Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
   
     
 
  

22.04. 2010.

 
 

14 04 2010 - Sarajevo

Govor predsjednika Josipovi�a
u Parlamentarnoj skup�tini BiH

Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi� bio je 14. i 15. travnja u dvodnevnom slu�benom posjetu Bosni i Hercegovini. Posjetio je Sarajevo, Ahmi�e, Kri�an�evo i Mostar, a u Sarajevu je u Parlamentarnoj skupštini BiH odr�ao govor, koji je uzburkao Hrvatsku i naišao i na pozitivne i negativne reakcije. No pogledajmo govor i prosudimo sami:

*****

Poštovani gospodine predsjedavaju�i Zastupni�kog doma,
potpredsjedavaju�i Doma naroda,
poštovani ministri,
gospo�e i gospode zastupnici,
predstavnici diplomatskog zbora,
dame i gospodo, 

Pru�ili ste  mi izvanrednu �ast da budem prvi Predsjednik Republike Hrvatske koji govori pred Parlamentarnom Skupštinom Bosne i Hercegovine. �ast je to koja u meni izaziva sna�ne osje�aje, prije svega, odgovornost i zahvalnost. Nadasve, gospo�e i gospodo - �ast je to koja u meni izaziva odgovornost prema budu�nosti vaše i naše zemlje i njihovih gra�ana. Ovu bih �ast zato �elio posvetiti vašoj i našoj djeci, novim generacijama kojima svi dugujemo odgovornost, mirotvornost i viziju prosperiteta.
 
Republika Hrvatska nije samo susjed Bosni i Hercegovini, nego i iskren prijatelj, partner i saveznik. Zajedno s vama i ostalim našim susjedima, �elimo od ove regije, koja je u bli�oj i daljnjoj prošlosti �esto stradala i previše toga propatila, stvoriti prostor trajnog mira, slobode i napretka. Danas sam došao potvrditi to prijateljstvo i savezništvo. Došao sam kao prijatelj k prijateljima, kao susjed k susjedima, bez ikakvih skrivenih namjera, kako bismo mi u Zagrebu rekli, bez fige u d�epu.
 
Bosna i Hercegovina i Hrvatska veoma su posebni susjedi. Toliko posebni da nam, duboko sam uvjeren, sporazum o posebnim odnosima  ni ne treba. Da bismo se razumjeli, mi ne trebamo prevoditelje. Samo mudrost i dobrotu. Voljeli to neki ili ne, i naše su kulture i povijest neodvojivo pro�ete. A povijest nije uvijek ni lijepa ni laka. Ovim su se prostorima stolje�ima izmjenjivala pa i pro�imale plemenitost, duboka prijateljstva i razumijevanje, ali i zlo, krv i stradanje. I s pravom se pitamo da li Bošnjaci, Srbi i Hrvati, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija jedni drugima predstavljamo prokletstvo prošlosti ili blagoslov budu�nosti. Odgovor je u nama, u našoj sposobnosti da iz povijesti izvu�emo pouke i te pouke pretvorimo u viziju mirotvorstva, razumijevanja i suradnje.
 
Ali, što �emo s našom prošlosti? Sa zlom prošlosti koja nas poput olovnih kugli dr�i u mjestu, i ne da nam u budu�nost? Tu prošlost ne treba zaboraviti, ali u njoj ne smijemo �ivjeti. Da bi zauvijek ostao u prošlosti, zlo�in se mora susresti sa svojom kaznom, a �rtve s poštovanjem. Ne postoje zlo�ina�ki narodi, postoje samo zlo�inci i zlodjela, koja su to gora kada su po�injena navodno u ime naroda. Ovdje, u Bosni i Hercegovini, i Bošnjaci i Hrvati i Srbi imaju svoje �rtve, svoje stradalnike prema kojima osje�am duboko poštovanje i su�ut, bez obzira kojem narodu pripadaju. Svaki izgubljen �ivot gubitak je sviju nas. Sutra �u oti�i na mjesta strašnih zlo�ina, da zlo�in još jednom do�ivi osudu, da se poklonim �rtvama kojima je jedini grijeh bio što su bili drugi, druk�iji. Pri tom �e mi se pridru�iti vjerski vo�e, politi�ari, gra�ani, rodbina �rtava. Smatram to plemenitom spremnoš�u na oprost i zajedni�ku budu�nost. Samo pravom i pravdom i mo�emo naše narode o�istiti od zla me�usobna okrivljavanja za prošla nedjela, osigurati da se zlo više nikada ne ponovi. Ne dogodilo se nikad više!

