60 godina Hrvatske matice iseljenika

Hrvatska matica iseljenika osnovana je 12. velja�e 1951. pod nazivom Matica iseljenika Hrvatske kao kulturno-prosvjetno dru�tvo sa zada�om odr�avanja kulturnih veza izme�u iseljeni�tva i domovine

Zgrada na Trgu Stje�pana Radi�a 3 je od osnutka do danas, svih 60 godina,
zagreba�ko sjedi�te Hrvatske matice iseljenika

U Zagrebu je odr�ana 12. velja�e 1951. osniva�ka skup�tina Matice iseljenika Hrvatske (MIH), koja danas nosi ime Hrvatska matica iseljenika. Za prvog predsjednika Matice izabran je dr. Zlatan Sremec iz Gradi�ta pokraj �upanje, a potkraj 1951. pokrenut je �asopis Matica, koji izlazi kao mjese�nik ve� 60 godina.

Obljetni�ki dvobroj Matice za mjesece sije�anj i velja�u 2011.

Povijest hrvatskoga naroda neodvojiva je od povijesti iseljavanja s prostora koje su Hrvati naselili u sedmom stolje�u. Tijekom posljednjih pola tisu�lje�a bilo je nekoliko velikih iseljeni�kih valova. Ve� sredinom 16. stolje�a selidba hrvatskoga stanovni�tva pred prodorom Osmanlija prema dana�njemu austrijskom Gradi��u i drugim odredi�tima zadobila je masovne razmjere. Drugi veliki val iseljavanja dogodio se potkraj 19. stolje�a i po�etkom 20., kada je porast stanovni�tva u hrvatskim zemljama bio br�i od gospodarskog i dru�tvenog preobra�aja, zbog �ega se mnogobrojna radna snaga samo djelomi�no mogla zaposliti u svome zavi�aju. U potrazi za boljim �ivotom mnogi Hrvati su odlazili u prekomorske zemlje, osobito u obje Amerike i Australiju, zatim u Ju�nu Afriku, na Novi Zeland i drugdje. Odlazili su "privremeno" i na "zaradu", a zapravo su mnogi u svijetu ostali trajno. Tre�i veliki iseljeni�ki val zabilje�en je u drugoj polovici 20. stolje�a. U to je vrijeme veliki broj Hrvata napustio domovinu i oti�ao u zapadnu Europu, uglavnom u Zapadnu Njema�ku, na tzv. privremeni rad. Do uspostave samostalne Hrvatske u Domovinskom ratu na po�etku 1990-ih godina u svijetu je postojalo i mnogobrojno hrvatsko politi�ko iseljeni�tvo koje se sustavno opiralo polustoljetnoj komunisti�koj vladavini u domovini.

Komesarijat za iseljeni�ka pitanja

Izme�u dvaju svjetskih ratova u Zagrebu je postojao Komesarijat za iseljeni�ka pitanja koji je izdavao potvrde za odlazak u iseljeni�tvo. On se u isto vrijeme bavio i materijalno-pravnim pitanjima na�ih iseljenika. Odre�ene veze s iseljenicima njegovale su udruge poput Dru�tva prijatelja gradi��anskih Hrvata i Hrvatskog radi�e. Tada su se pojavile prve publikacije poput knjige Gradi��anski Hrvati iz pera Mate Ujevi�a, a osje�ala se i potreba za organiziranom iseljeni�kom slu�bom. U prostorijama Komesarijata nakon zavr�etka Drugoga svjetskog rata i uspostave socijalisti�ke Jugoslavije zapo�ela je s radom Uprava za iseljeni�ka pitanja. Godine 1948. osnovan je Odjel za iseljeni�ka pitanja pri Ministarstvu rada tada�nje NR Hrvatske. Tri godine kasnije utemeljena je u Zagrebu i Matica iseljenika Hrvatske.

Matica iseljenika Hrvatske osnovana je kao kulturno-prosvjetno dru�tvo sa zada�om odr�avanja kulturnih veza izme�u iseljeni�tva i domovine. Prvih nekoliko godina bavila se uglavnom organiziranjem pojedinih gostovanja kulturnih dru�tava iz Hrvatske i gostovanja iseljeni�kih skupina poput "Tamburice" i drugih, a odre�enu pozornost posve�ivala je i skrbi oko povratka iseljenika i usmjeravanja njihove pomo�i staroj domovini. MIH je razvio izdava�ku djelatnost i ve� 1955. pokrenuo godi�nju publikaciju Iseljeni�ki kalendar, a jo� prije toga uspostavio je plodnu suradnju s pripadnicima hrvatskoga naroda u pojedinim europskim i prekomorskim zemljama, napose s gradi��anskim Hrvatima u Austriji. U Matici je djelovao od samih po�etaka Povijesni odjel s glavnom svrhom prikupljanja i obrade povijesne i druge gra�e o hrvatskim iseljenicima i manjinama u susjednim i okolnim zemljama. Jezi�ni, tambura�ki i folklorni te�ajevi u organizaciji MIH-a, proslave Iseljeni�koga tjedna svake godine i mjese�nik Matica tijekom 1950-ih godina zna�ajno su pridonijeli popularizaciji rada Matice u zemlji i inozemstvu na na�in koji je bio mogu� u sklopu postoje�ega jugoslavenskoga dr�avnog re�ima. "Turneje Matice iseljenika postale su novi oblik jugoslavenskog turizma", izjavio je 1962. na tiskovnoj konferenciji u povodu Iseljeni�koga tjedna Vicko Krstulovi�, tada�nji predsjednik Matice.

