Depresija kao biznis:
hrvatsko bankarstvo izme�u ekstra-dobiti
i gospodarskog sloma

Nemo�an protiv krize, HDZ digao viku na banke i HNB

A tko brani i HDZ-u, i Vladi, i Saboru, da s osloncem na nalaze Dr�avne revizije neke privatizacije ponište, neke banke nacionaliziraju, a iz nekih povuku uloge dr�avnih ustanova i kompanija

RIJEKA - S kojeg je svijeta, prekju�er, u Hrvatski sabor sišao vladaju�i HDZ, kad je mogao preko svojeg glavnog spikera, zastupnika Gorana Mari�a, za tešku gospodarsku krizu u Hrvatskoj okriviti središnju banku i mre�u najve�ih poslovnih banaka, što su u ve�inskom posjedu vode�ih EU-mre�a? Nije li HDZ-ova vlast, još u listopadu 1993. promovirala precijenjeni te�aj hrvatskog dinara, koji se otad, kroz precijenjenu kunu, na štetu hrvatskoga izvoza, u suradnji s inozemnim kreditorima i ulaga�ima, odr�avao i unapre�ivao do danas? Nije li HDZ-ova vrhuška presudno utjecala na predaju 92 posto bankarskoga potencijala strancima (s kojim je mre�a EU-banaka uglavnom kreditirala izvoz EU-robe i usluga u Hrvatsku)?

Iako su saborski klubovi podr�ali izvješ�e Hrvatske narodne banke za prvo polugodište 2009., u raspravi su kritike upu�ene poslovnim bankama zbog pove�anja kamatnih stopa u trenucima krize, što je dovelo da pada kredita hrvatskome gospodarstvu. HDZ-ov zastupnik Goran Mari� upozorio je da su poslovne banke u uvjetima recesije, suprotno temeljnim ekonomskim na�elima, pove�avale kamatne stope, što je prouzro�ilo pove�anje štednje, ali i pad kreditnih plasmana za 1,2 posto. Ali, nisu li se te strane banke u Hrvatskoj ponašale u skladu sa svojim interesima, kojima je pogodovala hrvatska vlast (koja se sad �udi krizi, koja joj trese vlast)?

»O�ito je da poslovne banke u ovim najte�im trenucima spekuliraju i zlorabe privilegiran polo�aj«, ocijenio je Mari� naglašavaju�i da bi te banke trebale biti servis gospodarstvu i plasirati svoja sredstva. HDZ-ovci rado vole spominjati mra�ni komunizam i još mra�nije samoupravljanje, ali nisu li baš u eri samoupravljanja i banke u Hrvatskoj bile »servis udru�enog rada«, kakav sada – kao izlaz iz aktuelne krize – zaziva i donedavno tihi, neoliberalni Mari�?

Kontra neosocijalisti�kog Mari�a, ustala je Nadica Jelaš (SDP), procjenom da je u uvjetima gospodarske krize HNB bio »na visini zadatka« i svojim djelovanjem bio faktor stabilnosti, za razliku od izvršne vlasti »koja nas je uspješno zadu�ila«. I ona smatra da su poslovne banke »kapitalizirale hrvatsku krizu«, navode�i kao potvrdu podatak iz izvješ�a da su u prvih šest mjeseci prošle godine te banke ostvarile operativnu dobit od �etiri milijarde kuna, što je pove�anje od 11 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

Zbog nemo�i, da se na racionalan na�in suprotstavi gospodarskoj depresiji (rezanjem dr�avne potrošnje i smanjivanjem poreznog optere�enja), HDZ-ova se ekipa odlu�ila za medijski pritisak na poslovne banke kojima je poklonila imovinu, i na HNB, kojoj je prepustila monetarnu vlast. Iako od toga i HDZ-ova ekipa dobro zna da ne�e biti nikakva u�inka, najvjerojatno joj se pri�inja da �e to, ionako smušena i izgubljena hrvatska javnost, znati cijeniti, pa �e – ako se kriza produbi – bar znati, da su za sve to krive velike EU-banke, koje su hrvatskim gra�anima nekim �udom otele gotovo svu nacionalnu štednju, i Hrvatsku narodnu banku koja nije bila sposobna da sprije�i niti aferu u »Podravki«, s kojom aktualna vlast nema nikakve veze, a kamoli da tiska inflatorni novac ili da prepolovi te�aj. Uostalom, ista je HDZ-ova vlast glorificirala pravo privatnih adresa da vode autonomnu politiku, osobito u slu�ajvršeno za koalicijske vlasti u banaka, pa sad ispada kao da su pali s Marsa, kad se �ude toj bankarskoj gramzljivosti, što se o�ituje u škrtarenju na zajmovima i u rastu�im, gotovo zelenaškim kamatama.

Ali, tko brani i HDZ-u, i Vladi, i cjelokupnom Saboru, da se s osloncem na nalaze Dr�avne revizije i s obzirom na najnoviju situaciju, okrenu za 180 stupnjeva, te da neke privatizacije ponište, neke banke nacionaliziraju, a iz nekih povuku uloge dr�avnih ustanova i kompanija. O toj opciji mudro šuti i vlast i oporba, da ne bi ugrozili uspješan hrvatski put u Uniju. Osobito mudro svi šute o elementarnoj �injenici da je Hrvatska sedam puta više dr�avnog novca ulo�ila u sanaciju svojih najve�ih banaka, nego što je zaradila na njihovoj prodaji/predaji stranim bankama! A s tim je �alosnim transakcijama predala i gotovo svu nacionalnu štednju, doslovce predala! Pa u kombinaciji s kroni�no precijenjenim te�ajem kune, uz koji je gotovo sve uvozno jeftinije od doma�eg, još samo zadnja budala mo�e razmišljati o tome zašto nam se sve to doga�a, zašto?

Da predaja hrvatskoga bankarstva strancima nije dovršena za koalicijske vlasti, tijekom prve dvije-tri godine 21. stolje�a, vjerojatno bi i današnja oporba imala više snage za razumnu kontru, no i ta oporba od same ideje nacionalizacije oplja�kanog ili poklonjenog, zloupotrebljenog ili štetnog, bje�i kao vrag od tamjana, pa nema volje ni za minimum revolucionarnosti: jer, tko u Hrvatskoj danas predla�e da bi dr�ava trebala povu�i svoje depozite iz banaka, koje ne �ele kreditirati hrvatske proizvo�a�e i izvoznike? Tko spominje ideju da Hrvatskoj treba nova, sna�na poslovna banka u dr�avnom vlasništvu, nad kojom �e HNB imati stalan, autonoman i djelotvoran nadzor?

Gospodarska depresija, koja u Hrvatskoj traje ve� pet tromjese�ja, za ve�inu se banaka, u ve�inskom stranom vlasništvu, preobra�ava u eru ekstra-profita, dok se ostalim akterima na socijalnoj sceni pri�inja kao vrijeme neizbje�ne socijalne revolucije ili gospodarskog sloma. U tom okviru, zbog nedostatka interesa, HDZ uzaludno apelira na savjest stranih bankara, dok oporba uzaludno sva rješenja svodi na golu promjenu vlasti.

Izvor: Novi list, Ivo Jakovljevi