego o�ito. Zbog toga organiziramo tribine sa stru�njacima koji to znaju prezentirati �injenicama. Koliko je toga ve� re�eno, no onima kojima je upu�eno - naš je govor stran i nerazumljiv. Svaka nam se kritika karakterizira kao uvreda, a nama je to jasno, jer istina boli prozvane.
Nitko nema pravo sebi prisvajati ono što je dragi Bog ostavio svima, pa i budu�im naraštajima. Mi mo�emo jedino, razgovaraju�i i dru�e�i se sa strukom, pomo�i da se ne bi, nedajbo�e, dogodila katastrofa pitke vode u Dalmaciji.
Koje je Vaše mišljenje o pri�i iz narodne predaje o podzemnoj rijeci Vinjakuši, koja je navodno propala u zemlju zbog davnog potresa, a na �emu se temelji teza o povezanosti podzemnih voda Zagore s izvorima Jadra i Krke?
- Jest, �uo sam, a potvrdu te pri�e vidjet �ete ako bacite pogled s �vrljeva, dakle iz podno�ja prašume, prema Mirlovi� Zagori, jer cijeli taj prostor su velike lokve koje nikada ne presušuju.
Na prostoru nedaleko od nas nalazi se veliki bunar, dalje je lokva, te na �itavom prostoru ima mnogo vode, što navodi kako se tu nekada davno nalazila rijeka.
Smatrate li kako su politi�ke stranke suglasne u ignoriranju projekta u Le�evici?
- Istina je to, kod ve�ine je ljudi prisutan strah ili nesigurnost. Ra�unaju, ako izletim – mo�da �e me to koštati, radnog mjesta ili strana�ke pla�e. Mene to kao sve�enika ne plaši, jer ne�u ostati bez posla, niti �u nešto izgubiti. Kod politi�ara toga nema, jer oni idu samo na kratke staze, a ne na maraton. �ini mi se kako neke ne zanimaju niti ljudi. O Zagori nitko ne vodi ra�una. Još ljudima zagaditi zrak i zemlju...
Šta �e biti s tim ljudima, jel’ se itko pita? Ka�e se da Bog oprašta uvijek, �ovjek ponekad, a priroda nikada. Bojim se te naše nebrige za okoliš, da nas priroda ne kazni. Moramo voditi ra�una o vodi kao nezamjenjivom prirodnom resursu, kojI nemamo u neograni�enim koli�inama.
Betonizacija i gradnja zaga�iva�a ne mo�e se opravdati samo otvaranjem novih radnih mjesta. Kao da se nismo uvjerili što je bilo u Vranjicu. O tome se šuti, jer se ne zna drugim, boljim, na�inom omogu�iti ljudima egzistenciju. Naš �ovjek u ovom vremenu, kada je teško dobiti radno mjesto, ponekad šuti i boji se. To je isto razmišljanje na kratke staze. Ako se trezveno razmišlja, onda Zagora ne�e izumrijeti i pri tome zagaditi sve dalje nizvodno.
Brojni su stru�njaci kao bolju lokaciju Centra predlagali npr. Radoši�, gdje se nalazi ravna kamena plo�a i ne postoji opasnost od zaga�enja, ili pak tupinolom u Kaštel Su�urcu. Ali neki ne �ele svoje sme�e pred svojim vratima, nego ga �ele staviti pred tu�a vrata. To nije ljudski. Nekome je stalo do toga da se danas ide u zaga�enje, makar nastupio i op�i potop zbog toga. Ka�emo im, ne�emo im to dopustiti jer �emo se anga�irati na o�uvanju onoga što imamo.
Izvor: Slobodna Dalmacija, PETAR DORI�, cropix
*****
Fra Luka Dedi� u vezi s tim poziva na tribinu kako medije i gra�anstvo...
PREDAVANJE I JAVNA TRIBINA
9. o�ujka 2010. u 19.30h
SPLIT,
Pinakoteka crkve Gospe od Zdravlja
Trg Gaje Bulata 3
SA�ETAK PREDAVANJA
Sre�ko Bo�i�evi�, Hidrologija podru�ja Le�evice
U prostoru dalmatinskog krša s vrlo slo�enom geološkom gra�om podru�ja Le�evica u Zagori, tipi�an je primjer za izra�enu okršenost te postojanje podzemnog vodenog te�enja, koje se drenira ili pojavljuje na površinskim priobalnim izvorima sve od Pantana do Jadra i �rnovnice.
Pojava površinske vode koju ovdje nalazimo samo u nekim bunarima ili u povremenim izvorima manje izdašnosti vezana je uz lokalne proslojke nepropusnog dolomita ili laporovite naslage geološki mla�ih sedimenata.
Svaki gra�evinski zahvat (cesta, industrijski pogon, gradnja naselja i sl.) vrlo je problemati�no i riskantno zadiranje u postoje�i reljef sa stanovišta narušavanja prirodnog stanja, koji ovdje postoji ve� vjekovima. Njega samo nastanjuju relativno malobrojna seoska doma�instva u nekoliko zaseoka, sela i gradi�a vezana uz nevelika obradiva polja, dolce ili vrta�e.
