SUSTAVNO UNI�TAVANJE
Kronika propasti Ine: Nekad najja�i cash flow,
danas jadni cash low

Koliko je generacija trebalo ulo�iti svoj trud i najljepše godine �ivota da nastane najve�a kompanija bivše SFRJ i uvjerljivo najja�a kompanija samostalne Hrvatske? I sad logi�no je pitanje zašto je kompanija koja je onako usput, s viškom cash flowa financirala hrvatske hotele i sustav ACI-a osamdesetih godina, najja�i cash flow u zemlji pretvorila u – cash low?

I na kraju ove tu�ne pri�e izlaze iz bunkera ugovori o pokušaju preuzimanja Podravke gdje OTP banka na temelju depozita MOL-a financira te �udne transakcije, gdje zna�ajnu ulogu imaju savjetnici koje istovremeno financira hrvatska Vlada! I sve potpisuje Polan�ec, kao potpredsjednik Vlade! Ako je i u Hrvatskoj – previše je! Ho�emo li stvarno dopustiti da jedna kompanija iz Europske unije u dr�avi koja je neposredno pred ulaskom koristi metode koje su u EU zabranjene? Ima li tu što Bruxelles re�i? Ili je anti-korupcijska i pravosudna pri�a samo pri�a za naivne Hrvate? Vidjet �emo, rekli su slijepci.

Kompanija koja je bila najja�i financijer obrane Hrvatske u Domovinskom ratu uhva�ena je 2009. godine kako potkrada sredstva namijenjena izgradnji hrvatskih cesta?! (P.S. je li netko procesuiran zbog tog poreznog duga?).

Koji su to ljudi i doga�aji koji su doveli do toga da se danas Ine (ZSE:INA-R-A ) sjetimo s tugom ili gor�inom, da najzna�ajnija hrvatska  kompanija postane (pre)ljuti za�in polukriminalnim (ili kriminalnim?) radnjama oko druge velike kompanije, prehrambene, tako�er nacionalnog brenda. Osim Slavka Lini�a koji se misteriozno povukao u najzanimljivoj fazi privatizacije Ine, i koji je poznat po tome kako se sr�ano borio za interese Ine još u saveznim tijelima u Beogradu, nitko nije razumio što je uistinu Ina i što zna�i za Hrvatsku. Svi drugi upleteni u privatizaciju, od simpati�nog profešura Jur�i�a do Cinobera Polan�eca i sveprisutnog dr. Ive, nisu nikada bili blizu Ine, nisu razumjeli kako je nastajala, kako funkcionira i koliko je va�na za Hrvatsku.

Od prvih trenutaka javnog natje�aja za privatizaciju stvari nisu bile sasvim jasne. Tra�i li se strateški partner ili se prodaje �etvrtina Ine za što više novaca? Ina je postala �isti predmet kupoprodaje, nisu se gledali dugoro�ni interesi, jer prili�no nesposobna uprava na �elu s Dragi�evi�em nije niti znala artikulirati svoje interese za vrijeme Ra�anove vlade, a nije  niti smjela za vrijeme Sanaderove vlade. Tako da je ispalo da Ina sama ne zna što bi? Jedna rafinerija, dvije – tri? Brod? Da – ne? Suradnja s Petrolom? Pozicija u regiji? Plinski biznis? Crosco – treba li nam ili ne? To su sve pitanja na koja nisu postojali jasni odgovori i odre�eni prioriteti. U formalno uredno slo�enom natje�aju uspjela je podvala da se tra�i strateški partner koji zapravo nudi više novaca. Zašto su onda prethodno isklju�eni drugi partneri s Bliskog Istoka ili Rusije koji su bili spremni ponuditi velik novac da u�u u Inu? Autor ovih redaka svjedok je da je OMV ponudio na kraju isti novac kao i MOL, pa se Jur�i� ipak odlu�io za MOL? Zašto? Odlu�io se za slabiju kompaniju kojoj je Ina trebala da oja�a sebe, a ne da oja�a Inu.

