| |
PRAVOSU�E - Sramota je biti ustavni sudac?!
Na svaki malo osjetljiviji politi�ki predmet Ustavni sud reagira odugovla�enjem
Svako povezivanje s politi�kim strankama u kojima su do ju�er bili, spominjanje bilo kakvih kumstava i prijateljstava s visokim strana�kim du�nosnicima koji su sekundirali pri njihovu izboru strašno �ivcira hrvatske ustavne suce. Nikako ne vole da se spominju njihovi politi�ki repovi niti da ih se naziva produ�enom rukom politike.
Me�utim, sve rade kako bi podgrijali upravo takve rasprave. Posljednji je primjer zahtjev za ocjenom ustavnosti Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama, koji su suci dr�ali pred sobom od po�etka godine.
Predsjednica Jasna Omejec i dio ustavnih sudaca
/Goran Mehkek / Cropix
Kako ne bi bili u nedoumici oko donošenja odluke, dobili su i stru�no mišljenja �etvero vrhunskih stru�njaka, profesora Sanje Bari�, Arsena Ba�i�a, Zvonimira Lauca i Branka Smerdela s pravnih katedri sveu�ilišta u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Tih �etvero profesora, koji su bez sumnje me�u najeminentnijim predstavnicima ustavnopravne struke, bili su jednoglasni u stavu da je potpuno protuustavan dogovor izme�u HDZ-a i SDSS-a kojim su SDSS-u zajam�ena tri manjinska mjesta.
No, budu�i da rušenje tih odredbi zna�i i rušenje politi�kog dogovora, a potencijalno i partnerstva HDZ-a i SDSS-a, Ustavni sud odugovla�io je s pravorijekom koliko je god mogao. Debelo su premašili rok od 11. o�ujka, a odluku su donijeli doslovno dan prije nego što su kolektivno otišli na godišnji odmor.
Lesar: Lustracija!
− Slu�aj s Ustavnim zakonom o manjinama samo je potvrda i dosadašnjeg rada Suda, koji u pravilu svaki politi�ki malo te�i zakon va�e godinama. Zanimljivo, odluke im sazru kad drugi zakon koji ispravlja pogreške baš krene u proceduru ili prije smjena vlasti, kao što je slu�aj s ukidanjem zabrane okupljanja na Markovu trgu. Ustavni sud doista je zreo za stru�nu lustraciju, jer �injenica je da neki koji tamo sjede vra�aju dugove politici koja ih je tamo postavila i tako dezavuiraju tako va�nu instituciju – smatra zastupnik i šef Hrvatskih laburista Dragutin Lesar.
Profesor ustavnog prava dr. Branko Smerdel tako�er nije najsretniji ni na�inom rada Ustavnog suda ni izborom sudaca.
− Poznajem mnogo vrlo sposobnih i uglednih kolega, vrhunskih pravnika, kojima je ispod �asti prijaviti se za ustavne suce. U prvom redu jer je vrlo poni�avaju�e da sami sebe prijavljuju, a drugo, pokazalo se da se ve� unaprijed zna tko prolazi pa se nema smisla ni kandidirati – objašnjava profesor Smerdel. I pu�ki pravobranitelj Jurica Mal�i�, koji je i sam nekad bio iznimno cijenjen ustavni sudac, podsje�a na to da u Zakonu postoji i uvjet da ustavni sudac mo�e postati osoba koja se istaknula stru�nim ili znanstvenim djelovanjem u pravnoj struci, ali tu odredbu nitko ne poštuje.
– Pa �ak ni politi�ki dogovor u Saboru o izboru ustavnih sudaca ne bi bio toliko problemati�an kad bi svi poštovali kriterije stru�ne i osobne vjerodostojnosti. Ali naš sustav nije uspio posti�i da se biraju najbolji – ocijenio je Mal�i�. Upravo je on 2002. podnio ustavnu tu�bu kojom je pokušao preispitati proceduru izbora sutkinje Slavice Bani�, koja nije imala 15 godina tra�enog pravni�kog sta�a.
No, iako joj je i Upravni sud osporio suda�ko mjesto, Bani� je imala podršku Šeksa i kolega ustavnih sudaca koji su smatrali da Upravni sud nije u pravu, kao ni Jurica Mal�i�. Zbog manjka godina sta�a u trenutku izbora prozivan je i sudac Ivan Matija, dok se sucu Marku Babi�u na dušu stavlja da je zahvaljuju�i zastari ostao du�an dr�avi 270 tisu�a kuna poreza. Zbog sadašnje predsjednice Ustavnog suda Jasne Omejec 1999. godine �ak je zakonski prilago�en uvjet sta�a s doktoratom kako bi ona mogla pro�i.
Profesor Smerdel nada se da �e posljednje izmjene Ustava, prema kojima se sada suci biraju dvotre�inskom ve�inom u parlamentu, uvesti više reda u odabiru.
Sve ih ‘šije’ Ribi�i�
− Ipak �e sada te rasprave dviju ili više opcija koje moraju posti�i konsenzus morati postati javne. Volio bih da javnost izbora otvori put struci, da joj dade jamstvo da �e se birati samo najbolji, a ne najpodobniji. Ako se to postigne, vjerujem da �e stizati i kvalitetnije prijave na natje�aj – kazuje Smerdel. Sadašnjim sucima zamjera nedostatak individualnosti i samostalnosti.
− Nikako nije dobro da je, primjerice, slovenski sudac Ciril Ribi�i� sam napisao više izdvojenih mišljenja nego svi naši ustavni suci zajedno – veli Smerdel, te objašnjava da se ustavni suci u Njema�koj biraju samo na jedan mandat od 12 godina.