Politike koje su devedesetih - bilo to iz zlo�udnosti, neznanja, arogancije ili ludosti -vjerovale da je rješenje za Bosnu i Hercegovinu - podjela, posijale su u Bosni i Hercegovini ali i u svojim zemljama zlosretno sjeme. Zavedeni su narodi i pojedinci po�njeli rat, smrt i saka�enje stotina tisu�a, milijune raseljenih, uništena gospodarstva, uništene obitelji, a ovdje u Bosni i Hercegovini ostavili za sobom rastrgano tkivo jednoga nedvojbeno posebnoga društvenog i kulturnoga bi�a utemeljenog na multietni�nosti i multikonfesionalnosti. Duboko �alim što je i Republika Hrvatska svojom politikom u devedesetim godinama prošlog stolje�a tome doprinijela. Duboko �alim što je takva hrvatska politika doprinijela stradanjima ljudi i podjelama koje nas i danas mu�e. Došlo je novo doba, doba u kojemu odlu�no treba prepoznati pogreške prijašnjih vremena, i hrabro kro�iti novim putem, putem koji �e trajno u regiji donijeti mir, stabilnost i prosperitet.

Gospo�e i gospodo,
sjetio sam se prošlosti, ali �elim razgovarati i o budu�nosti, o napretku, su�ivotu, optimizmu, o europskoj budu�nosti. Ta naša europska budu�nost nije više puki san, ona je realna, bliska budu�nost, gotovo stvarnost. Hrvatska je �lanica NATO i, vjerujem, vrlo brzo bit �e i �lanica EU. Ali, hrvatski europski projekt ne�e biti potpun dok u njemu ne bude i naših susjeda, prije svih Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Došao sam ovdje iskazati punu podršku Republike Hrvatske europskoj i euroatlantskoj orijentaciji Bosne i Hercegovine i ponuditi naše partnerstvo. Hrvatska sna�no i bez rezerve podupire Bosne i Hercegovine na putu prema NATO savezu i Europskoj Uniji, i spremna je pru�iti svaku pomo�. Kao �lanica Sjevernoatlantskog saveza, Hrvatska danas sna�no podupire napredovanje Bosne i Hercegovine prema �lanstvu kroz prve korake u Akcijskom planu za �lanstvo (MAP), a tako �e biti i ubudu�e. O tome smo više puta odlu�no govorili na va�nim me�unarodnim forumima premijerka Jadranka Kosor i ja. 
 
Došlo je novo doba, novo doba koje tra�i novu politiku. Umjesto nekadašnjih sukoba i konfrontacija, na putu BiH u EU i u NATO, imat �ete punu i bezrezervnu podršku i pomo� Republike Hrvatske .

Zato vas, naše bosanskohercegova�ke prijatelje, pozivam da i vi ostvarite san o Europi. Ne govorim o iluziji. Govorim o ne�em vrlo mogu�em, ne�emu nadohvat. Pa, Hrvatska je na samom pragu ostvarenja tog cilja..

Dopustite mi da upotrijebim daytonsku ustavno-politi�ku frazeologiju: europska je Bosna i Hercegovina vitalni nacionalni interes Hrvatske. Bez obzira koga predstavljate u tijelima vlasti Bosne i Hercegovine, u�inite i vi skoro �lanstvo u Europskoj Uniji – vašim vitalnim nacionalnim interesom za dobrobit vaše zemlje i vaših gra�ana.

Ponudite i vi kao vo�e svojim gra�anima partnerstvo za Europu. Na�ite snage da prevladate svoje i njihove sumnje i strahove.

Gospo�e i gospodo,
Mi, vaši susjedi, stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine vidimo i kao naš nacionalni interes, kao zalog, ne samo našeg nego i europskog mira i prosperiteta. Vi �ete uskoro biti u prilici odlu�ivati o budu�nosti vaše zemlje, o ustavnim promjenama koje �e jam�iti stabilnost i funkcionalnost Bosne i Hercegovine. Nijedan od tri konstitutivna naroda, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, ne mo�e sam prona�i formulu uspjeha. Svi mi, vaši susjedi i prijatelji, a i velike svjetske sile, mo�emo samo ponuditi svoje dobre usluge, svoju pomo�. Ali, ne mo�emo odlu�ivati umjesto vas. Bosna i Hercegovina je suverena dr�ava tri konstitutivna naroda i gra�ana. Uspjeh le�i u tome da na�ete formulu jednakopravnosti i zaštite za narode, ali i za svakog pojedinca, na cijelom podru�ju vaše lijepe zemlje. Hrvatska je iznimno zainteresirana za uspjeh pregovora, i kao susjed, i kao dr�ava koja ima ustavnu obvezu brinuti o Hrvatima koji �ive izvan Republike Hrvatske. Sna�no poti�emo Hrvate u BiH da u dogovoru s druga dva naroda ostvare svoju jednakopravnost. Bosna i Hercegovina je mogu�a onda ako je istinska zajednica ravnopravnih naroda, dr�ava koja �e biti dobar dom svakom pojedincu, bez obzira kojemu narodu pripada. Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, koji je tako�er u ratu pretrpio mnoga stradanja, �iji je broj u BiH gotovo prepolovljen, duboko vjerujem, prepoznaje Bosnu i Hercegovinu kao svoju domovinu i dr�avu u kojoj vidi svoju budu�nost. Bošnjaci i Srbi njihovi su partneri u projektu europske BiH.
 
