Batina, panonska Troja �eljeznog doba

Baranja je pravi arheolo�ki dragulj. Jo� gotovo potpuno neobra�en i neistra�en. Manja istra�ivanja provodila su se po�etkom 20. stolje�a i prije Drugog svjetskog rata. No, svi materijali tada na�eni danas krase europske muzeje u Berlinu, Budimpe�ti, Be�u, Pe�uhu. U hrvatskim muzejima baranjskog arheolo�kog blaga trenutno ima tek u tragovima. Ali, ne zadugo.

FOTO: VJESNIK

Zahvaljuju�i dvogodi�njem upornom radu arheologa osje�kog Arheolo�kog muzeja, zagreba�kog Instituta za arheologiju te Odsjeka za arheologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ovih se dana do�lo do senzacionalnih nalaza.

Na lokalitetu u vikenda�kom naselju, uz cestu koja vodi do Spomenika pobjede na brdu iznad Batine, prona�eni su vrijedni nalazi s prijelaza iz bron�anog u �eljezno doba, te iz doba starih Rimljana.

Istra�ivanja se provode u okviru projekta "Arheolo�ka ba�tina Baranje" koji financira Ministarstvo kulture, a pokrenut je u jesen 2008. godine.

"Prvo smo krenuli sa sustavnim terenskim pregledom prostora na podru�ju sela Batine, Zmajevca, Suze, Kne�evih Vinograda i Kotline. Ovdje se ve� zna za neke lokalitete, ali zapravo ih se do sada nikad nije sustavno terenski pregledalo. Odre�eni dio iskopavanja radio se u vrijeme dok Baranja nije potpadala pod Hrvatsku, pa je tada sav materijal zavr�io u nekoliko velikih europskih muzeja. Zato nam je sada �elja sustavnim terenskim pregledom do�i do �to ve�eg broja podataka o arheolo�kim lokalitetima na ovome podru�ju", kazao nam je Tomislav Hr�ak, arheolog kustos iz Arheolo�kog muzeja Osijek, kojega smo zatekli na batinskom lokalitetu.

Nakon dvije godine istra�ivanja, ove su se jeseni odlu�ili otvoriti dvije probne sonde kako bi potvrdili svoje nalaze iz terenskog pregleda. I do�li su do iznimnih rezultata kako za razdoblje prapovijesti, tako i antike.

U prvoj probnoj sondi prona�li su groblje iz prapovijesti koje datira iz 9. i 8. stolje�a prije Krista. To je razdoblje prijelaza iz kasnog bron�anog u starije �eljezno doba. Prema Hr�akovim rije�ima, nalazi se pojavljuju ve� na dubini od tridesetak centimetara, pa su neki grobovi uni�teni izoravanjem zemlje u ovom poljoprivrednom kraju. Ve� na dubini od metra dobili su �vrstu potvrdu da je podru�je Batine bogato i vrijedno nalazi�te.

Prona�ena 34 groba su paljevinski grobovi. Dakle, onda�nji stanovnici pokojnike su spaljivali, a njihove su posmrtne ostatke zamatali u neki organski materijal ili pohranjivali u kerami�ke posude. Uz posmrtne ostatke u grob su se stavljale i druge posude u kojima su bile razne stvari za zagrobni �ivot.

"Mo�emo re�i da se radilo o jednoj bogatoj i prosperitetnoj zajednici. To se pokazuje kroz prona�ene predmete u grobovima istaknutih pojedinaca, ali i ostalog dijela populacije �iji grobovi tako�er sadr�e brojne vrijedne nalaze", kazao nam je Marko Dizdar, arheolog sa zagreba�kog Instituta za arheologiju.

U grobovima su, naime, prona�li izuzetno bogate metalne i kerami�ke priloge - od nakita, dijelova no�nje i oru�ja, do brojnih kerami�kih posuda u koje su pohranjivani hrana i pi�e.

Svaki grob ima svoju pri�u. Tako su �ene sa sobom ponijele nakit i staklene perle. Prona�en je i grob ratnika uz kojega je bilo polo�eno koplje, ali i konjanika uz kojega su prona�eni dijelovi opreme za konja. Organska materija je istrunula, ali su ostali metalni predmeti.

Prema svemu sude�i, ovdje su se kri�ali trgova�ki putovi, pa arheolozi odu�evljeno zaklju�uju da je Batina bila panonska Troja �eljeznog doba.

"Batina je u arheolo�koj literaturi poznata kao iznimno poznato nalazi�te. Mo�da je �ak poznatija izvan granica Hrvatske nego u Hrvatskoj. Radi se o jednoj od klju�nih arheolo�kih to�aka na prirodnoj komunikaciji koja je vodila tokom Dunava. Batina je bila centar u koji su pristizala dobra iz razli�itih dijelova Europe. Od crnomorskih stepa pa sve do alpskog prostora", poja�njava Dizdar.

