18. studenoga 1991, pad Vukovara

Po�etkom studenog 1991. zauzimanje Vukovara bilo je neizbje�no. Opsada te bogate i lijepe metropole isto�ne Slavonije trajala je od po�etka kolovoza. Vojna neravnote�a bila je zaprepa��uju�a.

Na srpskoj strani vi�e od 30 000 vojnika i paravojnika, pod vodstvom zapovjednika Mrk�i�a i majora �ljivan�anina, 400 tenkova, stotine minobaca�a i topova, prevlast u zraku i na Dunavu. Na hrvatskoj strani, manje od 2000 branitelja s lakim naoru�anjem, za�titara, policajaca i dragovoljaca pod vodstvom zapovjednika Dedakovi�a, opskrbljivanih �eljeznicom i no�nim po�iljkama iz poljoprivrednih aviona. Pomagale su im hrvatske postrojbe sa zapada, u zale�u srpskog obru�a.

Bombardiranja su potpuno uni�tila grad, na koncu je bilo izme�u 600 i 800 projektila dnevno. Pregovara� europskih predsjedatelja veleposlanik Wynaendts, izjavio je poslije kratkog posjeta Vukovaru, 28. kolovoza, da je bio dotu�en nasiljem i razaranjima. U podrumima je �ivjelo 15000 preostalih civila, od toga 2 .000 djece. Doktorica Bosanac �ije su slu�be radile u bolni�kom skloni�tu, telefaksom je javljala broj ranjenih, od 30 do 60 dnevno, i tra�ila lijekove.

U Zagrebu su bili uvjereni da �e ta o�igledna i duga agresija u Europi izazvati zgra�anje i intervenciju! Za Hrvate, ve�insko stanovni�tvo u gradu (47% od 44 600 stanovnika), Vukovar je bio test po�tivanja zakonskog poretka i granica. Za prista�e Velike Srbije, domo�i se Vukovara (32 % Srba) zna�ilo je poduprijeti Srbe u Hrvatskoj koji su odbijali �ivjeti pod novom hrvatskom vla��u i brzo su je okvalificirali kao usta�ku.

Napad od 7. studenog izolirao je branitelje. Napada�i su bili metodi�ni. �im bi granate ugu�ile otpor, paravojnici i vojni tenkovi �istili bi zauzeto podru�je i izvodili civile iz skloni�ta. Hrvatska vlast u Zagrebu obavijestila je Tripartitnu komisiju. Ta komisija sastavljena od predstavnika hrvatskih vlasti, federalne vojske i europskih promatra�a, vezana za mirovnu konferenciju o ex-Jugoslaviji, trebala je organizirati prekid vatre, deblokadu vojarni i evakuaciju Jugoslavenske narodne armije. Hrvatski pregovara�i, gospoda Grani�, Hebrang i pukovnik Agoti�, predlagali su demilitarizaciju, neutralni koridor ili obvezuju�i prekid vatre, itd.

Trinaestog studenog vijesti iz Vukovara su alarmantne: nema vi�e hrane, lijekova ni streljiva. Petnaestog studenog stanovnici upu�uju poziv u pomo�. �esnaestoga novi napad i glasine o predaji. Sedamnaestoga, dok hrvatski predsjednik poku�ava kod generala Kadijevi�a posti�i prestanak borbi, federalni sekretar obrane Ra�eta daje europskim promatra�ima do znanja da prihva�a na�elo brze evakuacije ranjivih osoba.

Hrvati tra�e hitnu po�iljku kamiona s lijekovima i evakuaciju 400 ranjenika iz bolnice (zapravo 450). Bave�i se modalitetima te evakuacije, Tripartitna komisija provodi 18. studenog s me�unarodnim Crvenim kri�em, Lije�nicima bez granica i Malte�kim kri�em.

Kad je grad pao, ratni stroj nastavio je svoje �alosno djelo jer me�unarodna zajednica nije poduzela ni�ta presudno.

Dogovor koji su u no�i potpisali doktor Hebrang i general Ra�eta, precizira jamstva, puteve, mjesto prihvata (kri�anje Zidine), neutralizaciju bolnice povjerene Me�unarodnom komitetu Crvenog kri�a (CICR), i nadle�nost europskih kontrolora nad cijelom tom operacijom.

