REPORTA�A AUTOCESTE:
Dva WC-a - 3,5 milijuna kuna,
sranje iza WC-a - neprocjenjivo

Prošle subote u Novom listu objavljena je reporta�a s autoceste Dalmatina. Novinari su putovali sa zvi�da�em iz Hrvatskih autocesta te fotografirali i komentirali sva poprišta plja�ke stolje�a, za koju nitko od odgovornih, dakako, svo ovo vrijeme nije znao. Pogledajte i informirajte se o oleandrima Mirjane Sanader, tunelima bra�e �u�ul, WC-ima od 3,5 milijuna kuna, signalnim stupi�ima koji su umjesto 75 koštali 850 kuna i tako dalje i tako dalje. Dakle, prenosimo jedinstvenu reporta�u ceste, kakva bi se u ovom trenutku teško mogla napraviti u bilo kojem kutku dijelu svijeta.

Autocesta Zagreb - Split prometna je ki�ma Hrvatske. Njena gradnja zamišljena je kao strateška pretpostavka za razvoj gospodarstva u najširem smislu, od o�ivljavanja cijele privrede, naro�ito turizma, do prihvata tranzitnog prometa. Milijarde i milijarde kuna potrošene su na gradnju ove ceste.
   
Naš list kre�e na put od Zagreba do Splita i dalje, do odmarališta Mosor - poprišta najbizarnije korupcijske pri�e vezane uz gradnju autoceste i popratnih objekata. S nama je jedan od zvi�da�a iz Hrvatskih autocesta, �ovjek zahvaljuju�i kojem su na vidjelo izišle gotovo sve malverzacije u re�iji vode�ih ljudi poduze�a, izvo�a�a i podizvo�a�a radova. O njima, hvala na pitanju, redovito pišemo ve� pune dvije godine. Cilj našeg putovanja nije utvrditi koliko je puta poskupio kilometar autoceste od kad je nadle�ni resor preuzeo zadarski ministar Bo�idar Kalmeta, nego objediniti na jednom mjestu ve�inu korupcijskih pri�a vezanih za gradnju prometnice, dakle sve one pri�e s kojima Kalmeta „nema ništa“ i o kojima „ništa nije znao“. S istim slu�ajevima, dakako, „ništa nema“ i za njih „ništa nije znao“ niti njegov do ju�er najbli�i suradnik Zdravko Livakovi�. On je u vrijeme najcrnje plja�ke figurirao kao predsjednik Nadzornog odbora poduze�a. Da ne zaboravimo, ministar Kalmeta u isto vrijeme bio je predsjednik Skupštine HAC-a. 

Signalna oprema

Ne�emo se na svom putovanju pravo ni maknuti od Zagreba, a ve� �e iskrsnuti prvi detalj naše pri�e. �ekat �e nas nasred ceste i potom nas pratiti cijelim putem, sve do krajnjeg odredišta. U pitanju su stupi�i iscrtani fluorescentnom bojom, bijelim i crvenim trakama, koji se na cestama koriste da bi obilje�ili radove, pokazali voza�u da se cesta na odre�enom mjestu su�ava u jednu traku. U HAC-u ih nazivaju „klemmfix“, po najpoznatijem proizvo�a�u signalne opreme. Taj stupi� sastoji se iz dva dijela. Jedan je podno�je, a drugi zastavica koja se na njega nakalemi. Naš suputnik iz HAC-a objašnjava: „Kad su kupovali ove stupi�e, u troškovniku su cijene bile takve da je zastavica sa postoljem koštala 75 kuna. Proizvod je ponu�en i na na�in da se posebno prodavala zastavica, a posebno postolje. Cijena postolja fiksirana je na 450 kuna, a zastavice 415 kuna. Kad ih sklopite dobijete isti onaj stupi� koji je ponu�en za 75 kuna. Naši su, naravno, posebno kupovali postolja, a posebno zastavice, pa umjesto da ih stupi� košta 75 kuna - koštao ih je 865 kuna.“ Dok sugovornik objašnjava, mi brojimo stupi�e: jedan, dva, tri, �etiri..., deset, jedanaest..., pedeset, 51.... Doslovno stotine tisu�a kuna nasred autoceste. Nekog je ovaj projekt uistinu razvio. Sva dokumentacija o ovom slu�aju je na Dr�avnom odvjetništvu, ali ništa se ne doga�a. Kad bi nekom pri�ali o ovoj plja�ki putem kupnje signalne opreme - rekao bi nam da smo ludi. Me�utim, dokumentacija jasno govori - sve je onako kako ka�e naš zvi�da�. Desetine i stotine tih stupi�a ostaju iza nas. Neki su ostavljeni uz cestu, bez funkcije, neki le�e slomljeni. Na svakih dvadesetak, trideset kilometara autoceste do�ekat �e nas nova vojska stupi�a, zastavica na postoljima pla�enih kao svetog Petra kajgana. Firme od kojih su nabavljani ovi stupi�i zovu se Signalgrad i Pismorad. 

