KNJI�EVNO LIKOVNO DRUŠTVO
„REŠETARI“
„XIII. REŠETARA�KI SUSRET PJESNIKA“
R e š e t a r i
XIII. Rešetara�ki susret pjesnika odr�an je od 1. do 3. listopada 2010. godine u Rešetarima. Objavljujemo izvještaj s ovog iz godine u godinu sve zna�ajnijeg susreta hrvatskih pjesnika koji �ive u dijaspori s pjesnicima iz domovine:
*****
�UVAJU HRVATSKI JEZIK I IDENTITET
Rešetara�ki susret pjesnika, trinaesti po redu, još je jednom potvrdio opravdanost postojanja i doprinos koji, zajedno s doma�im, a pogotovo pjesnicima iz cijelog svijeta, daje u o�uvanju hrvatskog jezika i identiteta. Ni ove godine nisu izostale brojne pohvale i zahvale za napor koji u organizaciju susreta ula�e KLD Rešetari na �elu s Ivanom De Villom. Najve�e zahvale dolazilo je od pjesnika koji su u Rešetare došli �ak iz Kanade, Ju�noafri�ke Republike i Australije.
Susreti su po�eli otvarnjem likovne izlo�be 13. Me�unarodne likovne kolonije „Petrovi� - Rešetari 2010.“, a nastavljeni susretima pjesnika.
Susret sa pjesnicima osnovnih škola iz zapadnog dijela Brodsko-posavske �upanije i promocija 2. zbornika mladih pjesnika Abeceda odrastanja odr�ani su u dvorani Osnovne škole „Ante Star�evi�“. Mlade pjesnike i njihove goste pjesnike iz dijaspore pozdravili su Ivan De Villa i ravnatelj škole Tihomir Batalo. O zbirci mladih pjesnika i njihovim pjesmama govorile su Zlata Dasovi�, koja je zajedno s Radomirom Dumi�i�em i Nadom Šeri� odabrala pjesme, i Ivana Prakaturovi�, koja je obavila lekturu i korekturu. Nazo�ni su bili Antun Kikaš, pjesnik iz Kanade i fra Šimun Šito �ori�.
Treba istaknuti da je promoviran ve� 13. zbornik pjesama ove godine objavljen pod nazivom Preobrazba zrna. O pjesmama i pjesnicima, te polo�aju hrvatskog jezika i problemima s kojima se hrvatski pjesnici koji �ive u dijaspori susre�u, govorili su prof. Ivan Slišuri�, prof. �uro Vidmarovi� i fra Šimun Šito �ori. Promovirana je i zbirka pjesama Prelomna no�, Petra Frane Baši�a, pjesnika iz Ju�noafri�ke Republike. Središnji doga�aj bila je pjesni�ka ve�er i dru�enje pjesnika u prostoru Tvornice ko�a „Psunj“, koja godinama ugoš�uje hrvatske pjesnike iz zemlja i svijeta. Uz pjesnike iz Osijeka, Slavonskog Broda, Valpova, Donjeg Miholjca, Našica, Nove Gradiške, Splita i Vara�dina nastupili su i pjesnici iz Ma�arske, Austrije, Njema�ke, Slovenije, Srbije, BiH, Crne Gore, Kanade, Ju�noafri�ke Republike i Australije.
Op�inski na�elnik Zlatko Aga tradicionalno je organizirao prijem za pjesnike iz dijaspore i goste.
- Znamo da moramo više pomo�i jednom ovakvom društvu kao što je KLD Rešetari. Godišnje 120.000 kuna izdvajamo za društva u kulturi. Znamo da to nije dovoljno, posebno KLD Rešetari kome �emo dogradnjom zgrade i prostora za rad. Planirali smo na današnji dan polo�iti kamen temeljac i zapo�eti radove. Zbog drugih obveza smo to odgodili za petnaestak dana, kada �emo zapo�eti prvu fazu radova – kazao je op�inski na�elnik Zlatko Aga i goste opširno izvijestio o naporima koje Op�ina ula�e u izgradnju objekata infrastrukture i društvene objekte u cilju da poboljša ukupan �ivot stanovništva u svim naseljima u op�ini.