Dolazak Ve�eslava Holjevca

Po�etkom 1960-ih godina do�lo je do odre�enog zaokreta u odnosu prema hrvatskom iseljeni�tvu. Nastale promjene bile su dijelom zadane pojavom pobolj�ane dr�avne politike prema iseljeni�tvu, a dijelom inicirane dolaskom Ve�eslava Holjevca, istaknutoga hrvatskog politi�ara i dugogodi�njega zagreba�koga gradona�elnika, na �elo MIH-a. Njegov izbor za predsjednika Matice 1964. poklopio se s dovr�etkom izgradnje Doma iseljenika u Zagrebu, zgrade u kojoj se i danas nalaze Mati�ine prostorije. "Dom iseljenika u Zagrebu izraz je na�e ljubavi, osje�aja i zahvalnosti onima koji su u tu�em svijetu pokazali i dokazali, a i danas to potvr�uju, da su pripadnici jednoga hrabrog i �estitog naroda", pisao je �asopis Matica u svibnju 1964. u povodu otvorenja Doma iseljenika.

Matica iseljenika Hrvatske postala je 1960-ih godina ne samo jezgra domovinskoga rada s iseljeni�tvom, nego je i poja�ala svoje akcije prema iseljeni�tvu. U predsjedni�tvu MIH-a djeluju istaknuti intelektualci, me�u kojima je bio i povjesni�ar dr. Franjo Tu�man, koji je prvi put boravio me�u na�im iseljeni�tvom u SAD-u 1966. godine. S druge strane, �lanovi "The Pittsburgh Junior Tamburitzans" dva su mjeseca gostovali u domovini svojih otaca 1965. godine. Usto, nakon �to je Mati�in potpredsjednik Stjepan Lojen 1963. objavio memoarsko-publicisti�ku knjigu Uspomene jednog iseljenika, a Povijesni odjel MIH-a 1966. prerastao u Zavod za migracije i narodnosti, Ve�eslav Holjevac objavio je 1967. knjigu Hrvati izvan domovine, kojom je kao predsjednik Matice polo�io temelj Mati�inu djelovanju na promicanju znanstvenoga pristupa problematici hrvatskoga iseljeni�tva i hrvatskih manjina.

'�ari�te nacionalizma' u MIH-u

Na ostvarenje osnovnih Mati�inih ciljeva u odnosu prema iseljenicima u zna�ajnoj su mjeri utjecali politi�ki �imbenici. Komunisti�ki re�im u Jugoslaviji ve� je sredinom 1960-ih godina �igosao odre�ene "nacionalisti�ke pojave" u MIH-u. Me�u tim pojavama bile su i inicijative oko promjene imena Matice, koje su uglavnom pripisane Ve�eslavu Holjevcu. U optjecaju su bili sljede�i prijedlozi za novo ime: Matica hrvatskih iseljenika, Matica hrvatskih ljudi, Matica hrvatskih radnika i sli�no. Deklaracija o nazivu i polo�aju hrvatskoga knji�evnog jezika, objavljena u o�ujku 1967. u zagreba�kom tjedniku Telegram, odrazila se i na MIH. Tako je konzulat SFRJ u Pittsburghu izvijestio Beograd da je predsjednik Hrvatske bratske zajednice Vjekoslav Mandi� dobio dva pisma iz Matice iseljenika, u kojima se od njega i HBZ-a tra�ilo da podr�e Deklaraciju o nazivu i polo�aju hrvatskoga knji�evnog jezika. Vladimir Bakari� je, pak, na sedmom plenumu CK SKH locirao "�ari�ta nacionalizma" u Hrvatskoj u Matici hrvatskoj, Dru�tvu knji�evnika Hrvatske, Institutu za historiju radni�kog pokreta Hrvatske i MIH-u.

Zbog svoga "nacionalisti�kog skretanja" Ve�eslav Holjevac morao je oti�i 1968. iz MIH-a. Nakon sloma hrvatskog prolje�a 1971. i represije protiv nositelja hrvatskoga nacionalnog pokreta, u Hrvatskoj je zavladala apatija. Tijekom 1970-ih i 1980-ih godina na �elu MIH-a izredalo se nekoliko predsjednika: Jure Frani�evi�-Plo�ar (1968. - 1970.), dr. Oleg Mandi� (1970. - 1978.), Vanja Vranjican (1978. - 1985.) i Stjepan Bla�ekovi� (1985. - 1990.). Iako je hrvatski komunisti�ki �elnik Jakov Bla�evi� u povodu 30 godina rada MIH-a 1981. tvrdio da su "otvorene velike mogu�nosti za suradnju s iseljeni�tvom", u olovnim godinama "hrvatske �utnje" Matica je djelatno sura�ivala samo s onim iseljeni�kim organizacijama koje nisu bile protiv Tita i Jugoslavije, a ni sve iseljeni�ke organizacije nisu preporu�ivale suradnju s Maticom.