Plja�ka stolje�a

Hrvatske autoceste trenuta�no duguju bankama oko dvadeset milijardi kuna, a još pet milijardi obaveza imaju u ugovorima potpisanim prije izbora 2009. godine. Me�utim, novca više nema, a što �e biti s ugovorima i ho�e li tvrtkama s kojima su potpisani biti ispla�ene odštete - boga pitaj. 

– Pretpostavka je da bi odšteta za ove ugovore, u slu�aju da ne budu realizirani, iznosila oko milijardu kuna. Toliko - bez jedne jedine zakopane lopate, govori naš sugovornik. 

Za nama ostaju lijepi sun�ani krajolici, a suputnik pri�a li pri�a. Iza svake od njegovih pri�a stoje dokumenti - crno na bijelo zapisana je ova plja�ka stolje�a. Moglo bi se, ka�e on, do u lipu izra�unati koliko je koštao kilometar autoceste pod Kalmetinom palicom, ali ta cifra i njezin odnos prema stvarnim troškovima gradnje ne smije ugledati svjetlo dana. Gospoda su još uvijek utjecajna do te mjere da ih zakon zasad zaobilazi kako zna i umije. Prolazimo kroz tunel Sveti Marko, iznad kojeg se nalazi groblje. Cesta je lijepa da ljepša ne mo�e biti. Skre�emo malo s puta, da nam zvi�da� poka�e izlaz Vrbovsko. Tamo - �udo nevi�eno. Naplatna ku�ica napravljena nasred prometne trake. Iznad nje stoji onaj semafor koji bi trebao davati znak za slobodan prolaz. Ovim šorom, me�utim, prolaz nikad ne�e biti slobodan. Traka završava ravno u zidu naplatne ku�ice. O �emu se radi? Napravili majstori ku�icu do trake, kako je trebala biti, ali statika nije valjala, pa je ku�ica propala. Dosjetili se majstori jadu, pa napravili novu do one koja je propala, ali avaj - nasred prometne trake. 

Bunar bez dna

Vra�amo se s obilaska �uda nevi�enog i nastavljamo dalje prema Splitu. Kratimo vrijeme pri�ama iz poduze�a, poput one kad je privatni poduzetnik vodio na skijanje cijeli odjel nabave jednog od HAC-ovih sektora. Kod tunela Brinje opet stupi�i. Tridesetak komada. To je oko 24 tisu�e kuna. Prava sitnica za tako bogatu dr�avu kao što je Hrvatska. Prije odvajanja za Gospi� još 80 komada. Ra�unamo - za oko �etiri kilometra su�enja ceste na jednu traku potrebno je izdvojiti oko tri milijuna kuna. Naravno, po cijenama po kojima je HAC pla�ao signalizaciju. Po tr�išnim cijenama - to bi trebalo koštati oko stotinu tisu�a kuna. Kako ulazimo dublje u Liku krajolik je sve ljepši i ljepši, a osmijeh našeg suputnika sve oporiji.
   
– Vidiš ti kakva je to firma. Sustavno je uništavaju šest godina, a ne mogu je uništiti. Mi smo neslomivi, ka�e suputnik.

Nadovezujemo se pa povla�imo paralelu s dr�avom. Vidiš što ti je dr�ava, dvadeset godina plja�kao je tko je što stigao, a još nismo stigli do bankrota. Kao bunar bez dna, iz kojeg su odabrani izvla�ili milijarde. Zajedno se pitamo koliko Hrvatska mo�e još izdr�ati ovim tempom. Što se našeg slu�benog automobila ti�e, tempo je sasvim zadovoljavaju�i. Voza� - fotoreporter pa�ljiv je kao dobra dadilja. Jedna ruka je na volanu, a druga na kameri. Bli�imo se novom �udu nevi�enom.
   
Evo ga, pred nama je tunel Sveti Rok. Tamo su nas ofarbala bra�a �u�ul, Jozo i Slaven. To�nije, oni su - njihova firma Skladgradnja - farbali tunel, a uz tunel ofarbali i svoje sunarodnjake. To�no 220 kuna po ofarbanom metru kvadratnom. Domoljubno, nema što. Farbanje jedne cijevi tunela, a ofarbali su ih �etiri, u prosjeku je stajalo deset milijuna kuna. Trebali su �u�uli dobiti još osam milijuna na ime dodatnih radova, ali od ove isplate naglo se odustalo kad ju je naš list najavio na naslovnoj stranici. U svoju obranu poduzetnici ka�u: Koristili smo bolju farbu. �iva je to istina. Farba još uvijek dobro dr�i. Slaven je �u�ul zbog te poduzetni�ke pri�e završio malo u pritvoru, ali optu�nica još uvijek nije podignuta. Šest, sedam ljudi iz HAC-a završilo je na istom mjestu kao Slaven. Nitko od njih još nije dobio optu�nicu. Me�u pritvaranima se nalaze i dva bivša predsjednika Uprave poduze�a - Jurica Prskalo i Marijo Crnjak.    