Vlasnici MOL-a nisu zainteresirani za 'regionalni i dobrosusjedski' razvoj kako je Ra�an naivno mislio, a dobro pla�eni lobisti (navodno su neki od lobista i zubari?!) su njegovim suradnicima 'objasnili' zašto valja podr�ati ovu opciju. Vlasnicima MOL-a isklju�ivo je va�no pove�ati shareholders value MOLA, a ne INE i to je potpuno legitimno. Ono što nije legitimno jest pokušaj sudjelovanja u mutnim privatizacijskim transakcijama oko Podravke i �ovjek se mora zapitati na što je sve MOL bio spreman i u tijeku prve privatizacije. Vjerojatno zahvaljuju�i ljutim za�inima Podravke (što se kuloarski pri�alo ve� prije tri godine) Polan�ec je prepustio manjinskom dioni�aru da vlada Inom, zanemaruju�i hrvatske nacionalne interese i nošen mirisima Vegete gurnuo Inu kona�no u ruke MOL-a koji za to nije (barem javno) platio premiju za zlatnu dionicu.

U klju�noj fazi privatizacije prije tri godine dr. Ivo i Polan�ec nisu htjeli niti �uti za kontakte s drugim potencijalnim partnerima, ponajprije OMV-om da se ne pokvari „tek“, o�ito „za�injen“ zlatnom dionicom Ine. Pa�e, autora ovih redaka su istra�ivali putem HANFA-e zato što je komentirao vrijednost natjeravane zamjene dionica. Natjeravana vrijednost je bila 1900 kuna po dionici, a malo i zahvaljuju�i komentarima ovog autora cijena na burzi je došla do korektnih 2800. Pošteno za bivše djelatnike i braniteljski fond. Malo za zlatnu dionicu.

Treba priznati da je MOL poslao vrlo kvalitetni kadar  u Inu koji je ubrzo preuzeo potpunu kontrolu nad financijama i razvojem. Sposobni MOL-ovci brzo su izdriblali nesposobnu upravu Ine sastavljenu od politi�ki zašti�enog Dragi�evi�a (�iji patron Mesi� se sjetio pitati za ugovore o Ini tek kada je MOL opravdano Dragi�evi�a smijenio), blagajnika stranke i akademika koji s upravljanjem kompanijama nemaju veze, pa se desio apsurd da su i rijetki sposobni i nezavisni stru�njaci u Ini prešli na stranu MOL-ovih upravlja�a jer su tu naišli barem na konkretne odgovore i upute. Naravno, MOL-ova uprava je provodila svoje ciljeve i nije obnavljala rafinerije, nije riješila probleme Siska, uglavnom zaustavila je razvoj Ine da ne bi sutra morala platiti ve�u cijenu za zlatnu dionicu, ako ih netko pošten u hrvatskoj Vladi na to natjera. Uvjeren sam da bi ti isti kvalitetni predstavnici MOL-a bili solidni kada bi imali druga�ije instrukcije iz Budimpešte, ali ne zaboravimo njihov interes je shareholder value MOL-a, a ne Ine!

I na kraju ove tu�ne pri�e izlaze iz bunkera ugovori o pokušaju preuzimanja Podravke (ZSE:PODR-R-A ) gdje OTP banka na temelju depozita MOL-a financira te �udne transakcije, gdje zna�ajnu ulogu imaju savjetnici koje istovremeno financira hrvatska Vlada! I sve potpisuje Polan�ec, kao potpredsjednik Vlade! Ako je i u Hrvatskoj – previše je! Ho�emo li stvarno dopustiti da jedna kompanija iz Europske unije u dr�avi koja je neposredno pred ulaskom koristi metode koje su u EU zabranjene? Ima li tu što Bruxelles re�i? Ili je anti-korupcijska i pravosudna pri�a samo pri�a za naivne Hrvate? Vidjet �emo, rekli su slijepci.

Ali, ne smije se komentar o Ini ovako tu�no i ironi�no završiti. Mora se prona�i snage da se konfrontira sa svim problemima, Vlada mora na�i snage da otvori do kraja sva pitanja i da Šuker kao predsjednik Nadzornog odbora iskoristi svoje ovlasti da vrati ravnote�u snaga me�u RAVNOPRAVNIM dioni�arima. Bez toga �e samo nastaviti politiku za koju je netko prije o�ito bio ili trebao biti dobro pla�en. A Šuker bi to tada radio badava.

Izvor: www.seebiz.eu, autor: Marijan Kostren�i�,
pro�elnik Odjela za gospodarstvo Matice Hrvatske