POLEMIKE
Jesu li u pravu prvoborci facebook ustanka protiv 'nasilne kajkavizacije crtanih filmova'

Kaj je pusti Agram kontra Splita grada

Posljednjih dana o crtanim filmovima ne pri�aju samo djeca, ve� i odrasli. No, ne zato da bi se nadmetali koji im se lik više svi�a, ve� da bi - kako im kao odraslim osobama i prili�i – zaratili. I to ovaj put zbog govora i izraza kojim se animirani ljubimci njihove djece izra�avaju. Temu je nakon premijere „Štrumfova“ na svjetlo dana iznio poznati kviz-majstor Robert Pauleti�, koji je iznerviran �injenicom da su mu djeca po�ela imitirati kajkavske govore likova crtanih filmova, otvorio Facebook grupu Svi u bojkot Continentala zbog nasilne kajkavizacije crtanih filmova.

U pismu objašnjenja zbog �ega je otvorio grupu, Pauleti� je naveo dva cilja: zalaganje za sinkronizaciju crtanih filmova na hrvatski knji�evni jezik te upozoravanje nacionalne televizijske ku�e na potrebu zaštite regionalnih prava. Grupi se dosad pridru�ilo oko 12 tisu�a �lanova, od kojih su oni najaktivniji prionuli u ostvarenje prvog cilja, i to detektiranjem zagreba�kih govora u dvadesetak sinkroniziranih crti�a Continentala, e da bi pokazali kako ovi nadmo�no dominiraju.

Tabori su se ve� stvorili. Jedni smatraju da je Pauleti� potpuno u pravu te da je sinkronizacija tek jedan od vidova nasilne dominacije drugih perifernih regija pred centrom Zagrebom dok drugi misle da crtani filmovi nisu polje na kojem bi se ostvarivale te�nje uniformizacije jezika. No, da bismo vidjeli vrši li se uistinu nasilje nad nezagreba�kom djecom, je li ono svjesno i koliko su takve pojednostavljene insinuacije opravdane, treba krenuti redom.

‘Škot’ Shrek
Za po�etak, �lanovi navedene FB grupe su dosad obradili dio filmova. „Prvi rezultati govore da se udjel kajkavskog dijalekta i zagreba�kog slenga kre�e u nevjerojatnim rasponima izme�u 85 i 90 posto!!! Ostatak je uglavnom dalmatinski dijalekt, koji je nerijetko grubo iskrivljen. Slavonskih i istarskih izraza uop�e nema. Analiza nije dovršena, ali ve� sad mo�emo s punim pravom govoriti o bezobraznom i potpunom nametanju kajkavskog dijalekta i zagreba�kog slenga“, objašnjava Robert Pauleti�.

Ovakvo mehani�ko popisivanje izraza doista potvr�uje tezu o nadzastupljenosti zagreba�kih slengova, ali, za razliku od Roberta Pauleti�a, koji smatra da su „sinkronizatori bahati i bezobrazni promotori širenja jednog dijalekta“, profesor Ivo �ani�, autor studije „Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci“ je ve� odavno upozorio kako dominacija zagreba�kog govora nije „svjesni plan nekog centra mo�i u Zagrebu da jezi�no kolonizira ostatak zemlje, nego prirodna posljedica �injenice da su svi distributeri, studiji i glumci u Zagrebu koji, bez politi�kog predumišljaja, kroz sinkronizaciju daju sliku Hrvatske kako se ona vidi iz Zagreba“.

Naime, društvena stvarnost se na odre�en jezi�ni na�in preslikava i u crtanom filmu u kojem dominiraju oni govori koji su prepoznati unutar odre�enih kulturnih stereotipa, te �ijih je stanovnika najviše, i gdje je koncentriran ekonomski i kreativni kapital zemlje. S tim se sla�e i njegov kolega, Bojan Glavaševi�, sociolingvist sa zagreba�koga Filozofskog fakulteta.

