| |
150 godina HAZU-a
Otkrivena spomen-plo�a svim osje�kim akademicima
Otkrivanjem spomen-plo�e svim osje�kim akademicima u Tre�oj gimnaziji (prirodoslovno-matemati�koj) završila je još jedna sve�anost kojom Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ove godine obilje�ava 150 godina od utemeljenja.
U povodu toga Zavod za znanstveni i umjetni�ki rad u Osijeku organizirao je niz sve�anih akademija i programa posve�enih akademicima koji su ro�eni, školovani ili djelovali u Osje�ko-baranjskoj �upaniji. Ju�erašnja sve�ana akademija organizirana u auli Sveu�ilišta J. J. Strossmayera bila je posve�ena knji�evniku, povjesni�aru, filologu i ravnatelju gimnazija u Osijeku akademiku Tomi Mati�u.
Prije nego što je predstavljen �ivot i rad toga akademika, brojnim uglednicima i gostima obratili su se prof.dr.sc. Ana Pintari�, dekanica Filozofskog fakulteta, naglašavaju�i kako je ta sve�anost prinos 50. obljetnici Filozofskog fakulteta u Osijeku, dok je akademkinja Vlasta Pili�ota, voditeljica Zavoda HAZU-a u Osijeku istaknula kako ovakvim prigodnim programima HAZU predstavlja uglednike koji su �ivjeli i radili u Osijeku i kojima se trebamo ponositi.
U ime HAZU-a uzvanike je pozdravio akademik Pavle Rudan, dok je prof.dr.sc. Antun Tucak, upravitelj Zavoda HAZU-a u Osijeku, podsjetio na redovite, dopisne i �lanove suradnike HAZU-a koji su ro�eni, školovali se ili djelovali na podru�ju Osje�ko-baranjske �upanije od 1861. do 2011.
“S podru�ja �upanije 30 je redovitih, dva po�asna, tri dopisna �lana i tri �lana suradnika HAZU-a”, rekao je dr. Tucak.
U predavanju pod nazivom “Mati�ev prinos knji�evnoj i kulturnoj povijesti Slavonije”, dr.sc.Ru�ica Pšihistal, profesorica Filozofskog fakulteta u Osijeku, istaknula je da Tomo Mati� (1874.-1968.), znameniti hrvatski filolog i knji�evni povjesni�ar, prvi birani predsjednik Akademije pod hrvatskim imenom HAZU, u svojoj biografiji ima i osje�ko razdoblje.
“U Osijeku je Mati�, najprije kao ravnatelj Klasi�ne gimnazije (1919.- 1921.), a potom Trgova�ke akademije (1921.- 1932.), proveo trinaest godina. Razlog je to da se u okviru 150. obljetnice HAZU-a upravo u Osijeku odr�i sve�ana akademija u �ast akademiku Tomi Mati�u i progovori o njegovu prinosu hrvatskoj filologiji, napose o njegovu prinosu prou�avanju knji�evne i kulturne povijesti Slavonije”, rekla je dr. Pšihistal.
U glazbenom dijelu programa nastupili su �lanovi Komornog zbora Umjetni�ke akademije u Osijeku sa solistima Filipom Hozjakom i Borisom Šilijem.
GIMNAZIJA NOBELOVACA
Dva po�asna �lana HAZU-a, nobelovci Lavoslav Leopold Ru�i�ka i Vladimir Prelog, poha�ala su osje�ku gimnaziju, što je jedinstven slu�aj u svijetu. Istaknula je to prof. Snje�ana Barabaš Serši�, ravnateljica 3. gimnazije uo�i otvaranja spomen-plo�e akademicima u toj školi. Spomen-plo�u, rad akademika Andrije Mutnjakovi�a, otkrili su u�enici 3. gimnazije Mario Vrdoljak i Tea Batno�i�. U programu su sudjelovali i u�enici Glazbene škole Franje Kuha�a - Marija Baši�, Zvonimir Krpan i Tajana Škori�. Pod vodstvom prof. Tomislava Hühna, a potom im je akademik Mutnjakovi� uru�io publikaciju koju su potpisali akademici.
Izvor: Glas Slavonije, Vesna Latinovi�
*****
Otkrivanje spomen plo�e u III. gimnaziji Osijek
 Povodom 150. godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti postavljena je spomen – plo�a dosadašnjim u�enicima i nastavnicima III. gimnazija u Osijeku te �lanovima HAZU.
Ovakav oblik spomen – plo�e slijedi praksu povijesnih europskih gradova i na�in na koji su se kroz stolje�a obilje�avala imena gradona�elnika. Plo�a je postavljena na desnom zidu predvorja ulaza u Gimnaziju i oblikovana je kao sistematizirani raster uzidanih granitnih plo�a temeljen na osnovnoj mjeri �etvorine 40 x 40 centimetara, koja se umna�a ili dijeli prema potrebama urezanog teksta.
Plo�e i plo�ice pokrivaju zid predvorja Gimnazije kao cjelovita kamena obloga veli�ine 400 x 200 cm i nepomi�no su ugra�ene u zid, tako da se mogu skinuti te nakon urezivanja imena nepokretno vratiti na isto mjesto. Akademik Zlatko Bourek napravio je idejni nacrt za izradu girlande oko same spomen – plo�e, a girlandu, izra�enu od borovih gran�ica, hrastovih listova, �ita i klasja, kroz �iju su sredinu umetnute gran�ice šipka, izradio je osje�ki cvje�arski obrtnik Josip Kurtovi�.
Postavljanjem spomen – plo�e akademika u�enika i nastavnika III. gimnazije u Osijeku, HAZU se �eli odu�iti uspješnom djelovanju nastavnika na obrazovanju i usa�ivanju znanstvenih i umjetni�kih spoznaja svojim u�enicima te �estitati u�enicima na ostvarenim znanstvenim i umjetni�kim dostignu�ima kojima su obogatili Osijek i Hrvatsku, a �esto pridonijeli i znanosti i kulturi ekumene.
III. gimnazija u Osijeku, prema provjerenom podatku, jedina je gimnazija na svijetu �ija su dva u�enika, Lavoslav Leopold Ru�i�ka i Vladimir Prelog, dobitnici Nobelove nagrade. Oba Nobelovca po�asni su �lanovi Hrvatske akademije, a trideset u�enika i nastavnika osje�ke gimnazije redoviti su �lanovi, od kojih su trojica bili i predsjednici Akademije. Dvojica u�enika Gimnazije dopisni su �lanovi, a trojica su �lanovi suradnici. Gimnaziju u Osijeku poha�ao je i utemeljitelj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Josip Jurja Strossmayer.
Izvor:: osijek031.com
Za portal odabrao i pripremio: zm
Na vrh
|