Osamostaljenje Hrvatske i novi aspekti

Izbijanje dugotrajne gospodarske krize poslije Titove smrti i popu�tanje politi�ke stege u drugoj polovici 1980-ih godina najavili su nove perspektive i za MIH. Sve vi�e se javno govorilo i pisalo o tome da iseljeni�tvo i domovina imaju zajedni�ki znanstveni i umjetni�ki interes, da postoji pisana rije� i izvan kruga domovinske knji�evnosti, da je budu�nost suradnje s iseljenicima u brzoj i �ivoj dru�tvenoj komunikaciji i sli�no. Posljednjih godina socijalisti�ke Hrvatske do�lo je i do integracije Centra za istra�ivanje migracija i narodnosti iz 1984. i Zavoda za migracije i narodnosti pri MIH-u u Institut za migracije i narodnosti, koji pod tim imenom postoji od 1987. i danas izdaje znanstveni �asopis Migracijske i etni�ke teme.

Dr�avno osamostaljenje Republike Hrvatske na po�etku 1990-ih godina nije samo omogu�ilo promjenu imena Matice iseljenika Hrvatske u sada�nju Hrvatsku maticu iseljenika (HMI), nego je polustoljetnoj Matici otvorilo put prema svim aspektima suradnje s hrvatskim iseljeni�tvom i hrvatskim manjinama u Europi i svijetu. Zakonom o HMI-ju od 28. prosinca 1990. i Statutom HMI-ja od 6. velja�e 1992. ure�en je Mati�in djelokrug. Matica izdaje �asopise, knjige i druga sredstva informiranja i komuniciranja. Ona organizira posjete iseljenika i pripadnika hrvatskih etni�kih grupa te njihovih potomaka i �lanova njihovih obitelji domovini, zatim posjete iseljenicima, iseljeni�kim organizacijama i hrvatskim etni�kim grupama. U organizaciji HMI-ja mogu se odr�avati kulturne, umjetni�ke i �portske priredbe zna�ajne za iseljenike, pripadnike hrvatskih etni�kih grupa i radnike na radu u inozemstvu te njihove potomke i �lanove njihovih obitelji. Matica je ovla�tena nabavljati no�nje i druge materijale va�ne za o�uvanje nacionalnoga identiteta. Ona mo�e organizirati ekskurzije i prire�ivati znanstvena, stru�na i popularna predavanja za iseljenike, pripadnike hrvatskih etni�kih grupa i radnike na radu u inozemstvu, te njihove potomke i �lanove njihovih obitelji, o pitanjima zna�ajnim za iseljeni�tvo i hrvatske etni�ke grupe.

Povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske

Hrvatsku maticu iseljenika danas vodi ravnatelj u suradnji s Upravnim odborom koji ima predsjednika i �etiri �lana. U posljednjih 20 godina na �elu HMI-ja nalazile su se sljede�e osobe: Boris Maruna (1990. - 1992.), Vinko Nikoli� (1992. - 1993.), Ante Beljo (1993. - 2000.), Boris Maruna (2000. - 2003.), Nikola Jelin�i� (2003. - 2006.), Katarina Fu�ek (2006. -2008.), Danira Bili� (2008. - 2009.) i Katarina Fu�ek (od 2009.). HMI ima osam ustrojbenih jedinica: Odjel za kulturu s Odsjekom za hrvatske manjine, Odjel za �kolstvo, znanost i �port, Odjel za nakladni�tvo, Informacijski odjel za iseljeni�tvo, Odsjek za iseljeni�ke ba�tine, Odjel za marketing i promociju, Odjel za pravne i op�e poslove i Odjel za financijske poslove.

Svi djelatnici HMI, uklju�uju�i i djelatnike podru�nica, na Bo�i� 2005. u Zagrebu.
Na snimci je i tada�nji ravnatelj Nikola Jelin�i�, stoji u sredini

Povezuju�i domovinsku i iseljenu Hrvatsku, HMI izdaje mjese�nik Maticu i godi�njak Hrvatski iseljeni�ki zbornik, organizira doga�aje poput Tjedna hrvatskih manjina i ljetnih �kola hrvatskoga jezika i kulture, prire�uje specifi�ne folklorne, �portske, informativne, umjetni�ke i druge programe namijenjene iseljeni�tvu i hrvatskim manjinama, prikuplja gra�u za budu�i Muzej hrvatskoga iseljeni�tva u Zagrebu i obavlja srodne poslove, a ima podru�nice u Dubrovniku, Splitu, Puli, Rijeci, Zadru i Vukovaru.

Pi�e: �eljko Holjevac (Matica 1-2, 2011.)

Na vrh