Politike koje su u devedesetim godinama vidjele rješenje u podjeli i razdvajanju, u supremaciji jednih na drugima, u isklju�ivanju drugoga, u nepoštivanju ljudskih prava, u sili i nasilju, u nepravdi i namjernom širenju straha, moraju biti jednom i zauvijek napuštene. Za novo doba treba nam nova politika.
 
Politika stalnog konfrontiranja i sumnji�enja drugoga treba ustupiti mjesto politici koja �e brinuti o slobodi, sigurnosti i prosperitetu �ovjeka. Nikada više ne smijemo šovinisti�kim i ekstremnim politikama dopustiti da ugroze opstojnost, pravo na slobodno izra�avanje i puni razvoj identiteta bilo kojeg pojedinca, naroda ili grupe u društvu!
 
Gospo�e i gospodo,
Dok su politi�ke elite zauzete strahovima, nepovjerenjem i prijeporima oko prošlosti, elite kriminalnih miljea koriste slabosti i neprilago�enosti dr�ave. One se bez okolišanja  koriste prednostima nadnacionalnog globaliziranoga svijeta. Njihov je vitalni interes ograni�iti slobodu pojedinca, odr�ati dr�avnu upravu u kaosu i disfunkcionalnosti, umjesto pravne dr�ave, odr�avati koruptivne mre�e, udaljiti naše zemlje od EU i EU od naših zemalja. Zar �emo tolerirati integraciju u kriminalu, a sukobljavati se oko integracije u dobru? Sre�om, naše su dr�ave prepoznale da protiv organiziranog i transnacionalnog kriminala, protiv ratnog zlo�ina, mo�emo samo zajedni�kim snagama.
Novo vrijeme donosi nove izazove, ponajprije one gospodarske. Regionalna politika i suradnja svih dr�ava u regiji, pa i Hrvatske i Bosne i Hercegovine, sve �e se više odvijati kroz gospodarsku suradnju, trgovinu, zajedni�ke gospodarske i infrastrukturalne projekte i nastup na tre�im tr�ištima. Naša su gospodarstva kompatibilna. Danas više no ikada, pod nezadr�ivom bujicom globalizacije gospodarstva prestaju biti nacionalna. Ona gospodarstva koja ostaju zatvorena u naciji, stagniraju i propadaju. Prosperiraju samo otvorena gospodarstva i otvorena društva s jakom vladavinom prava i dobro organiziranom i funkcionalnom dr�avnom upravom.Siguran sam da naše dvije dr�ave trebaju usko sura�ivati u provedbi naših energetskih politika, prometnoj povezanosti, industriji, poljoprivredi i turizmu. Naša su gospodarstva neraskidivo povezana. Primjerice, koliko god da je izgradnja Koridora V.c, vitalno va�na za unutarnji integritet BiH, toliko je va�na i za povezivanje sjeverne i ju�ne Hrvatske.

Na kraju, posebno stoga što je ovdje nazo�an i diplomatski zbor, dozvolite mi da s ove, najviše govornice u Bosni i Hercegovini pozovem sve vas predstavnike politi�kih stanaka, Europsku Uniju, Sjedinjene Dr�ave i cijelu me�unarodnu zajednicu, a posebno našu susjedu Republiku Srbiju, jer u tome se ostvaruje i njezin vitalni interes: Ujedinimo naše glave i naše ruke za Bosnu i Hercegovinu!

Svi mi – Bošnjaci, Srbi i Hrvati, Europljani op�enito – moramo na�i snage da prevladamo sumnje i strahove, da iza�emo iz za�aranog kruga u koji nas je uvela loša politika iz prethodnih vremena.

To je mogu�e jedino ako jednakopravnost naroda i zaštitu pojedinca stavimo u središte svoga politi�kog i javnog djelovanja. Svatko je slobodan da bude Hrvat, Bošnjak, Srbin,  �idov, ili Rom, pravoslavan, musliman, katolik, ili ateist. Svaki pojedinac neka ima slobodu da ostvaruje svoje pravo da bude zdrav, obrazovan i sretan. Postavimo u središte svojih vitalnih interesa narode i pojedince koji �ele mir i slobodu za sebe, svoje najbli�e i za budu�e generacije. Koji nisu zarobljenici prošlosti i ne strahuju od budu�nosti. One koji �ele vidjeti – što prije – da se na sve gra�anke i gra�ane odnosi europsko na�elo slobode kretanja bez viza, bez �vrstih granica me�u dr�avama i narodima, bez osje�aja da su u Europi gosti ili da su u njoj neravnopravni. Ta vizija budu�nosti jest ono što nas sve �vrsto povezuje.

U izgradnji takve budu�nosti, �elim svima vama, nama i cijeloj Bosni i Hercegovini mnogo uspjeha.
Hvala.

Izvor: Ured Predsjednika Republike Hrvatske



Na vrh

 
 
 
 

 

Untitled Document

129
Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.