NOVI ZAKONI I REAFIRMACIJA AKADEMSKOG ETOSA
Pravo zna�enje izvje�taja Dr�avne revizije

Izvještaj Dr�avne revizije o poslovanju fakulteta krije u sebi nekoliko usputnih opasnosti. Kao što nacionalno nabrijani ljudi nastoje poistovjetiti optu�be protiv pojedinaca za ratne zlo�ine s optu�bom na ra�un cijele nacije, tako i ovdje neki pogo�eni ve� govore da iznošenje nepravilnosti slu�i napadu na cijelu akademsku zajednicu. Neto�no, tisu�e nastavnika koji �estito rade i godinama nose teret neorganiziranog i potfinanciranog sustava, koji ne participiraju u privatnim zaradama na javnom dobru i kojima su studenti svrha njihove profesije, a ne kupci njihove usluge, nisu bili niti kreatori niti sudionici onoga o �emu nalaz govori.

Druga opasnost je da površna javnost predimenzionira zna�enje izvještaja. Tome pridonose i neke pogrešne interpretacije. Primjerice, umjetni�kim akademijama prigovoreno je da dodatak za doktorat ispla�uju nastavnicima koji doktorat nemaju. Umjetnici ne mogu stjecati doktorat, ali imaju ekvivalent doktoratu, pa je logi�no da im je to priznato i u pla�i.

Ve�ina propusta u poslovanju nema karakter kriminala ve� se radi o pojavama pretjerane komercijalizacije na javnom dobru. Uprave pojedinih fakulteta klize prema profitnoj orijentaciji svojih ustanova, što se iz nalaza jasno vidi.  

Na bilo kojem zapadnom sveu�ilištu nije dopušteno ostvarivati dodatne zarade na štetu rada sa studentima i znanstvenog istra�ivanja, a dopuštanje privatnih zarada odvija se pod strogim pravilima i regulacijom. Izvještaj revizije upu�uje da je kod nas ostvarivanje tzv. vlastitih prihoda postalo prioritet. To je jedan od klju�nih razloga zašto je potrebna reforma i novi zakoni. Ali to je klju�ni i jedini stvarni razlog otpora zakonima i reformama. Sve drugo su tlapnje.   

Dijaboli�ni konsenzus
Tako npr. protivnici reforme šire�i teorije zavjere, optu�uju da je ovaj izvještaj baš sada pušten kako bi prošli novi zakoni. �ak i da jeste tako, to je potpuno nebitno. Izvještaj je otkrio ono što svi odavno ve� znamo. Bitno je samo to da je temeljna misija sveu�ilišta u opasnosti. Nju je trebalo odavno spašavati, ali vlast koja je zapostavila mnoge reforme zapostavila je i ovu. Ve� više od decenije postoji prešutni dijaboli�ni konsenzus vlasti i fakultetskih uprava. Naime, ne �ele�i adekvatno financirati sustav svaka vlast je �mirila na bujanje komercijalnih tendencija tako da smo postali zemlja s najskupljim školarinama u Europi, u kojoj se studenti upisuju iznad kapaciteta, a visina školarina odre�uje po na�elu potra�nje za atraktivnim fakultetima. Zemlja smo u kojoj unutar istog sveu�ilišta fakulteti jedan drugom napla�aju troškove obrazovanja njihovih zaposlenika te najam prostora po komercijalnim kriterijima. 

Neki fakulteti su tako zara�ivali više nego što bi imali novaca da je Dr�ava adekvatno financirala sustav, a dr�ava je pla�ala manje nego što bi morala da nije dopustila komercijaliziraju�e ventile. Fakulteti su dio zara�enog koristili za ono što im dr�ava nije pla�ala, a morala je (prekovremeni, vanjska suradnja), �esto su i korisno ulagali u pove�anje standarda (oprema, prostori itd), ali neki su dio prebacivali u privatne zarade, što je nedopustivo.

Vladama je u prilog išao i sna�ni otpor bilo kakvim promjenama. Mnogi se sje�aju, a posebno tadašnji ministar Hrvoje Kraljevi�, 2003. godine kada je Zagreba�ko sveu�ilište slomilo reformu, pri �emu je tadašnji prorektor Bjeliš, odigrao sli�nu ulogu koju igra i danas. Postoje�i katastrofalni zakon i današnje kaoti�no stanje posljedica su tih zbivanja. Protivnicima nije valjala tadašnja reforma, ne valja današnja i uvjeravam vas, dragi �itatelju, ne�e valjati niti jedna budu�a.

