E-knjigama protiv ne�itanja
Za �im pla�e zeko? Za znanjem !

Od tisu�u u�enika njih 968 ne bi sku�ilo za �im zeko pla�e u "Zeki i poto�i�u"
/ Arihv NL

Nisko smo na tablici svjetske pismenosti, ka�e istra�ivanje PISA. Google je upravo ponudio besplatno �itanje najboljih knjiga, ali...

To da je svaki peti hrvatski u�enik polupismen, da �etvrtina �kolaraca smatra �itanje gubljenjem vremena, da njih 26 posto nije sposobno �itati dulje od nekoliko minuta - ti su podaci, predo�eni javnosti nakon velikog svjetskog istra�ivanja o kvaliteti obrazovanja, ovog tjedna poslu�ili kao povod za rekreativno zgra�anje nad mladim ignorantima.

Ipak, tko je uistinu ostao �okiran otu�nim rezultatima hrvatskih u�enika, mora da je zabrinjavaju�e naivan. Ili lud. Oni koji su u kakvom-takvom doticaju s populacijom srednjo�kolaca - a upravo su oni bili predmetom istra�ivanja PISA 2009, koje je provedeno u 65 dr�ava - prije �e pretpostaviti da su sudionici istra�ivanja bili velikodu�ni u procjenama svoga znanja i kognitivnih kompetencija i da je plasman Hrvatske u zadnjoj tre�ini ljestvice (gdje �inimo dobro dru�tvo Bugarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Kolumbiji i, recimo, Kirgistanu) rezultat uljep�ane slike stvarnog stanja.

Najrealnijim se podatkom �ini onaj o tek 3,2 posto u�enika sposobnih da kriti�ki procijene tekst i donesu zaklju�ke na temelju pro�itanog. Poku�ajmo to vizualizirati, zamislimo tisu�u srednjo�kolaca kako stoje u nekoj �kolskoj dvorani i upravo su pro�itali, recimo, >Zeku i poto�i�<. Sad zamislimo da njih 968 uop�e nije sku�ilo za �im zeko pla�e, a ako su i prokljuvili da je to zbog poto�i�a, onda misle da je poto�i� odletio s lastama u dalek ju�ni kraj. Jezivo, zar ne?

Nismo uznemireni
Ali, ne, ne�emo se zgra�ati. Uostalom, i Ministarstvo obrazovanja snizilo je kriterije pa dr�avna tajnica Dijana Vican nije nimalo alarmirana time �to je u odnosu na istovjetno istra�ivanje provedeno tri godine ranije Hrvatska pogor�ala rejting, �to se jo� udaljila od europskog ideala, Finske, u kojoj edukativni sustav skladno funkcionira, proizvode�i mlade ljude koji razumiju ono �to su pro�itali. �tovi�e, Vican je o�ekivala ovako slabe rezultate.

Blago nama s tolikim ambicijama!

Na (ne)sklonost �itanju utje�e, predvidljivo, socioekonomsko okru�je. Djevoj�ice �itaju vi�e, osobito gimnazijalke �iji su roditelji obrazovaniji, a obitelji dobrostoje�e. Najlo�iji su s �itala�kom pismeno��u dje�aci, polaznici obrtni�kih �kola, odrasli u obiteljima sa skromnijim financijama i ni�im obrazovanjem. Takvi �itaju manje od 30 minuta dnevno, a ra�unalo koriste isklju�ivo za igrice. Tako ka�e istra�ivanje.

Lektira kao babaroga
Zoran Feri�, jedan od najuspje�nijih doma�ih pisaca, predaje hrvatski jezik u srednjoj �koli. Na tribini >Gri�ki dijalog< na kojoj se obi�no iz razli�itih uglova raspreda o knji�evnosti i kulturi uop�e, Feri� je nedavno govorio o tome kako i kurikulum pridonosi razvoju odbojnosti u�enika prema �itanju.

- Lektira u�inkovito ubija svaku ljubav prema �itanju, rekao je tada Feri�, otvoreno kriti�an prema zastarjelom i po�esto sasvim nesuvislom programu propisanom od obrazovnih institucija. I nije usamljen u takvoj ocjeni.

