9 TEZA �ELJKA ROHATINSKOG
Opasan je predsjednik koji se mije�a u ekonomiju,
a o njoj nema pojma
Foto: CROPIX
Guverner HNB-a izašao je s 9 �vrstih teza od kojih su neke jasne poruke predsjedniku i vladaju�oj koaliciji, dok se druge obra�unavaju s duboko ukorijenjenim predrasudama
1 Unato� Ustavom su�enom manevarskom prostoru predsjednik mo�e bitno utjecati na ekonomsku politiku. On me�utim mora znati što �eli i kako to provesti; ako to ne zna, a pokušava pomo�i – opasan je.
Rohatinski je poslao jasnu poruku novom predsjedniku. Ujedno je, bez posebne potrebe da iznosi primjere, dao i jasnu packu odlaze�em Stjepanu Mesi�u, �ije su gospodarske akcije (u dobru volju ne ulazimo) više puta mogle završiti pogubno da nije bilo brzih Vladinih spasila�kih intervencija.
2 Financijska kriza mnoge je zemlje pogodila te�e nego Hrvatsku. Hrvatski realni sektor pogo�en je padom izvoza i štednjom na doma�em tr�ištu. Proizvo�a�i moraju shvatiti da je prošlo vrijeme doma�e potrošnje s inokreditima.
�injenica je da su banke u Hrvatskoj i u protekloj kriznoj godini dobro poslovale. Pad koji se osjetio u industriji temelji se na nekonkurentnosti doma�ih proizvo�a�a. Naru�itelji su se vrlo brzo okrenuli prema onima koji su pokazali spremnost na brzu prilagodbu. U Hrvatskoj je takvih, na�alost, malo. Oni koji su se pokazali takvima – kompanije Atlantic grupe – nastavili su rasti i u kriznoj godini.
3 Gra�evinski sektor dobar je primjer loše prakse koja se temelji na rastu financiranom novcem poreznih obveznika.
Gra�evinari su godinama odli�no �ivjeli od velikih dr�avnih infrastrukturnih projekata i od poticane stanogradnje. Kada je dr�ava ostala bez sredstava za megaprojekte, gra�evinske kompanije ostale su bez poslova.
4 Menad�eri koji su danas u zatvoru nisu napravili ništa razli�ito od onoga što rade posljednjih 20 godina, samo što se to u razdobljima kada je bilo novca lako moglo u�initi nevidljivim.
Da je Podravka mogla servisirati svoje dugove, nikada se ne bi otkrili “sumnjivi potezi” njezina menad�menta. Problem se otvara u trenutku kada novca nestaje i kada netko za to mora odgovarati. Slijede�i trag novca, redovito se dolazi do zastrašuju�ih otkri�a koja u krug kandidata za Lepoglavu uvla�e sve više poznatih imena iz vrha društvene i politi�ke piramide dr�ave. Pri�a �e se širiti i zahva�ati sve više imena.
5 Oblik vlasništva manje je va�an od odgovornog ponašanja vlasnika. U hrvatskom dr�avnom sektoru zasad se teško mo�e govoriti o odgovornom vo�enju kompanija i teško je o�ekivati zna�ajne promjene bez promjene mentaliteta.
U ure�enim društvima, gdje se u pravilu posluje u skladu sa zakonom, a menad�eri dr�avnih tvrtki moraju opravdati svoje rezultate pred vlasnikom, doista nije va�no je li kompanija ili banka privatna ili “dr�avna”. U Hrvatskoj se s novcem poreznih obveznika postupa kao da je rije� o samopodrazumijevaju�em kapitalu koji �e vje�no pristizati. To nije klima u kojoj treba pri�eljkivati ja�anje utjecaja ili vlasni�kih udjela dr�ave u kompanijama ili bankama.
6 (Spasiteljski) fond koji bi se financirao emisijom svje�eg novca iz primarne emisije velik je rizik za središnju banku. Ne usmjeri li se taj novac u proizvodnju, potrošnja �e pove�ati potra�nju za devizama, kuna �e se na�i pod pritiskom. Da bi cijela pri�a uspjela, treba nam ve�a koordinacija monetarne i fiskalne politike.
HNB niz godina vodi bitku oko toga što je najbolji na�in da se istovremeno zadovolje populisti�ki apetiti politi�ara i zadr�i stabilnost monetarnog sustava. Preveliki dr�avni troškovi stvaraju pritisak na središnju banku, od koje se o�ekuje da neprestano odr�ava dovoljnu koli�inu novca u sustavu. Bilo kakav fond koji bi se financirao novcem iz primarne emisije (svje�e tiskanim), a da se prije njegova osnivanja ne odrede �vrsti kriteriji prioriteta i �vrsta pravila njegova korištenja bio bi fijasko ekonomske i monetarne politike.
7 U Hrvatskoj je stvoreno pogrešno uvjerenje o svemo�i dr�ave. Gospodarstvenici moraju biti svjesni da im nitko ne�e pomo�i ako sami sebi ne znaju pomo�i.
Štoviše, onima koji nemaju ideje kako se izvu�i ni dr�ava ne treba pomagati. Financirati ne�iji bankrot novcem poreznih obveznika ne smatra se odgovornim vo�enjem ekonomske politike dr�ave.
8 U bankama ima novca, ali u kriznim situacijama rizik je pove�an i one nisu spremne ulaziti u potencijalno nesigurne poslove. �esto su ekonomski jake dr�ave na sebe preuzimale dio rizika. Hrvatskoj dr�avi danas je vrlo teško ulaziti u pove�ani rizik sa situacijom u kakvoj se nalazi prora�un.
Za razliku od bogatih zapadnih zemalja, gdje su krizom bile pogo�ene banke koje su onda zatra�ile i dobile pomo� od dr�ava, u Hrvatskoj je kriza prvo ispraznila dr�avnu blagajnu. S prora�unom koji ima problema s punjenjem, dr�ava koja je uz to još i u ozbiljnim dugovima teško mo�e na sebe preuzimati rizike privatnih kompanija.
9 Hrvatska je visoko zadu�ena zemlja, no to �emo i 2010. uredno otpla�ivati i mo�emo to podnijeti. Va�no je da se relativna inozemna zadu�enost dalje ne pove�ava.
BDP �e u ovoj godini rasti mnogo sporije nego u doba velikoga kreditnog buma. HNB je tijekom proteklog razdoblja osigurao rezerve koje mogu amortizirati današnji stupanj zadu�enosti zemlje. Ne uspori li se ritam zadu�ivanja, HNB-u �e se zna�ajno smanjiti mogu�nost pozitivnog utjecaja na ekonomsku politiku.
Izvor: globus.jutarnji.hr, Viktor Vresnik