Besmislica je da novi zakoni ne�e ništa mo�i promijeniti jer su „bitni ljudi, a ne zakoni“. Naprotiv, novi zakoni uspostavit �e hijerarhiju odgovornosti, koja sada ne postoji. Rektor se javno �ali da nema nikakve poluge upravljanja prema postoje�em zakonu da bi mogao postupiti po izvještaju Dr�avne revizije. Upravo novi zakon rektoru osigurava i poluge i utjecaj. 

Sveu�ilište nije upravljivo jer se odluke donose na dobrovoljnoj osnovi. Središte odlu�ivanja o kvaliteti cijelog sustava nije sveu�ilište, ve� su to fakulteti ili još gore mo�niji dijelovi nekih fakulteta. Dakle, hijerarhija je postavljena obrnuto, sustav funkcionira kao brownovo gibanje, što dovodi do ja�anja centrifugalnih sila i nemogu�nosti artikulacije zajedni�kih ciljeva i kriterija za djelovanje.

Borba za nove zakone borba je za novi sustav vrijednosti za reafirmaciju akademskog etosa narušenog od strane pojedinih centara mo�i.  

Sindikat zagovara reforme
Optu�io nas je nedavno rektor da Sindikat znanosti ne zastupa interese Senata. To�no, to nam nije niti funkcija. U Senatu sjede formalni poslodavci, ljudi s upravlja�kim ovlaštenjima. Ali Sindikat, za razliku od rektora, zastupa interese ve�eg dijela �lanova akademske zajednice. Mi zastupamo sve one koji su u sustavu slabiji, koji rade svoj posao �estito i predano: to su nastavnici koji su iznijeli bolonjsku reformu. To su i asistenti koje se optere�uje nastavom, to su studenti koji pla�aju školarine, a to je i nenastavno osoblje koje su pretvorili u zaposlenike drugog reda. Sve to nisu rektorova pitanja. Jesu naša. Rektor nas je napao zbog ugovorenih prava iz kolektivnog ugovora, a zalo�io se i za ostanak školarina.    

Sindikat reforme dr�i neizbje�nima jer na to upu�uju mnoge zabrinjavaju�e �injenice. U predlo�enim zakonima nalaze se rješenja na tragu europske prakse. Ako to Hrvatskoj ne odgovara mora se onda otvoriti rasprava na temelju koje �emo svi razumjeti argumente zašto dobra inozemna iskustva ne mo�emo implementirati u našoj zemlji.

To sigurno nisu niti argumenti o neoliberalizmu u Europskoj uniji i o štetnosti ulaska u EU (što slušamo iz anarhisti�kog miljea tzv. Akademske solidarnosti).

To sigurno nisu argumenti o vrsnosti našeg sustava. Oko 58% novaka nikada ne doktorira; imamo 7 patenata na milijun stanovnika dok EU-zemlje imaju prosje�no 117; po broju znanstvenih radova smo na 46. mjestu na svijetu dok smo po broju citiranosti 194., što govori da nismo relevantni u svijetu.

Nedavno je Europska asocijacija sveu�ilišta veoma loše ocijenila Zagreba�ko sveu�ilište. Zbog fragmentiranosti ka�e se �esto da imamo onoliko bolonja koliko imamo fakulteta.
Sindikat je sudjelovao u radu na najnovijim verzijama zakona. Poboljšanja su veoma velika. Npr. odustalo se od pla�anja studija za sve studente koji redovito izvršavaju svoje obveze. Poboljšali smo bitno radne odnose. Uklonili smo de facto radni odnos na odre�eno vrijeme, jer nastavnici mogu aplicirati na više radno mjesto bez opasnosti da �e izgubiti postoje�e kao što je sada slu�aj. Uklonili smo blokadu napredovanja za mla�e ljude, uvedena je odgovornost mentora za razvoj novaka. Rektora bira senat a ne sveu�ilišno vije�e kao u prvotnoj verziji, itd. itd.

Stoga, ovo više nisu samo zakoni Ministarstva ve� pripadaju i nama koji smo na njima radili zajedno s 30 najistaknutijih ljudi sa sveu�ilišta i iz znanosti. Potpuno je bezumno osporavati rektorima, prorektorima i ravnateljima legitimitet za rad na tim zakonima. Osim rektora Bjeliša, koji nije htio dati nikakav doprinos, ambijent u radnim skupinama bio je veoma tolerantan.
Ako se reforma ne provede sada studenti �e se napla�ivati školarina još nekoliko godina. Ako se reforma ne provede sada morat �e se provesti kasnije, ali tada mo�da s druga�ije riješnim radnim odnosima što bi moglo nanijeti velike štete zaposlenicima.  