Osim nepovoljnih utjecaja obitelji u kojima se ne gaji ljubav prema pisanoj rije�i (a na kraju, i �itanje je navika na koju roditelji trebaju poticati djecu, onako kako ih poti�u na pranje zubi), i osim lektire koja djeluje kao babaroga - za zazor srednjo�kolaca prema �itanju suodgovorni su i mediji koji su pounutrili modele isprazne kulture reality- showa i naglava�ke okrenuli dru�tvene vrijednosti. Kao u dokumentarcu >Supersize me< koji osim gramzivosti korporacija i zastra�uju�ih dosega konzumerizma pokazuje kako ameri�ka djeca nemaju pojma tko je Isus Krist ni Buddha, ni tko je trenutno ameri�ki predsjednik, ali znaju tko je Ronald McDonald - tako i u Hrvatskoj, zahvaljuju�i medijima koji ih ne�tedimice zaglupljuju svim raspolo�ivim sredstvima, klinci znaju tko je Dolores Lamba�a i s kim je spavao Dino Bubi�i�, a ne znaju koja je stranka na vlasti. (Osobito devijantan pristup prigrlili su �asopisi za tinejd�ere koji svoju ciljanu publiku, srednjo�kolce, tretiraju kao konzumente lifestyle rubrika.)

Google ponovo udara
"Gdje su sad svi oni slogani o zemlji znanja?", zavapit �e netko. Umjesto da se izvrsno��u izborimo na konkurentnoj europskoj vjetrometini, mladi na kojima smo htjeli ostaviti svijet pokazuju da su kadri tek proizvoditi tenisice za dolar po danu. Za to ne treba sposobnost kriti�ke procjene ni dono�enja zaklju�aka o pro�itanom.

Google je mo�an, ali nije svemo�an; ni elektroni�ke knji�are ni digitalne knjige ni lijepo dizajnirani �ita�i s pametnim softverima - ni�ta od toga ne�e natjerati nezainteresirane mlade Hrvate da �itaju
Po�etkom pro�log desetlje�a ameri�ki gigant Google po�eo je raditi na ambicioznom projektu Google Books, kojemu je misija digitalizirati kompletnu pisanu produkciju �ovje�anstva, u�initi je svima dostupnom na Internetu. Ovog tjedna, nekako istodobno s objavom rezultata istra�ivanja PISA 2009, Google je ponosno objavio da je preseljenje knjige u digitalni svijet - koje je prije desetak godina djelovalo manje izgledno od turisti�kih putovanja u svemir - u svojoj zavr�noj fazi. U ponedjeljak je u SAD-u otvorio elektroni�ku knji�aru s preko tri milijuna digitaliziranih naslova, me�u kojima su neki besplatni. Knjige se mogu >skinuti< na ra�unala i mobitele s odgovaraju�im softverom.

Potukli Amazon
Najve�a e-biblioteka u svijetu broj�ano je potukla Amazon koji u ovom trenutku raspola�e s 725 tisu�a digitaliziranih naslova. Pravosu�e jo� ne zna kako tretirati ovaj Googleov pothvat: u me�uvremenu, tvrtka je postigla dogovore o suradnji s dru�tvima knji�evnika i s nakladnicima u Americi. To isto poku�ava provesti u Europi i drugdje, i dosad joj je i�lo sasvim dobro: digitalizirano je vi�e od 15 milijuna knjiga na 400 jezika u stotinjak zemalja. �to se ti�e Hrvatske, Nacionalna i sveu�ili�na knji�nica i Ministarstvo kulture ve� dugo rade na digitalizaciji pisane ba�tine pa se uklapamo u zapadne trendove. Zamah elektroni�kog nakladni�tva vrlo brzo �e, izgleda, poni�titi veliku izliku za ne�itanje, ona kojoj se utje�u lijeni - nedostupnost knjiga. (Ta izlika opstaje i u vrijeme kad se knjige po sajmovima i kojekakvim sni�enjima maltene besplatno guraju kupcu u ruke, i kad se lakoprobavljivi hitovi mogu kupiti u svakom du�anu za cijenu sendvi�a.) Ho�e li ovo dovesti do porasta udjela onih koje na �itanje goni strast, potreba ili navika, kao pranje zubi? Ho�e li oni de�ki iz obrtni�ke �kole odbaciti igrice i po�eti koristiti kompjuter za �itanje e-knjiga?

Tko po ovom pitanju nije pesimisti�an, taj je naivan ili lud. Google je mo�an, ali nije svemo�an; ni elektroni�ke knji�are ni digitalne knjige ni lijepo dizajnirani �ita�i s pametnim softverima - ni�ta od toga ne�e natjerati nezainteresirane mlade Hrvate da �itaju. Natjerati ih mogu duboke promjene u �ivotnom standardu, ve�e uklju�ivanje roditelja u obrazovni proces, revidiranje popisa lektire, i uop�e, afirmacija pozitivnih vrijednosti koje mediji udarni�ki istrebljuju podme�u�i muda pod bubrege, vlatke i bubi�i�e pod uzore mladima.

Izvor: www.novilist.hr, autor: Maja Hrgovi�

Na vrh