− Kod nas mandat traje osam godina, ali sudac se mo�e prijaviti za dva mandata. To je tako�er ograni�avaju�i �imbenik jer, ako �eli drugi mandat, ne �eli se zamjerati politici koja ga bira i to je onda zatvoreni krug – isti�e Smerdel.
Izvor: Slobodna Dalmacija, Anita Belak-Krile
|
Tko su suci Ustavnog suda Hrvatske
ANTUN PALARI�: sudac od 2009. godine. Bio je i predsjednik Op�inskog suda u Klanjcu, a od 1992. radio je u dr�avnoj administraciji. Kao HDZ-ov �ovjek, na mjesto suca dolazi s funkcije dr�avnog tajnika.
IVAN MATIJA: sudac od 1999. godine. SDP-ov kadar koji je pravni�ku karijeru do prvih izbora ostvario u Gredelju kao referent, na�elnik i direktor op�ih kadrovskih poslova, a nakon toga postaje zastupnik. Izabran je za suca u dva mandata.
SNJE�ANA BAGI�: sutkinja od 2007. godine. Od 1991. godine radi u Ministarstvu pravosu�a. Tijekom Tu�manove vlasti bila je predstojnica Ureda za suradnju s Haaškim sudom, a za vrijeme Ivice Ra�ana vodila je Ured za zakonodavstvo.
MIROSLAV ŠEPAROVI�: sudac od 2009. godine. HDZ-ov kadar, Šeksov kum i bliski prijatelj. Bio je ministar pravosu�a, pa ravnatelj HIS-a i zamjenik ravnatelja UNS-a u doba Tu�mana. Nakon toga pokre�e odvjetni�ko društvo, a ima i javnobilje�ni�ku licenciju.
DUŠKA ŠARIN: sutkinja od 2008. godine. Radila je u poduze�u Sloga Zagreb, a na Ustavni sud došla je ravno s Op�inskog suda, gdje je provela 11 godina. Kao doju�erašnja sutkinja op�inskog suda dolazi u poziciju da preko no�i ocjenjuje i odluke Vrhovnog suda.
JASNA OMEJEC: predsjednica Ustavnog suda, zbog koje je 1999. godine prilago�en uvjet o potrebnom broju godina sta�a. Omejec je ušla u Ustavni sud kao HSLS-ov kadar, koji danas Furio Radin proziva za “posvemašnju nekompetenciju”.
MATO ARLOVI�: sudac od 2009. godine. SDP-ov prvoborac, ustavnopravni stru�njak, dugogodišnji zastupnik koji je jedini iz redova SDP-a pravni�ki uspješno parirao Vladimiru Šeksu. Zbog razila�enja i s vlastitom strankom, odnosno šefom Milanovi�em, bilo je potrebno da se dva puta kandidira da bi postao ustavni sudac.
MARIO JELUŠI�: sudac od 2008. godine. Profesor koji je od diplome ostao vezan uz zagreba�ki Pravni fakultet, prvo kao asistent, pa docent na ustavnopravnoj katedri.
SLAVICA BANI�: sutkinja od 2008. godine. U 11 godina sta�a promijenila je �ak osam radnih mjesta. Zbog godina pravni�kog sta�a, nakon izbora joj je Upravni sud osporio suda�ko mjesto, ali su kolege ustavni suci smatrali da Upravni sud nije u pravu.
DAVOR KRAPAC: sudac od 2007. godine. Bivši dekan zagreba�kog Pravnog fakulteta, izabran je tek pri drugoj kandidaturi unato� impresivnoj profesorskoj biografiji.
MARKO BABI�: sudac od 2007. godine. Napustio je ured odvjetnika u Vinkovcima da bi postao sudac Ustavnog suda. Pri izboru ga je podr�avao HSP, a nakon izbora se pokazalo da je zahvaljuju�i zastari ostao du�an dr�avi 270 tisu�a kuna poreza.
ALDO RADOLOVI�: sudac od 2007. godine. Bivši predsjednik �upanijskog suda u Puli, istodobno sa suda�kom karijerom, bio je i profesor prava na Pravnom fakultetu u Rijeci, a radio je i kao arbitar za Hrvatsku gospodarsku komoru. Ima i zvanje profesora talijanskog jezika i knji�evnosti.
|
|
Naši i vaši
Razo�arani politiziranjem odluke o raspisivanju referenduma vezanog uz odredbe Zakona o radu, Hrvatska udruga sindikata svojedobno je �ak pokrenula i inicijativu za ukidanje Ustavnog suda. Predsjednik Nezavisnog sindikata Hrvatske i podnositelj �albe Ustavnom sudu zbog zabrane javnog okupljanja na Markovu trgu Krešimir Sever nikako se ne sla�e s tra�enjima da se Sud ukine, ali smatra da bi ga trebalo osloboditi politike.
– Doista se ne mo�e raditi na ovakav na�in. Politi�ki osjetljive zakone godinama prebacuju kao vru�e krumpire sa stola na stol. Pogledajte samo koliko smo �ekali odgovor na našu tu�bu?! Tu sad sjedi sastav “naših” i “vaših” i naravno da je u takvim okolnostima nu�no puno trulih kompromisa. Svi bi oni trebali biti naši, odnosno sam cvijet pravne struke. Nadam se �e izbor novih sudaca, koji mora i�i dvotre�inskom ve�inom u parlamentu, osigurati ve�i dignitet toj va�noj funkciji – zaklju�io je Sever.
|
Na vrh
|