Ali u zoru 19. studenog javljeno je da je prestao svaki otpor i da je grad pao. No nema vijesti o ranjenicima i civilima. Prozvani general Ra�eta, tmuran i napet, krivi slabe veze. Vrlo suho, veleposlanik Van Houten, �ef europske misije za nadzor, tra�i od njega da opravda svoju funkciju i pomogne kontrolorima koji �e iz Zagreba i Beograda biti upu�eni na lice mjesta.

Uskoro se saznalo da su se branitelji no�u sa 16. na 17. studenog izvukli prema zapadu, kroz polje neobranoga kukuruza. Nakon �ega je na licu mjesta do�lo do kontakta s armijom. Kad su dobili obe�anje da �e civili biti oslobo�eni, posljednji branitelji predali su se u zarobljeni�tvo: u ponedjeljak 18., 600 branitelja i 6000 civila na Mitnici, a u srijedu, 20., oko 200 boraca i 4000 civila u Borovom Naselju. Devetnaestog studenog, kontrolori koji su stigli iz Beograda, neki kao pratnja Cyrusa Vancea, izaslanika UN-a, u Vukovaru su vidjeli halucinantan prizor: skupine paravojnika, koje je armija slabo zaustavljala, kako slave pobjedu me�u hrpama ru�evina, kolone izbezumljenih i kao krpa blijedih civila, le�eve oko bolnice u koju je kontrolorima i Crvenom kri�u zabranjen pristup.

Nije po�tivana nijedna obaveza, pismena ili usmena, kao uostalom ni me�unarodne konvencije. Bez nadzora izvana, vojnici su unutar bolnice odvojili mu�karce. Ve�ina pre�ivjelih koji nisu bili ranjeni, usmjerena je prema skladi�tu Veleprometa u kojem su mu�karci od �etrnaest do �ezdeset godina odvojeni od �ena, djece i staraca.

Neke zarobljenike, one koji su nosili vojni�ke cipele, uz povremenu pomo� civila ��epali bi paravojnici i odvukli ih sa sobom. Nakon tog razvrstavanja, kolone su usmjerene prema mjestima ukrcavanja, kao �to je Ov�ara, 6 kilometara jugozapadno od Vukovara, gdje su �ekala vozila.
Sukladno zagreba�kom sporazumu, kontrolori su se 19. studenog pojavili kod Zidina da do�ekaju ranjenike iz bolnice. Saznali su da �e se prihvat odigrati 22. u Bosni, na mostu u Bosanskom �amcu. Stvarno se odigrao u srpskom selu Bijelni�ki Dvori, usred agresivne gomile koja je ozlijedila hrvatsku pratnju. Tako je vi�e od 120 ranjenika pre�lo na drugu stranu, a pratilo ih je 2500 �ena i djece koji su bili s konvojem. Humanitarnost je �titila etni�ko �i��enje!

�to se ti�e odvojenih mu�karaca i �ena, me�u njima i doktorice Bosanac, oni su poslani u Srbiju i odvedeni u zatvore u Sremskoj Mitrovici, Ni�u i Novom Sadu, kao i u logore i jedan rudnik, a poslije su postupno razmjenjivani. Tijekom razmjene koju je u prosincu 1991. organizirao Crveni kri�, svjedoci su vidjeli kako iz vozila izlaze jako mr�ave prilike prazna pogleda i sporih kretnji, njihov izgled potvr�ivao je iskaze o njihovim patnjama.

Odmah se pojavila zabrinutost za osobe koje je postalo nemogu�e na�i. Svjedoci su govorili o pogubljenjima. Doktor Hebrang postavio je 24. prosinca to pitanje pred Tripartitnom komisijom u Zagrebu, izazvav�i bijes generala Ra�ete. Tada je procijenjeno da je pri evakuaciji bolnice nestalo gotovo 200 pacijenata, lije�ni�kog osoblja i civila. U prosincu 1992. UN-ovi stru�njaci prona�li su na Ov�ari masovnu grobnicu s dvjestotinjak tijela. Dva su pregledana, i doista su bili pogubljeni. No lokalna vlast usprotivila se nastavku istra�ivanja.

Samo hrvatske �rtve u Vukovaru procjenjuju se na 2000 mrtvih, 2500 invalida i 2700 nestalih, te 50 000 preseljenih na cijelom podru�ju.

Dan poslije pada grada, tenkovi i topovi koji su Vukovar sravnili sa zemljom, pokrenuti su prema zapadu i zauzeli su polo�aje oko Vinkovaca (84 % Hrvata) i Osijeka (78 % Hrvata). Ratna ma�inerija nastavila je svoja osvajanja i svoje �alosno djelo jer me�unarodna zajednica nije poduzela ni�ta presudno da se obeshrabri politika koja je dovela do opsade Vukovara.