Okršenost i morfološki izra�enu razlomljenost krednih naslaga karakterizira pojava brojnih speleoloških objekata razli�ite dubine, a rasjedi i pukotine vezani uz tektonske pokrete u geološkoj prošlosti vrlo brzo odvode svu nadošlu koli�inu proljetno-jesenjih padalina duboko ispod površine do vodonepropusne podloge. Ovisno o rasporedu ili stratigrafskoj izmjeni uslojenih vapnena�ko-dolomitskih naslaga, zatim o tektonikom uvjetovanih zona nepropusnih proslojaka ili blokova u podru�ju Dalmatinske Zagore, upozorava nas na sigurnu opasnost zaga�enja te vode zbog neprimjerenih ili nekontroliranih zahvata na okršenoj površini.
�elimo li uo�iti pravilan odnos izme�u kretanja podzemnih voda na ovom podru�ju i odrediti to�no zone nu�ne zaštite izvorišta, potrebno je da boju-traser ubacimo u odgovaraju�e izbušenu bušotinu ili duboku jamu i opa�amo vrijeme pojave na priobalnim izvorima. Kretanje podzemne vode u vrijeme niskih voda u podzemlju posvema je druga�ije i polaganije za razliku od stanja kad je nivo podzemnih voda prirodno viši! Ovisno o tom stanju mogu�e je to�no odre�ivanje zaštitnih zona izvora uz saznanje, koje podru�je valja posebno štititi od zaga�enja!? U ovom izlaganju bit �e govora o propustima koji su u�injeni s tog hidrogeološkog stanovišta na podru�ju Le�evice.
Dr. sc. Sre�ko Bo�i�evi�, dipl. ing. geologije –hidrogeologije, speleolog, viši je znanstveni suradnik – sada u mirovini.
Radio je 40 godina u Hrvatskom geološkom institutu objavljuju�i terenska istra�ivanja te hidrogeološka ispitivanja površinskih i podzemnih voda u kršu.
Specijalnost su mu bila speleološka istra�ivanja i izrada nacrta prona�enih speleoloških pojava. Sura�ivao je u nadzoru pri gradnji brana u kršu radi realizacije umjetnih akumulacija te pri izgradnji hidrotehni�kih i cestovnih tunela – sve od Istre preko Velebita, Mosora do Dubrovnika i Popova polja.
Magistrirao je s temom: “Hidrogeologija ponornice Gacke i ponor Perinka u Donjem Švi�kom jezeru“, a doktorska disertacija mu je bila obrada i objašnjenje nastanka 1300 speleoloških pojava Istre uz otkri�e nabušene kaverne ogromnih dimenzija s podzemnim vodenim tokom uz cestovni tunel U�ka.
U podru�ju dalmatinske Zagore aktivno je sudjelovao kod izrade njene hidrogeološke karte, te bojenja i promatranja podzemnih vodenih tokova na prostoru utvr�enih slivova od Pantana do Jadra i �rnovnice uz Jadransku obalu.
Za svoj dugogodišnji rad i aktivnosti na o�uvanju okoliša, godine 2007. primio je Republi�ku nagradu “Ivo Horvat“ za �ivotno djelo na zaštiti naše prirode. Objavio je nekoliko knjiga i stotinjak stru�nih, znanstvenih i popularnih �lanaka.
Stanko Urši�, Daleko bolje od odlagališta u Le�evici
Izgradnjom novoga velikog odlagališta posebne vrste u Le�evici, koje ina�e nastoje promovirati kao mjesto gdje bi se gospodarilo otpadom, Split mo�e ostati bez pitke vode. Ako ne bude toga, prijete, ostaje vam Karepovac. I jedno i drugo potpuno je nepotrebno. Mo�e se izabrati daleko mudrije i bolje rješenje.
U javnosti neprestano stvaraju dojam i sliku da je problem otpada i sme�a posvuda, pa tako i u Splitu, zamalo nerješiv. To je teška zabluda, ali �ini se i isto toliko teška prijevara koja se uporno ponavlja u interesu onih koji bi na tome htjeli olako zaraditi. Na golemu štetu ovoga i budu�ih naraštaja i na sramotu grada Splita.
Problem otpada i sme�a nije teško riješiti. Potrebno je, prije svega, nešto odgovornoga ponašanja gradske uprave ali i svih gra�ana.
Nije problem novac, doista, jer je ekološko rješenje "zapada" pet do sedam puta manje od najjeftinijeg neekološkog, a milijun puta bolje, efikasnije i zdravije, i otvara nova radna mjesta te rastere�uje gradski prora�un. Dakle, daleko je bolje od svega dosad ponu�enog.
Trebalo bi iskoristiti priliku.