On objašnjava kako se ne radi o jezi�nom nasilju, ve� �injenici da sinkronizacija nije tek puki prijevod, ve� kreativan proces. „Likovi u animiranom filmu, na izvornom jeziku, govore nizom razli�itih idioma - neki od njih su regionalni, a drugi su socijalni, dok su tre�i i jedno i drugo. Primjerice, Shrek govori sa škotskim naglaskom dok kornja�e u ‘Finding Nemo’ govore idiomom kalifornijskih surfera.

U sinkronizaciji nije dovoljno prevesti tekst; potrebno je prenijeti publici i taj aspekt identiteta likova. Kako hrvatska i ameri�ka publika pripadaju razli�itim semiosferama (ili kulturnim krugovima), dakako da hrvatska publika ne mo�e identificirati, referencu na kalifornijskog surfera bez velike koli�ine izvanjezi�nog znanja. U takvoj situaciji za prevoditelja postoje dvije opcije: izbacivanje ili aproksimacija. Kako je govor bitna odrednica identiteta, u ovom je slu�aju potrebno aproksimirati, a to se radi posezanjem za idiomom što je mogu�e sli�nije semiološke kvalitete onom u izvornom tekstu.

Ponekad je to kajkavski, ponekad �akavski, a ponekad neki tre�i“. I tako dolazimo do estetske opravdanosti prijedloga za sinkronizacijom na standard. „Isklju�iva sinkronizacija na standard je apsurdna ideja jer on uvijek ima vrlo konkretnu funkciju u animiranom filmu. Standardom se gotovo u pravilu slu�e negativci kao Farquad u ‘Shreku’. Kada bismo sve likove prevodili na standard, osim osje�aja izrazite neprirodnosti predstavljene komunikacije, dodatno bismo oštetili prijevod jer distinkcija sleng - standard nije slu�ajna, nego funkcionalna“, ka�e Glavaševi�.

Sli�ne argumente je dao u svojoj knjizi i profesor �ani�, koji se pozabavio i drugim primjerima u svijetu gdje se problem jezi�ne zastupljenosti ve�e uz identitarne odrednice, kao što je slu�aj s Quebecom gdje su se tamošnji frankofoni stanovnici pobunili zbog sinkronizacije „Shreka III“ na pariški sleng. Dakle, jezi�ni purizam nije samo inherentno hrvatska boljka.

Kulturno nasilje
No, Pauleti� ga brani i objašnjava kako je sinkronizacija na standard praksa koja postoji i drugdje: „�lanica naše grupe, profesorica njema�kog, je nedavno u Berlinu pogledala Aladina sinkroniziranog na �isto knji�evnom njema�kom jeziku što uop�e nije smetalo filmu. S druge strane, naš ‘Aladin’ je krunski dokaz bahatosti sinkronizatora. U toj verziji se kajka i slenga bez imalo mjere i ukusa.

Od svih dijalektalnih i sleng izraza u filmu, tek jedna jedina re�enica zvu�i kao da je izgovara Bosanac, a ostale su zagreba�ke. To je, po nama, maksimalno bezobrazno, bahato i nekulturno. Nametanje svoga dijalekta (ili jezika) drugima nije nova stvar u povijesti, a znamo što i nakon toga obi�no slijedi“. Obi�no slijedi pojednostavljena retorika koja se odvija unutar etnonacionalisti�ke matrice odnosa gdje veliki i nadmo�ni ugnjetava nas male.

„Cilj naše grupe je da osvijesti nezagreba�ke regije, da im uka�emo na kulturno nasilje koje se provodi na najpodliji mogu�i na�in, preko djece, te da Continentalu nanesemo štetu putem bojkota. Pozivamo ljude da ne odlaze u kina na Continentalove filmove, niti da kupuju njihove DVD-ove. Nije to lagan put, niti je naša pobjeda sigurna, zato što se svi va�niji nacionalni mediji nalaze u Zagrebu, pa ve� sad vidimo kako se provodi haranga protiv nas“, poziva Pauleti�.