*****
S portala Nove Gradiške, www.novagra.hr, prenosimo izvještaj s 13. Rešetara�kog susreta pjesnika, koji su objavili na svojoj web-stranici:
REŠETARA�KI PJESNI�KI SUSRET - PRENOSE ISKUSTVA
S JEDNOG KRAJA PLANE TA DO DRUGOG
I POVEZUJU HRVATE S DOMOVINOM
Autor Franjo Samard�i�
REŠETARI, 4. listopada 2010. - Rešetari su proteklog vikenda još jednom bili mjesto okupljanja pjesnika. O kakvom se pjesni�kom susretu radi dovoljno je re�i da su, uz pjesnike iz Hrvatske, došli i pjesnici i Kanade, Ju�noafri�ke Republike, Rumunjske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, a da su pjesme na natje�aj poslali pjesnici iz brojnih europskih zemalja, te iz Australije, USA i Pakistana. Pjesnici koji su došli u Rešetare, a nekima to nije prvi dolazak, još su jednom istaknuli velik zna�aj koji ovaj susret pjesnika ima za dijasporu, hrvatsku rije� i o�uvanje hrvatskog identiteta daleko od domovine. Evo dojmova pjesnika, koji redom govore da su Rešetari, po zna�aju ove manifestacije, davno prerasli svoje i okvire Hrvatske, ali da to još uvijek nije dovoljno prepoznato i vrednovano na dr�avnoj razini. Govore za novagra.hr o svom polo�aju kao manjine, jeziku u dijaspori kao identitetu, o svojim pjesni�kim planovima i ponovnim dolascima u Rešetare. Ne smiju se izostaviti i pohvale koje dolaze na ra�un KLD „Rešetari“, njenog predsjednika Ivana De Ville i Op�ine Rešetari, koja podupire ove pjesni�ke susrete.
Antun Kikaš i Ivan De Villa
U Rešetare treba do�i
- I ove godine imam puno novih dojmova. Kada sam prvi puta došao u Rešetare bilo mi je drago biti u društvu svih ovih ljudi. �elio bih poru�iti svima, posebno onima koji imaju i najmanju �elju da pišu da to izvrše, da ne sustanu i da svoju strast i svoju �elju za pisanjem ne skrivaju. Neka �uvaju svoje pjesme, a jednoga dana, ako dragi Bog da, da ih tiskaju. Neka do�u u Rešetare. Ovaj je susret zna�ajan za ljude u Hrvatskoj i u svijetu, pogotovo. Mi u svijetu, kada do�u novosti iz Hrvatske i o Hrvatskoj, o nekom dostignu�u u sportu, knjizi ili ne�em drugom, to odjekne u svakom hrvatskom domu u Ju�noj Africi. Slu�aj je to s Rešetarima i ovim susretu pjesnika.
Što se ti�e mog pjesni�kog rada ovo bi bio kraj mojih pjesama na hrvatskom jeziku. Napisao sam tri knjige na hrvatskom, jeziku, dvije na engleskom i jedan roman na engleskom jeziku. Postigao sam ono što sam planirao sa pjesmama na hrvatskom jeziku. Na red dolaze dvije knjige na engleskom jeziku. Dolazim, vra�am se u Hrvatsku. Supruga i ja smo kupili stan u Trogiru. Vra�am se u zavi�aj odakle sam krenuo u �ivot. Povratak je bio naš veliki san – ka�e Petar Frano Baši�.
prof. Ivan Slišuri� i Petar Frano Baši�
Proslavili ime diljem svijeta
- Ovdje sam tre�u godinu za redom. Drago mi je da sam ponovo ovdje i uop�e nije bilo dvojbe da se odlu�im na put do Rešetara dug 7.500 kilometara. Uklju�io sam se u rad ovog malog, ali i velikog društva, koje je u jednoj maloj sredini proslavilo svoje i ime Rešetara u cijelom svijetu. Moj prvi i osnovni cilj je bio kako prenijeti ovo naše iskustvo i pjesništvo na mlade. Jer ja na mladima vidim budu�nost Lijepe naše. To mi je bila motivacija da dam prvu donaciju prije dvije godine, ove godine, sada obe�avam da �e to tako biti i sljede�e godine – kazao je Antun Kikaš iz Toronta u Kanadi.