Stotinjak metara dalje od groblja iz �eljeznoga doba, druga sonda otkrila je jo� jedno groblje, ali s kraja 2. i po�etka 3. stolje�a, iz vremena Rimskoga Carstva. Tu je prona�eno sedam paljevinskih i kosturnih grobova.

"Ovo groblje nalazilo se uz cestu koja je vodila prema utvrdi smje�tenoj malo sjevernije. Utvrda je bila u funkciji od 1. do 4. stolje�a. Naime, Batina je bila jedna od utvrda koje su branile granicu Rimskoga Carstva. Dunav je bio dio granice Carstva koju danas zovemo limes, a du� koje su imali niz utvrda. Granica se protezala od Atlantika do Crnoga mora. Batina je bila jedan od va�nijih punktova jer ima izuzetno dobar strate�ki polo�aj. Iz nje se mogao nadzirati Dunav te pograni�na podru�ja", tvrdi Tino Lelekovi� iz Odsjeka za arheologiju HAZU.

Na prethodnim sondama u blizini su prona�li ostatke jaraka koji ukazuju da su tu bili gra�eni privremeni vojni logori. Tu je, ka�e Lelekovi�, bio jedan stalni logor-kastel zidan od opeke i kamena. No, u vrijeme nekakvih ratnih akcija, kada je bila ve�a koncentracija vojske u ovome dijelu, morali su graditi privremene logore za pomo�ne trupe. I od njih su ostali samo jarci, budu�i da su bedemi od zemlje bili uni�teni.

"Na�li smo dva privremena logora unutar kojih smo na�li novac uz pomo�u kojega smo ih datirali u 2. stolje�e", ka�e Lelekovi� koji smatra da je barem pet metara ispod Batine kulturni sloj jo� iz vremena mla�eg kamenog doba pa nadalje.

Arheolozi su uvjereni da je Batina potencijalno podru�je prepuno nalaza iz raznih povijesnih razdoblja. Njihovim tvrdnjama u prilog ide �injenica da su otvorili tek dva manja rova, a prona�li toliko vrijednih nalaza.

Terenski rad zasad je gotov, a prona�eni materijal bit �e odvezen na �i��enje i konzervaciju. Arheolozi, �iji rad ovisi o financiranju Ministarstva kulture, nadaju se da �e mo�i i sljede�e godine nastaviti s istra�ivanjima.

Izlo�ba u osje�kom Arheolo�kom muzeju
"�elimo do�i do uvida u materijal koji je prona�en u starim iskopavanjima po�etkom 20. stolje�a i prije Drugog svjetskog rata, te zajedno s materijalom iz novih iskopavanja napraviti veliku izlo�bu u osje�kom Arheolo�kom muzeju. Ona bi bila upotpunjena katalogom i monografijom koja bi prikazala ovo podru�je", tvrdi Tomislav Hr�ak.

Granice Rimskog Carstva spomenik najvi�e kategorije
Na vi�e od 5000 kilometara granice Rimskoga Carstva nazvane limes danas se gleda kao na jedinstven spomenik. Iako se kakvo�a tih ostataka razlikuje od regije do regije, nedvojbeno svi pripadaju spomenicima najvi�e kategorije. Zato ih se, pod nazivom Granice Rimskog Carstva, �eli proglasiti dijelom svjetske kulturne ba�tine. Njome su ve� imenovani Hadrijanov i Antoninov zid u Velikoj Britaniji te Gornjogermansko-retijski limes u Njema�koj. Pripreme traju i u drugim europskim zemljama kako bi ih se uklju�ilo u taj velebni prekograni�ni spomenik. Jedna od tih zemalja je Hrvatska, koja i sama ubrzava svoj put ka Unescovoj listi svjetske ba�tine.

Prodavao kulturno blago na internetu
Znaju�i na kakvom povijesnom blagu �ive, neki su Baranjci tu �injenicu poku�ali iskoristiti u vlastitu korist. Prije dvije godine jedan je Belomanastirac zaradio kaznene prijave zbog nedozvoljenih istra�iva�kih radova i prisvajanja kulturnog dobra. Taj je baranjski Indiana Jones smatrao kako s arheolo�kih lokaliteta smije odnijeti �to ga je volja, a prona�ene predmete - ogla�avao je i prodavao na internetu! No netko ga je prijavio policiji. U pretra�ivanju njegove ku�e sudjelovala je i stru�njakinja Ministarstva kulture. Kod njega je prona�eno i oduzeto vi�e starinskih predmeta koji su poslani na stru�nu ekspertizu. Potvr�eno je da je neovla�teno posjedovao i preprodavao prapovijesno, rimsko i srednjovjekovno oru�je, alat i nakit. U Ministarstvu kulture tada su potvrdili da su prona�eni predmeti neprocjenjive vrijednosti za kulturu i povijest Hrvatske.

Izvor: VJESNIK, Maja Sajler Garmaz

Na vrh