Dragi kamen

Nedaleko od �uda hrvatske naive - tunela ofarbanog kako nije ofarban niti jedan prije njega - još jedno probušeno brdo. Tunel je to po imenu Bristovac. Odmah iza njega, s desne strane, nalazi se nešto kao suhozid. Kamen uba�en u metalnu mre�u i postavljen sa strane kao brana od odrona. Sugovornik nam daje znak da usporimo. Vrijeme je da se naš voza� još jednom uhvati kamere. Kubik kamena koji je stavljan u ovu mre�u koštao je oko šest stotina kuna.
   
– Brko, izoštri malo, mo�da je dragi kamen, upozoravamo kolegu reportera. Brko je oštrio i oštrio, ali kamen nikako da zasvijetli kako bi trebao za ovu cijenu. Kako god okreneš, u pitanju je najobi�niji tucanik.
   
– Koliko ina�e košta kubik kamena, kad ga �ovjek kupuje za svoje novce, pitamo suputnika.

- Sa prijevozom, odgovara, tu negdje - oko 60 ili 70 kuna.

Pogledamo još jednom kolegu fotoreportera. Jesi ti to baš izoštrio kako treba? Izoštrio brko, odgovara reporter. Definitivno nije u pitanju dragi kamen. Zapravo, nekom je drag da dra�i ne mo�e biti, ali kome - odgovor bi morao dati gospodin Mladen Baji�, Dr�avni odvjetnik kome ruke nisu bile vezane u vrijeme dok su sudionici graditeljskog poduhvata prodavali dr�avi kamenje po cijenama od kojih boli glava. Da su nam barem prodavali cigle, manje bi nas izišlo. 

Putujemo dalje, ni�emo kilometre, jurimo autocestom prema jednom od „centralnih mjesta hrvatske uljudbe“. Tamo se rodio do ju�er jedan od najve�ih sinova našeg naroda, od ju�er najpoznatiji stanovnik istra�nog zatvora u austrijskom Salzburgu. U pitanju je, dakako, pitoreskno kameno selo Dugobabe, rodno mjesto jednog od stupova HDZ-a - doktora Ive Sanadera. Usput svra�amo do odmorišta Krka, najljepšeg na autocesti. Svakom tko ovdje do�e zastaje dah od ljepote. Tu most spaja dvije obale rijeke, a s ure�enog vidikovca pogled puca na Skradin. Autocesta Dalmatina ima nekoliko ovakvih bisera. Da nije bilo ove ne�asne plja�ke �iji trag slijedimo, svaki gra�anin ove zemlje mogao bi biti ponosan na graditeljska �udesa što su ih stvorile vrijedne ruke manualnih radnika. Na�alost, pri�a nije imala tako sretan kraj. 
  
�vor Vu�evica, koji vodi do Dugobaba košta je 35.9 milijuna kuna, bez poreza na dodanu vrijednost. Spojna cesta u du�ini od tri kilometra koštala je 26.6 milijuna, tako�er bez PDV-a. Sunce je, gotovo pa pripeka. Zaustavili smo automobil pedesetak metara prije naplatnih ku�ica ceste koja vodi do Sanaderovog sela. Pušimo cigarete i �ekamo da do naplatne ku�ice do�e neki automobil. Nema nikog. Da zapalimo još po jednu? Pušimo. Nema nikog. Nema nam druge nego prošetati do naplatne ku�ice da popri�amo sa djelatnikom zadu�enim za naplatu.    

Zlatno okretište

Dolazimo do ku�ice, unutra nema nikog. Iz pomo�ne zgrade uto izlazi djelatnik. 

– O, dobar dan, eto mene, eto mene, vi�e s vrata.

- Samo polako, odgovaramo, nema potrebe za �urbom.

I kao za vraga, nismo progovorili niti par rije�i, sti�e mercedes. Voza� uredno pla�a i kre�e prema Dugobabama. Djelatnik zadu�en za naplatu tek što nam je u par rije�i objasnio gdje su Dugobabe, kadli još jedno vozilo. Kamion. Obrt za prijevoz Mlikota.
   
