Sumrak poludjelih hrvatskih bogova
Piše: Branimir Pofuk
Bezazleni patuljak kojeg ionako nitko nije volio iskovao je prsten i postao okrutni tiranin svom rodu i narodu
Monumentalna Wagnerova operna tetralogija „Prsten Nibelunga“ po�inje idili�no. Odozdo, iz dubina Rajne, svjetluca zlato, a odozgo zalaze�e sunce. Simfoniju svjetla i vode upotpunjavaju radosni kliktaji prelijepih i razigranih Rajninih k�eri koje se bezbri�no pra�akaju uz obale mo�ne rijeke. Sve dok se ne pojavi lik koji �e ukrasti zlato i pokrenuti dramu.
Ljubav prema zlatu
Ali, ru�ni gnom Alberich iz podzemnog nibelunškog plemena morat �e u�initi nešto još strašnije da bi imao koristi od ukradenog zlata. Proro�anstvo ka�e: iskovati zlatni prsten koji �e mu dati neograni�enu vlast i mo� znat �e samo onaj tko se zauvijek odrekne ljubavi. I to bilo kakve ljubavi prema bilo komu ili �emu. Osim prema zlatu. A svaki jezik zna da je pravo ime takve ljubavi pohlepa.
Bezazleni patuljak, kojeg zbog ru�nog obli�ja ionako nitko nije previše volio, iskovao je prsten i postao okrutni tiranin svom rodu i narodu. To se ubrzo pro�ulo i tamo gore, u svijetu bogova koji su se upravo zapleli u neke problemati�ne transakcije s divovima od kojih su bili naru�ili gradnju bogovske pala�e. Dive�i se veli�anstvenoj gra�evini, neki od bogova ipak primje�uju kako ona više sli�i vojni�koj tvr�avi nego luksuznom dvorcu, ali ispada da je upravo takvo nešto �elio njihov gazda Wotan. A njemu bi, pak, da podmiri ra�une s divovima baš dobro došlo ono na po�etku oteto Rajnino zlato.
Budu�i da se ve� i na mitskim prapo�ecima svijeta znalo da je oteto prokleto, a bogovi da bi trebali biti nekakvi zaštitnici pravnog i pravednog poretka, Wotan kre�e po zlato pod krinkom pravdoljubive namjere da blago vrati onima kojima pripada. Ali, kada ga se raznim pretvorbenim smicalicama do�epa, bezo�no ga koristi za svoje osobne interese, a Nibelungov prsten bezgrani�ne mo�i stavlja na svoju ruku, svim upozorenjima i kletvama usprkos.
I onda dolazi vrhunac opere “Rajnino zlato”, �iju smo fantasti�nu novu njujoršku produkciju prije dva tjedna u Zagrebu mogli gledati u izravnom prijenosu iz Metropolitana.
Aktualnost prizora
Sigurno nisam bio jedini u Lisinskom koji se stresao od aktualnosti prizora. Dok bogovi uz fanfare sve�ano ulaze u svoju novu utvr�enu pala�u, pla�enu otetim zlatom, raspolo�enje im kvare vapaji Rajninih k�eri koje tra�e natrag svoje blago. Bahati im Wotan preko glasnika poru�uje nek prestanu ve� jednom dodijavati mu svojim cvile�om. Ne treba vam zlato, u�ivajte u novom sjaju svojih bogova - zadnja je njegova rije�.
Odozdo mu, kao jeka, dolazi poruka, kojom opera završava: “Istina i vjernost le�e samo u dubini, dok se u visinama šepure tek la� i kukavi�luk”. Ali, samodopadni bogovi tu opomenu više niti �uju niti se na nju osvr�u. Za mudrost koju im došaptavaju i zemlja i rijeke oni su gluhi i slijepi. Oni su u svojim visinama ve� izgubili svaku vezu sa svijetom koji im je pod nogama. Poludjeli vladari jedini ne vide da su postali robovi svoje mo�i i otetog blaga. Ne shva�aju da su u svoje dvore unijeli i svoje prokletstvo, sjeme vlastite propasti koja prije ili kasnije do�eka sve one koji su se predali i prodali za prolazno blještavilo i mo�.
U slu�aju poludjelih hrvatskih bogova, �iji se dvori svima nama na o�i tresu, propadaju i rasipaju kao da su od pijeska, pravda je, �ini se, vrlo blizu. Da su upu�eniji u operu, bio bi im poznat sadr�aj �etvrtog, zaklju�nog dijela Wagnerove operne sage koji nosi naslov „Sumrak bogova“. Publika �e u Lisinskom taj nastavak iz New Yorka do�ekati tek za godinu i pol.
One, pak, na koje nas je „Rajnino zlato“ prije dva tjedna podsjetilo, njihov �e sumrak, bez svake sumnje, susti�i mnogo ranije. Kako je krenulo, to ne�e biti nimalo spektakularna predstava i ne�e biti uputno gledati je iz prvog reda jer s te �e se pozornice odozgo razlijevati još mnogo smrdljivih la�i i kukavi�luka. Predugo su ti naši bogovi �ivjeli i vladali u uvjerenju da se oplja�kane k�eri i sinovi ove zemlje mogu i moraju ponositi sjajem kojim su se oni okru�ili, tamo gore, me�u zidovima opto�enima otetim zlatom.
Poludjeli car
A dok se oni gore me�usobno �erupaju, i dok nas se i ina�e sa svih strana zasipa jeftinim ki�astim la�nim perjem, najpametnije što vam kao hranu za dušu ja mogu preporu�iti je opera. Repertoar ciklusa „Met u Lisinskom“ na po�etku je ove sezone skrojen baš po mjeri Hrvatske. Evo, ve� sutra je na rasporedu još jedan monumentalni naslov: „Boris Godunov“, mo�na glazbena drama Musorgskog, o još jednom poludjelom caru.
Izvor: Jutarnji list, autor: Branimir Pofuk