No, unato� bitnim i velikim promjenama, zakoni kriti�arima i dalje ne valjaju. Potpuno je jasno. Nije pitanje zakona. Ve�ina ih nije niti pro�itala. Ve� je pitanje reforme. To je bit stvari.

Ispunjeni zahtjevi Sindikata
Sindikat je imao tri velika preduvjeta bez kojih ne bi mogao podr�ati zakone. Iako još valja analizirati detalje, ve� sada mo�emo re�i da su naši zahtjevi u verziji koja je završila na Vladi prihva�eni u znatnoj mjeri.

Prvo, školarine �e se subvencionirati u punom iznosu, na �emu smo jako inzistirali. Drugo, Ministarstvo je predvidjelo pove�ano financiranje sustava zbog reformskih troškova. Slijedit �e naša analiza i razgovor oko toga je li to predvi�anje realno i dovoljno. Tre�e, visoko obrazovanje kao javno dobro navedeno je kao princip u obrazlo�enjima zakonskih tekstova.
Sindikat se još uvijek ne sla�e s nekim rješenjima, osobito što se ti�e uvo�enja vje�nih asistenata, mladih ljudi koji imaju radni odnos na neodre�eno vrijeme i ne moraju nikada doktorirati.

S punom odgovornoš�u mogu izjaviti da �e, zahvaljuju�i i Sindikatu, stupanjem na snagu ovih zakona vrijediti besplatno visoko obrazovanje za sve koji redovito ostvaruju svoje obveze.

Smisao pozivanja na štrajk
Za�u�uje da i sada, nakon ovih promjena, na štrajk zbog zakona pozivaju one skupine koje su navodno veliki zagovornici besplatnog visokog obrazovanja. Ili ti ljudi ništa ne razumiju, nisu pro�itali zakone ili bezo�no la�u, jer im nije stalo do besplatnog školstva onoliko koliko im je stalo da se reforme ne provedu i da se na njihovim fakultetima i dalje radi po starom. To je veoma nekorektno prema studentima i njihovim roditeljima, gra�anima i radnicima ove zemlje, jer se s njima manipulira. Poziva ih se na štrajk protiv vlastitih dugoro�nih interesa. To su ljudi kojima  je va�na financijska autonomija fakulteta, pa mimikrijski govore o navodnom ugro�avanju autonomije sveu�ilišta. U svijetu nije poznata autonomija fakulteta, ali jeste autonomija sveu�ilišta.

Stoga, po našem mišljenju ne postoje razlozi za štrajk, osim ako to nije o�uvanje postoje�eg nemoralnog gulenja studenata, i osim ako to nije o�uvanje profitne orijentacije naših ustanova na štetu istinskih interesa sudionika visokoškolskog i znanstvenog procesa, nastavnika, studenata i društva u cjelini.

I još jedan detalj. Prema postoje�em pravnom poretku u RH takav štrajk po svemu sude�i nije legalan. Naime, sukladno odluci Vrhovnog suda još iz 1996. godine, koja je dio pravnog poretka, ne smije se štrajkati zbog pitanja koja se ure�uju zakonom i propisima. Štrajk je interesni spor u kojem radnici nešto tra�e od poslodavca, a ako se štrajka protiv zakona onda to poslodavac ne mo�e ispuniti, jer je to u nadle�nosti parlamenta. U sindikatima smo dugo ve� nezadovoljni s takvom su�enom interpretacijom, ali je danas tako. 
  
I na koncu, kada je rije� o autonomiji sveu�ilišta jasno je upu�enima da se ona pove�ala pove�anjem financijske samostalnosti sveu�ilišta. Usljed programskih ugovora sveu�ilišta �e samostalno raspolagati sredstvima, a ne kao do sada kada su morali i�i u Ministarstvo za svaku potrebu. Po prvi puta �e financiranje sveu�ilišta biti stavljeno u vezu s kvalitetom nastave i istra�ivanja. 

Ovim zakonima se Dr�ava izvla�i iz dosadašnje upravlja�ke uloge i pojavljuje se kao i u mnogim drugim zapadnim zemljama tek u nadzornoj ulozi. Rješenja ni u �emu ne odudaraju od europske prakse u kojoj je Dr�ava znatno više  prisutnija nego naša u ovim novim zakonima.

U Zagrebu, 25. lipnja 2011.
Vilim Ribi�, predsjednik Velikog vije�a 

Na vrh