Objavljeno u >Le Mondeu< na godi�njicu pada 18. studenog 1995. (Iz knjige Louise Lambrichs, Vukovar nikad ne�emo vidjeti)

Georges-Marie Chenu
europski promatra� i sudinonik pregovora u Vukovaru te prvi francuski veleposkanik u Republici Hrvatskoj.

Avetinjski prizori ni�u se do beskraja

Nema razloga za �ekanje s evakuacijom, jer su u Vukovaru ostali samo civili po skloni�tima.
Za Kroniku dana javlja Sini�a Glava�evi�.

Maratonski pregovori, koji su po�eli jo� ju�er i imali svoje uspone i padove, na radost petnaest tisu�a pre�ivjelih odraslih osoba i dvije tisu�e djece, polako ulaze u svoju zavr�nicu.
Europska mirovna misija nije u�la u grad, iako se to o�ekivalo, ali sude�i po posljednjim telefonskim razgovorima s gospodinom Budi�om, Grani�em i Tusom postoje realne mogu�nosti da evakuacija uz prisustvo mirovnjaka po�ne ve� sutra.

No, ne treba zaboraviti i na ranije poku�aje realizacije nekih dogovora, koji su nu�no bili kompliciraniji. Svi stoga sa strepnjom o�ekuju daljnji razvoj doga�aja i nadaju se da �e uskoro vidjeti konvoj.

Slika Vukovara u 22. satu 87. dana ostat �e svjedocima ovog vremena zauvijek u sje�anju. Avetinjski prizori ni�u se do beskraja, miris paljevine.

Pod nogama se osje�aju ostaci trupovlja, gra�evinskog materijala, stakla, ru�evine i jeziva ti�ina.
Istovremeno, lije�nici u vukovarskoj bolnici bore se s mnogim neda�ama. Od velikog broja ranjenika, od kojih je tri stotine te�ih i oko �etiristo ne�to pokretnijih, mnogih civila, koji su ovdje na�li uto�i�te, do stra�nih rana kakve su sna�le pet i pol mjese�nu bebu, koju je danas u poslijepodnevnim satima operirao doktor Tomislav Vlahovi�. Od ostataka granate tom djetetu je veoma stradalo bedro i natkoljenica. Sli�no se dogodilo i �etiri i pol godi�njoj djevoj�ici, kojoj je granata smrskala rame.

Jo� nedavno smo javljali o stradanju jedne budu�e majke i njena nero�ena djeteta. Breme takvih slu�ajeva civilizacija nije u stanju podnijeti. Plinska gangrena, svi se ovdje nadaju, ne�e vi�e nikad carevati medicinom.

A ovoga trenutka dobivam i podatke o zavr�enim pregovorima. Konvoj kre�e sutra u 10,00 sati, imat �e kapacitet 600 pacijenata. I�i �e relacijom: Vukovarska bolnica, Priljevo, Lu�ac, Bogdanovci, Marinci, Zidine, Nu�tar.

U civilnim skloni�tima naselja Borovo sutra �e tako�er biti uspostavljen kontakt, gdje ima negdje oko dvije stotine ranjenika i tako�er �e biti priklju�eni evakuaciji stanovni�tva u sljede�im danima. Nadamo se da je mukama po Vukovaru kraj.

Sini�a Glava�evi�

Izvor: Matica hrvatska, Vijenac broj 384



Vukovar ne smijemo zaboraviti, jer ...

*****

Zadnjih godina na portalu objavljeni prilozi o Vukovaru:

Vojnoredarstvena operacija: "Bitka za Vukovar"

Sini�a Glava�evi� - "Pri�a o Gradu"

Domovinski rat - 2. dio, Kako je HOS branio Vukovar
- Sajmi�te, krvavo, krvavo Sajmi�te . . .

"Vukovar je Lijepa na�a, Vukovar je moja Hrvatska"

Domovinski rat - 1. dio, Kako je HOS branio Vukovar

Moj Vukovar se ne raspada

Dijana Jel�i�: Stoji grad

Tko je ubio istinu?

DAN SJE�ANJA NA �RTVU VUKOVARA 1991.

Na braniku svoje Hrvatske

Sje�anje na Vukovar

14. obljetnica pada Vukovara - sje�anje na razoreni grad

13. obljetnica pada Vukovara - sje�anje na razoreni grad

Slike razorenog grada:

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar

Na vrh