– Gu�va danas, primijetimo kad Mlikota plati i ode, a djelatnik �e na to: „Ma to je zbog blagdana.“
   
Do Dugobaba nismo produ�ili. Ne valja ljudima �a�kati po ranama. Sramote im je dovoljno za tri �ivota. Doduše, odvojak za autocestu je tu. Nemaju ga ni neka mjesta dvadesetak puta ve�a od

Posljednja to�ka naše reporta�e na par je desetaka kilometara iza Splita. Okretište Mosor, na po�etku rekosmo, poprište najbizarnije korupcijske afere na autocesti. Dva wc-a - 3,5 milijuna kuna. Naš suputnik kao iz rukava sipa cijene sanitarne opreme na ovim �udima od objekata za veliku i malu nu�du. Dr�a� WC papira - 3,5 tisu�a kuna, sapunjara - dvije tisu�e kuna, �esma i slavina na potisak - sedam tisu�a kuna, koš za sme�e - 700 kuna, plo�ica na vratima koja obilje�ava muški i �enski wc - po 400 kuna, skuplja� higijenskih ulo�aka - 2,4 tisu�e kuna i tako dalje i tako dalje. Smijemo se. Troškovnik osnovnog ugovora predvidio je za ove zahode cijenu od 576 tisu�a kuna, ali ona je, eto, nekako narasla za sedam puta! Tako je cijena WC-a na odmorištu Mosor porasla �ak sedam puta. Cijeli plato odmorišta košta oko 15 milijuna kuna.
    
Napokon sti�emo do tih famoznih objekata za veliku i malu nu�du. Spremni smo kao zapete puške. Tri putnika �e sad koristiti jedan od najskupljih javnih wc-a na svijetu. Dolazimo do nevelikog wc-a, ali tamo nas �eka neugodno iznena�enje. Zahod ne radi. Na vratima je natpis - zahod na benzinskoj pumpi Petrola. Ovo je ve� previše. Stojimo sa strane, fotografiramo, a u tom trenutku se zaustavljaju dva autobusa. Nijemci. Svi kao jedan jurnuše na naš wc objekt od 1,75 milijuna kuna po komadu. Ne razumiju Nijemci što piše na vratima, pa guraju. Smijemo se i gledamo sa strane. Tek kad fotograf odradi svoj posao pokazat �emo im obli�nju benzinsku pumpu. Neki nas nisu do�ekali. Brzo su se prilagodili doma�im obi�ajima, pa jurnuli iza wc-a i tamo olakšali muku. Kad turisti odu, obi�i �emo i mi objekt. Iza WC-a od 1,75 milijuna kuna le�i, da prostite, hrpa govana. Tamo se, o�ito, putnici namjernici olakšavaju ve� neko vrijeme. U povratku �emo svratiti i do wc-a s druge strane ceste. Ni taj ne radi. Za 3,5 milijuna kuna o�ekivali smo �udo, kad tamo, da prostite, govna oko objekata

Sasušeni oleandri

Kre�emo nazad, smiju�i se brodu lu�aka na kojem i sami plovimo. Fotoreporter daje ideje za naslov reporta�e i svaki je, poga�ate, vezan za ove zahode od 3,5 milijuna kuna koji ne rade; oko kojih strani turisti uriniraju, a kad prigusti izvode i slo�enije operacije. Ne�e pro�i dugo, a suputnik opet daje znak da usporimo. Izme�u dva traka autoceste sasušeni oleandri. U Hrvatskim autocestama, ka�e, ve� godinama kru�i tra� da ih je naru�ila sama prva dama najpoznatijeg stanovnika istra�nog zatvora u Salzburgu. Navodno ih je vidjela uz neku talijansku autocestu, pa je u HAC stiglo nare�enje da se i naša autocesta ukrasi istim biljem. Teško nam je povjerovati u ovu pri�u, a opet - kad se sjetimo onih wc-a jasno nam je da je sve tu mogu�e. Suputnik je spreman staviti mjese�nu pla�u da je pri�a istinita, ali i bez tih oleandara danas smo vidjeli dovoljno za tri reporta�e. Kad ponestane tema i svako se zadubi u svoje misli, suputnik �e pitati: Kako �eš ovo napisati, previše je toga za jedan tekst. Ve� je iskusan kao da radi u novinama. Ma ne�e biti problema, odgovaramo, samo ako na�emo dobru re�enicu. Na to nam zvi�da� ka�e da i sam ponešto piše, pa kad mu fali prva re�enica - otvori kakvu dobru knjigu, pro�ita dvije tri stranice i uhvati inspiraciju. Dobar trik, odgovaramo na ovu opasku, a onda nam prva re�enica ovog teksta do�e iz pera velikog Ive Andri�a:

„Do�u, tako, vremena, kada pamet zašuti, budala progovori, a fukara se obogati!“

Ladislav Tomi�i�
Lupiga.Com via www.novilist.hr

Na vrh