Diana Ma�ala Perkovi�
Savjetnica u Hrvatskoj matici iseljenika

Zagreb, 15. prosinca 2010.

Hrvatskoj treba investicijski zamah
Sjednica Skup�tine Hrvatske gospodarske komore

Hrvatska ima potencijala za rast i razvoj i treba ga po�eti organizirano koristiti. Potreban je stoga dru�tveni dogovor svih struktura kako bi do�lo do gospodarskog oporavka, naglasio je na sjednici Skup�tine Hrvatske gospodarske komore 15. prosinca predsjednik HGK Nadan Vido�evi� te pozvao vlast, oporbu, socijalne partnere i civilno dru�tvo da sjednu za isti stol i po�nu razgovarati o strate�kom razvoju Hrvatske u 21. stolje�u.

Za dvije godine Hrvatska �e biti du�na 60 milijardi eura, a samo za vra�anje kamata po tom dugu trebat �e nam ekonomski rast ve�i od 10 posto. Hrvatska je i deindustrijalizirana zemlja u kojoj je za 35 godina izgra�ena tek jedna nova industrija i to Petrokemija. Stanovni�tvo je sve starije i izumire, a izgubljene su i radne navike. Tek dva posto stanovni�tva ima tehni�ku naobrazbu, rekao je Vido�evi� dodav�i kako je hrvatska brodogradnja prije tridesetak godina bila tre�a u svijetu, a o njezinom razvoju su ovisile i brojne druge industrije. Temeljni je izazov za Hrvatsku novi investicijski zamah bez kojeg se ne mo�e naprijed, kazao je Vido�evi�.

O makroekonomskim trendovima u hrvatskom gospodarstvu 2010. godine govorila je Jasna Belo�evi�-Mati�, direktorica Centra za makroekonomske analize HGK, naglasiv�i kako stanje u hrvatskom gospodarstvu nije obe�avaju�e, ali nije niti beznadno. Problemi su dublji nego se �ini, nije im se pri�lo dovoljno ozbiljno i na vrijeme, te �e stoga oporavak biti spor. U 2011. godini ne treba o�ekivati zna�ajne promjene, no treba biti optimist, iako �e rast biti spor i krhak, naglasila je Belo�evi�-Mati�. U prvih devet mjeseci ove godine pad BDP-a iznosi 1,6 posto te se do kraja godine ne o�ekuju promjene. BDP je u usporedbi sa 2008. godinom manji za 7,3 posto. Industrijska proizvodnja u prvih 10 mjeseci ove godine na godi�njoj razini jo� je uvijek manja za 1,8 posto. Trgovina u prvih devet mjeseci bilje�i pad prometa za 2,7 posto, a negativne trendove bilje�i i graditeljstvo u kojem je vrijednost predvi�enih radova u prvih devet mjeseci 17 posto manja nego u istom razdoblju lani. Turizam bilje�i blagi trend rasta, u prvih devet mjeseci ostvareno je 2,7 posto vi�e no�enja u odnosu na isto razdoblje lani, osobito radi pove�anja broja no�enja stranih turista za 3,6 posto, no dnevna potro�nja inozemnih turista je ni�a nego pro�le godine. Deficit robne razmjene je smanjen uz rast izvoza te smanjivanje uvoza. Na rast izvoza utjecala je brodogradnja koja je pred promjenama ulaskom Hrvatske u EU, rekla je Belo�evi�-Mati�.

Nezaposlenost je najvi�a unazad pet godina, a sve je nepovoljniji odnos aktivnog i uzdr�avanog stanovni�tva - jedan prema 1,18. U zadnje �etiri godine pove�an je broj umirovljenika za 100.000, a dok je aktivno stanovni�tvo smanjeno za 55.000. Nelikvidnost je na visokoj razini, a tu su i skupi krediti, destimuliraju�i te�aj te pad investicijske aktivnosti bez koje nema pokretanja rasta, istaknula je Belo�evi�-Mati�.

�to se ti�e prora�una za 2011. godinu, istaknula je Belo�evi�-Mati�, on je nastavak dosada�njih prora�una i rebalansa koji ne nudi bitnije promjene u fiskalnoj politici. Ono od �ega prora�un za narednu godinu polazi je zadr�avanje dr�avne potro�nje u ovogodi�njim okvirima, uz to da nema uvo�enja novih poreza, a istodobno se ne�e smanjivati pla�e, mirovine i socijalna davanja. Na�elno, prora�un za narednu godinu nudi tek sitne pomake, rekla je.

Govore�i o planu rada Hrvatske gospodarske komore za 2011. godinu Jasna Bori�, savjetnica predsjednika HGK za gospodarski sustav i odnose s dr�avnim tijelima i drugim institucijama, naglasila je kako je nakon vi�emjese�ne suradnje HGK s dr�avnim institucijama usvojen dokument reforme sustava HGK kojim su redefinirani te preciznije odre�eni dosada�nji poslovi koje provodi HGK, a utvr�ena je i institucionalizirana suradnja te partnerski odnosi HGK s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetni�tva te Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija. Suradnja se odnosi na zajedni�ke i promotivne aktivnosti, koordiniranu suradnju te stvaranje nove strukture - gospodarske diplomacije.

Komora u sljede�oj godini planira organizirati sudjelovanja na 104 specijalizirana doga�anja (sajmovi, izlo�be itd.) u organizaciji sredi�njice HGK te 143 u organizaciji �upanijskih komora. Planirano je otvaranje novih predstavni�tva HGK u svijetu (ove su godine otvorena u Rusiji i Afganistanu), osnivanje Hrvatsko-arapske komore i poslovnih vije�a za suradnju sa svakom zemljom �lanicom te komore, kao i �itav niz aktivnosti za pristupanje EU. Uz ve� postoje�u Europsku poduzetni�ku mre�u - EEN, osnovat �e se i poseban komorski Centar za Europsku uniju, te Centar za useljeni�ku politiku koji �e biti mjesto za promi�ljanje i rje�avanje problema radne snage. Formirat �e se i kontrolna to�ka za NATO projekte, a radi pru�anja svih potrebnih informacija hrvatskom gospodarstvu. Tako�er je po�elo i formiranje jedinstvene elektroni�ke kontakt to�ke za usluge, istaknula je Bori� te dodala kako �e HGK nastaviti s prilagodbom te racionalizacijom tro�kova.

Na sjednici skup�tine HGK usvojeni su dokumenti financijskog poslovanja Hrvatske gospodarske komore - Prijedlog Odluke o financiranju HGK u 2011. godini te Prijedlog Financijskog plana HGK za 2011. HGK je smanjila rashode za pet milijuna eura u zadnje tri godine, a sljede�e �e godine smanjiti rashode za jo� milijun eura. Planira se i smanjivanje broja zaposlenih za pet posto.

Na sjednici Skup�tine HGK usvojen je i Prijedlog Odluke o potvr�ivanju Kodeksa sudjelovanja mirovinskih dru�tava u korporativnom upravljanju. Tako�er su objavljene i dvije presude Suda �asti pri HGK, javne opomene radi povrede morala i dobrih poslovnih obi�aja tvrtkama VIPnet d.o.o., Zagreb i Valentorik d.o.o., Zagreb.

Na vrh