Dr. sc. An�i Leburi�, sociologinja sa splitskoga Filozofskog fakulteta, smatra da je takva retorika štetna jer „otupljuje svu pozitivnu energiju i napore onih koji su za razvoj, stjecanje znanja, vještina, u�enje stranih jezika, pa i dijalekata i slengova“, te da je prije rezultat nekih objektivnih društveno-ekonomskih nezadovoljstava. „Razlike izme�u sjevera i juga koje se pokatkad koriste u raznoraznim manipulacijama, politizacijama, demagogijama i sli�nim procesima, treba raskrinkavati, objašnjavati i javno predstavljati kao štetne i dugoro�no ubojite. Korisnije bi bilo pozabaviti se na�inima izlaska iz raznih kriza, ne samo one gospodarske, ve� i one vrijednosne i eti�ke.

Tko nam je tu kriv za takve tipove društvenoga ponašanja? Neki drugi narod ili neki koji su geografski od nas – gore, dolje, lijevo ili desno?“, smatra Leburi�. No, jedno bi trebalo, a drugo se radi. A da se ne radi tek o kulturnom teroru jedne društvene grupe nad drugom, govori u prilog i �injenica koju je zapazio profesor �ani�, a to je da su se gledatelji iz Splita bunili kako je u tzv. dalmatinski uklju�en i splitski i “vlaški”, tj. varijetet Dalmatinske zagore, a oni to jasno odvajaju.

Glavaševi� pak upozorava: „Pauleti� se �ali na ‘kajkavizaciju’ gube�i pritom iz vida �injenicu da suvremeni zagreba�ki govor nije inherentno kajkavski, nego amalgam razli�itih dijalekata pri �emu je kajkavski samo jedna njegova komponenta. U suvremenom zagreba�kom govoru štokavština je poprili�no zastupljena“ - ka�e Glavaševi�. Sinkronizacija ili ne, ovisno o kutu gledanja, izgleda da �e se uvijek pripadnici neke grupe osje�ati zakinuto u odnosu na drugu, te da ni unutar jedne grupe nema uniformnog stava.

Poderite diplome!
No, ima li smisla boriti se protiv takvog utjecaja filmova na djecu koja �e vjerojatno kad porastu i sjednu za kompjutor po�eti koristiti izraze anglofonog porijekla. „Neki �e se govor odr�ati ili ne�e. To samo djelomi�no ovisi o utjecaju medija. Tu je puno va�niji faktor njegova svakodnevna uporaba u komunikacijskim situacijama. Plemenito je cijeniti vlastiti idiom i �uvati ga kao element vlastitog identiteta, ali baš kao što se kajkavština ne mo�e nasilno nametnuti nekome tko je �akavac, jednako je teško nasilno �uvati neki idiom. Jezik se konstantno mijenja.

Kada bi ostao nepromjenjiv zauvijek, vrlo brzo bi nam postao neupotrebljiv jer ne bismo više bili u mogu�nosti opisati izvanjezi�nu stvarnost. Na kraju krajeva, jezi�na promjena i inovacija jedan je od najfascinantnijih pokazatelja ljudske ingenioznosti - igranjem razli�itim idiomima i spajanjem naoko nespojivih elemenata u smislene cjeline samo pokazujemo našu kreativnost“, smatra Glavaševi�.

Pauleti� na te primjedbe odgovara te i sam primje�uje: „Onaj tko smatra da je uloga televizije i op�enito medija u usvajanju jezika minorna, neka odmah podere svoju sociolingvisti�ku diplomu! Mi danas imamo cijeli jedan hrvatsko-engleski metajezik u kompjutorskoj struci. Razgovarao sam ju�er s mladim stru�njacima koji govore otprilike ovako: ‘Konektirao sam se, pa sam ga addao, a kad sam poslije malo proskrolao pa vidio kakve je linkove stavio, odmah sam ga banao!’. To je meni isto ru�no �uti ali, hajde, to je barem engleski, ako znaju te izraze, mladi �e sutra mo�i komunicirati sa svim kompjutorašima u svijetu.

A što �e nama nezagrep�anima, molim vas, zagreba�ki sleng? Niti je to naše, niti bi ikad trebalo biti. Jezik jest �iva materija, ali ga je legitimno braniti od izvanjskih utjecaja. To nije ništa loše, kako neki iz Zagreba, zaslijepljeni kampanilisti�kom glupoš�u, �ele prikazati. Ovim branimo knji�evni jezik, ali i svoj dijalekt: dalmatinski �akavski, slavonski š�akavski itd.  Ne bih htio da mi unuci za dvadesetak godina ro�endan �estitaju sa ‘Dedek, sretan ti ro�kas!’.