- Dozvolite mi da nešto ka�em o gospodinu Kikašu. Antun Kikaš je 1990. godine u zra�noj luci Pleso zarobljen od strane JNA sa zrakoplovom punim streljiva . Odveden u Beograd, tamo mu�en i maltretiran, a nakon toga pušten. On je jedan od najuspješnijih hrvatskih poslovnih ljudi u Kanadi. I pjesnik je, ako se sje�ate pjesme Krunoslava Cigoja i njegove sjajne domoljubne pjesme koju je napisao i skladao upravo Antun Kikaš. On nas je po�astio svojim gostovanjem – kazao je prof. �uro Vidmarovi� i o Rešetara�kom susretu pjesnika dodao:
Antun Kikaš i fra Šimun Šito �ori�
Jedinstvena manifestacija
- Ovo je jedinstvena manifestacija, jer u Hrvatskoj nemamo ni jedno mjesto gdje se odr�avaju knji�evni susreti knji�evnika amatera Hrvatske i dijaspore. Ovdje su se okupili ljudi iz mnogo zemalja i nekoliko kontinenata. Fasciniran sam �eljom da �ovjek do�e u Rešetare iz Kanade, Australije, Amerike i Ju�ne Afrike da bi ovdje sat vremena slušao poeziju, pro�itao svoj stih ili slušao kako drugi �itaju svoje pjesme. To je snaga poezije, koja je ovo prekrasno slavonsko mjesto, �elim naglasiti, prema broju sudionika i prema dobroj organizaciji nadrasla Rešetare pa i Novu Gradišku. Susret je dobio nacionalnu razinu i mene s perspektive Društva hrvatskih knji�evnika zanima što sada. Trebala bi se uklju�iti dr�ava svojim sredstvima, jer je ovo ipak jedan pogon, jedna organizacija koja zahtijeva ne samo truda ve� i financijskih sredstva. Ovdje je slu�aj da jedno kulturno društvo poti�e inicijativu internacionalnog karaktera. Zadivljuje da za to jedna op�ina ima razumjevanja usprkos svih poteško�a s kojima se suo�ava. Rešetari, danas smo �uli od na�elnika, imaju samo 611 zaposlenih ljudi, a izdvajaju sredstva za ove pjesni�ke susrete – kazao je prof. �uro Vidmarovi�.
Ljudi iz kulture i politike ne vide ovih susreta
- Dugo sma u kontaktu s ovim pjesni�kim susretima i znam što se ovdje doga�a preko Hrvatskog svjetskog kongresa i misija. Drago mi je da sam ove godine ovdje. Ovo je zna�ajnije nego što ostavlja na prvi dojam. Rešetari su mali, a napravili su jednu va�nu kulturnu stvar me�u našim narodom u domovini i izvan nje, koju bi trebalo imat na više mjesta. Predlo�io sam da ovo preraste u najmanju ruku u Slavonske susrete pjesnika, odnosno knji�evnika u Rešetarima. Ovo je nadišlo male Rešetare. Ne treba se obazirati na to što mo�da hrvatski odgovorni ljudi iz kuklture i politike ne vide va�nost ovih susreta. Ne moramo sve mjerit po tome koja je razina poezije, jedne ili druge knjige. Ovo su susreti koja prenose iskuistva s jednog kraja planeta do drugoga i povezuju se s domovinom. Nije lako do�i iz Kanade, Amerike, Švicarske ili Švedske.
Jezik je glavni identitet jednog naroda. Oni �uvaju hrvastke korijene, oni su u kontaktu sa svojim djedovima i bakama. Moramo biti realni i re�i da globalizacija strašno napreduje i ako ne budemo dobro pazili izgubit �emo generacije naših ljudi, jer se ve�ina Hrvata izvan domovine ne�e vratiti ku�i. To moramo biti svjesni. Oni �e �uvati svoje korjene, znat �e tko su, ali je sada do nas, do hrvatske dr�ave, i crkva tu igra veliku ulogu, roditelji najve�u da daju potporu. O njima ovisi koliko �e toj djeci usaditi potrebu da �uvaju svoje korijene sa svojom domovinom – kazao je fra. Šimun Šito �ori�.
prof. �uro Vidmarovi� i Antun Kikaš
Zaboravljeni šoka�ki Hrvati
- Mi kao manjinski narod u Republici Srbiji teško ostvarujemo svoja prava. Naša krovna organizacija Hrvatsko nacionalno vije�e ne raspola�e sredstvima od Republike i Pokrajine. To zna�i da svih naših sedam sela šoka�kih Hrvata u ju�nom Podunavlju je na neki na�in zakinuto, jer ne dobiju sredstava. Imamo zamjerku i na Republiku Hrvatsku, našu mati�nu domovinu, koja ne vodi dovoljno brigu o dijaspori. Ne radi se o velikim sredstvima. Kada govorimo o poeziji, 300 primjeraka zbirke pjesama stoji 10 do 12 tisu�a kuna. Ako Hrvatska to ne mo�e dati za nekoga u dijaspori, onda je to �alosno. Zato su susreti u Rešerarima za svaku pohvalu, jer je to jedna mala sredina koja puno daje za nas koji �ivimo izvan Hrvatske - ka�e Josip Dumen�i� iz Bo�ana u Srbiji.
Petar Frano Baši�
Pohvale je dobilo i �elništvo op�ine Rešetari:
�eljko Kolakovi�, Zlatko Aga i Milka Perkovi�
Kratki fotozapis
(kliknite na sliku da bi je pove�ali - pa još jednom kliknite do pune veli�ine)
Prema podacima Ivana De Villa,
Za portal pripremio Zvonimir Mitar