Prof. dr. sc. Stanko Urši�, fizikalni kemi�ar, (Predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu). Izvan redovitog akademskog okvira anga�iran gotovo dva desetlje�a tako�er u ekološkim pitanjima kao pitanjima op�ega dobra, u rasponu od problema otpada i sme�a, prljavih industrija do ekološki zasnovane energetike /vjetroenergija, solarna energija/ i pitanja voda. Ranije vanjski �lan saborskog odbora za okoliš i �lan brojnih dr�avnih povjerenstava za procjenu utjecaja na okoliš. Uz ostalo i za propalu Zagreba�ku spalionicu PUTO, ( kada je jedini napisao negativno, izdvojeno mišljenje o tom kasnije propalom projektu). Voditelj interdisciplinarne skupine za studiju projekta
Eko otok Krk, etc.
... tako i �upana, pro�elnike i djelatnike Splitsko-Dalmatinske i Šibensko-Kninske �upanije i sve gradona�elnike ugro�enih gradova i op�ina:
| |
GRAD-OP�INA: Kaštela, Trogir, Solin, Split, Klis, Dugopolje, Mu�, Vrlika, Dicmo, Sinj, Omiš, Le�evica, Uneši�, Drniš, Knin, Šibenik,
Primorski Dolac, Prgomet, Vrpolje, ............
Grado-na�elnik:
Gosp. ........................................................................
SPLITSKO DALMATINSKA �UPANIJA
ŠIBENSKO KNINSKA �UPANIJA
�upan, pro�elnici |
Predmet: Javna tribina
Nemoj trovati moje Jadro i Krku!
U Splitu, 9. o�ujka, 2010.
Poštovani!
�ast mi je što Vas i Vaše suradnike, u ime inicijative više ekololoških udruga Splita i Dalmatinske zagore, mogu pozvati na javnu tribinu Nemoj trovati moje Jadro i Krku, koja �e se odr�ati 9. o�ujka 2010. u 19.30 sati, u Splitu u pinakoteci crkve Gospe od zdravlja, trg Gaje Bulata 3.
Ovom javnom tribinom �eli se ukazati na opasnost za okoliš krša, osobito za vodne tokove i prirodne rezervoare pitke vode u podzemlju Zagore, a time i za priobalna izvorišta u Dalmaciji, od neprimjerenih neekoloških aktivnosti i projekata: industrijskih i trgova�kih zona, prometnica, kamenoloma, naselja i sl., a osobito planiranog regionalnog i �upanijskog centralnog odlagališta sme�a u Op�ini Le�evica.
Stru�na predavanja odr�ati �e dr.sc. Stanko Urši�, fizikalni kemi�ar iz Zagreba, dr.sc. Sre�ko Bo�i�evi�, dipl. in�., hidrolog iz Zagreba, prof. Tomislav Leroti�, dizajner iz Splita, Branko Pejakovi�, dipl. hidrolog iz Splita i �eljko Šimunovi�, dipl. in�. Iz Zagreba, predsjednik Odbora PEPGO (20-tak ekoloških udruga).
Na tribinu su pozvani javni mediji i mnogi du�nosnici EU institucija u RH, ministarstva, �upanija, gradova, instituta, zavoda i dr., te o�ekujemo veliku korist od ove tribine.
Tema tribine je iz podru�ja vaše du�nosti i društvenog utjecaja, te o�ekujemo Vaš odaziv. U svezi predmetne teme mo�ete i Vi na tribini dati usmenu izjavu ili predati pismeni uredak za zbornik tribine. Prema našim mogu�nostima, nastojati �emo dostaviti Vam tv snimak cjelokupnog programa tribine i zbornik radova.
Hvala!
Fra Luka Deli�
091 5166225
*****
Dodajmo na kraju i jednu va�nu �injenicu zbog koje se problem odlagališta sme�a Le�evica ne mo�e ili teško da mo�e riješiti:
Pod interviewom sa Fra. Deli�em, jedan od �itatelja navodi da je Ante Baran, na�elnik op�ine Le�evica i Imenovani direktor famoznog centra za zaga�ivanje voda u Le�evici izjavio:
„HEBE ME SE ZA JADRO, MI PIJEMO VODU IZ �ATRNJE“
To je, kako navodi �itatelj, izjavio “pred predstavnicima op�ine, �upanije, naroda Zagore te novinara Slobodne Dalmacije Jakova �arka”.
Vezano za tog istoga Barana kojem se hebe za Jadro, napokon je objelodanjeno da je u sukobu interesa kao na�elnik op�ine Le�evica i direktor tog „centra“.
SUKOB INTERESA Ante Baran ne mo�e sjediti na dvije stolice
Ostaje za vidjeti ho�e li priznanje tog sukoba interesa poništiti sve štetne akcije koje je u tom sukobu napravio – ili �e, kako se navodi, samo morati izabrati koju �e od dvije stolice zadr�ati.
Dodatne podatke uz �lanak iz Slobodne Dalmacije portal zahvaljuje gospodinu Zdeslavu Hrepi�u:
Zdeslav Hrepic, Ph.D.
Department of Earth and Space Sciences
Columbus State University
4225 University Avenue
Columbus, GA 31907
USA