S druge strane, sociologinja An�i Leburi� ne vidi ništa loše u tome da djeca u�e i usvajaju druge govore: „Ne vidim u tome problem, niti nekakvu opasnost. Naime, jezik je jedna od najslo�enijih društvenih pojava. Vrlo je dinami�an, što zna�i da je neprestano podlo�an promjenama, utjecajima, oboga�ivanju! Što bi onda bilo problem da mali Dalmatinci i Dalmatinke nau�e po koju kajkavsku rije�? Škole i fakulteti su mjesta gdje bi se trebao gajiti knji�evni i standardni hrvatski jezik. Tu bi svoj doprinos mogli dati i mediji, posebno oni koji su dr�avni i na kojima se daju obrazovne i sli�ne edukativne emisije.

Da je to tako, onda crti�i ne bi predstavljali nikakvu opasnost“, ka�e Leburi�. Bilo kako bilo, djeca �e govoriti kao �ele, a ne kako im netko nametne. A što se Continentala ti�e, ipak je rije� o privatnoj firmi koja posluje po tr�išnoj logici onog sustava koji smo izabrali prije dvadeset godina. Stoga se �ini da su Pauleti� i �lanovi njegove FB grupe ipak promašili adresu jer zalaganje za standardni jezik bi trebalo adresirati, kako je dobro i sam primijetio, na javnu televiziju, koju pla�aju svi gra�ani Hrvatske, i koja bi se trebala boriti za o�uvanje standarda, ali i širenje jezi�ne raznolikosti hrvatskog jezika.

Izvor: Slobodna Dalmacija, Mašenjka Ba�i�

*****

Još malo o „ratu“ sjevera i juga:

Jedan Spli�anim, profesor iz Amerike, u svom e-mailu piše:

Danas je stigla do mene ova, ve� famozna:

Peticija za zaštitu hrvatskog knji�evnog jezika na nacionalnim tv postajama i za sinkronizaciju stranih crtanih filmova na knji�evni govor (poveznica na dnu)

Ako je ovo nekakav problem, zašto ga ne riješiti zahtjevom da se udio dijalekata izjedna�i ili uravnote�i, umjesto zahtjevom da se sva hrvatska narije�ja (osim štokavskog) izop�e iz hrvatskog medijskog prostora?

Ovako u poplavi bosanskih, engleskih, srpskih i inih rije�i i konstrukcija u hrvatskim medijima, mi smo se našli boriti protiv vlastitih narje�ja odnosno onoga što je još od njih ostalo.

Zgodno je pro�itati ovaj sa�etak o Be�kom dogovoru iz 1850. i usporediti ga s tekstom peticije

http://sh.wikipedia.org/wiki/Be%C4%8Dki_knji%C5%BEevni_dogovor

„Radi pribli�avanja knji�evnog jezika, hrvatski pisci su izašli u susret odri�u�i se kajkavštine i usvajaju�i štokavsko nare�je za knji�evno, a srpski knji�evnici napuštanjem slaveno-serbskog jezika.“
„ ...Dotadašnji dijalekti Hrvata �akavski i kajkavski potisnuti su u dijalekte drugoga reda u odnosu na ustoli�enje štokavskog govora kao zajedni�kog za Srbe i Hrvate.“

Mo�da ova peticija nije namjerna podvala kojoj je cilj daljnje unificiranje balkanskog jezi�nog prostora, ali tomu vodi bez obzira na namjeru (štokavski dijalekt je i usvojen kao hrvatski standard jer ga jedinog Srbi razumiju). Što samo po sebi ne bi bilo potpuno tragi�no da se druga dva od tada sustavno ne zatomljuju. Dogovorno. Evo sada i „demokratski“.

Link na famoznu peticiju: http://nekultura.com/peticija/#peticija

Ako tko sazna za kontrapeticiju, javite.

Zdeslav Hrepi�

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar

Na vrh