A zatim pogledajmo i video prilog Adventa 2010. godine i što sve Zagreb nudi za vrijeme Adventa:
Po svemu izgleda da �e i ove godine Advent u Zagrebu biti bogat kulturnim doga�ajima, raznim spektaklima i prekrasno ure�enim ulicama i trgovima pa pogledajmo što Zagreb nudi Zagrep�anima i svima koji se u vrijeme Adventa na�u u Zagrebu:
Trg �rtava fašizma
Trg �rtava fašizma u bo�i�nom ruhu razveseliti �e sve posjetitelje i starosjedioce: osvijetljen lampicama, ukrašen neo�ekivanim detaljima i za�injen zanimljivim glazbenim programom izmamit �e Vam osmijeh na lice i postat �e mjesto na koje �ete rado opet svratiti – neizostavno mjesto za dru�enje s obitelji i prijateljima, mjesto za opuštanje nakon radnog dana, mjesto gdje �ete mo�da prona�i poklon za dragu osobu, mjesto za u�ivanje u glazbi, mirisima i okusima!
Bo�i�ni klasici, jazz i blues u�ivo i gosti iznena�enja pobrinut �e se za nezaboravnu atmosferu. Pomno odabrani umjetnici prodavat �e unikatne i zanimljive suvenire i umjetnine.
Sve to, a i više od toga do�ivjet �ete na Adventu kod Meštrovi�evog paviljona.
Britanski trg
3.12.2011.-1.1.2012. 08.00-24.00
Koncerti svaki dan (Jazz, Rock, R&B) – (Ljetno kino, Gustafi, Oridano Gypsi Jazz Orchestra, Tribute to Elvis Presley night, Neno Belan, Kuzma & Shaka Zulu, razni Dj-i)
Sajmovi (Vintage-Second Hand, Skijaška oprema i promocija skijališta, sajam nao�ala, hrvatski dizajneri, sajam knjige, festival rakije, prezentacije vina);
Kulturna doga�anja (knji�nica na otvorenom, kino u snijegu, dje�ji zborovi, dje�je predstave, ve�eri poezije);
Gatronomija (promocija autohtonih hrvatskih proizvoda – vino, suhomesnato, rakija, kola�i);
Radionice (napravi figuru od snijega, radionica nakita, izrada suvenira);
Prezentacije (upoznaj Britanac, turisti�ka ponuda Zagreba);
Do�ek Nove Godine na Britanskom trgu - TBF
Advent na Zrinjevcu
03.12.2011. - 01.01.2012.
Kroz aleju platana do�i �ete do starog glazbenog paviljona koji �e Vas do�ekati u svom bo�i�nom, bajkovitom izdanju i ostaviti Vas bez daha.
Glazbene poslastice - bo�i�ni klasici, valceri te pomno odabrani glazbeni program za dame i gospodu, razlog su zbog kojeg �ete se sigurno vra�ati na Zrinjevac.
Unikatne i zanimljive suvenire i bo�i�ne ukrase prodavat �e odabrani umjetnici, a mo�i �ete, onako s nogu, u�ivati i u pomalo zaboravljenim zagreba�kim specijalitetima: krpicama sa zeljem, jabukama u šlafroku ili zape�enim štruklama te se zagrijati toplom �okoladom ili kuhanim vinom.
Sve to, a i više od toga �ete vidjeti, �uti i okusiti na Adventu na Zrinjevcu.
Svakoga dana od 03.12. – 01.01.2012. od 10 – 22h.
Glazbeni program od 18 – 22h, vikendom i u jutarnjem terminu od 11 – 13h.
Na Staru godinu 31.12.2011., svi programi traju do 18 h.
Zima na Kvatri�u
Svakodnevni program tijekom studenog, prosinca i sije�nja odvijat �e se na Kvaternikovom trgu unutar grijanog šatora, a bit �e vezan uz Martinje, Svetog Nikolu, Advent i Novu godinu.
U okviru programa predstavit �e se brojna kulturno-umjetni�ka društva iz Zagreba i njegove okolice, razli�itih regija i �upanija Hrvatske, udruge i obrtnici s autohtonim proizvodima i suvenirima, a bit �e i raznih zabavnih sadr�aja i edukativnih programa.
O Adventu
Došaš�e ili advent razdoblje je u crkvenoj liturgijskoj godini, vrijeme pripreme za blagdan Bo�i�a. U zapadnom krš�anstvu došaš�e po�inje �etiri nedjelje prije Bo�i�a, a završava 24. prosinca na Badnjak.
Adventsko vrijeme mnoge od nas podsje�a na djetinjstvo, ali ono nije samo slatka nostalgija ve� je i o�ekivanje novoga, boljega po�etka.
Došaš�e je vrijeme iš�ekivanja, vrijeme budnosti, vrijeme pripreme za Bo�i�
Mnogobrojni hrvatski narodni obi�aji vezani uz Došaš�e svjedo�e o posebnostima sredine i vremena u kojem su nastali, ali i o vjekovnoj pripadnosti europskoj kulturnoj sredini. U �elji da se što dostojnije i što ljepše obilje�i Kristovo ro�enje tjednima su trajale pripreme za Bo�i�. Molilo se i postilo, ali i dru�ilo, zabavljalo i veselilo. Prizivalo se obilje i proricala budu�nost. Tako se zajedni�ki, uz pjevanje i molitvu, išlo na prvu jutarnju misu - zornicu, a ve� na Sv. Barbaru pojavljivali su se prvi �estitari.
Na Nikolinje se djecu darivalo vo�em i plašilo Krampusovim šibama i lancima, dok su u no�i Sv. Lucije djevojke, u snu, pokušavale doznati za kojeg �e se momka udati.
Tradicionalni, stari hrvatski bo�i�ni dar bila je i ukrašena jabuka zvana bo�i�nica, a darivali su je mladi�i djevojkama. Jedan od obi�aja koji se sa�uvao do danas jest obi�aj sijanja bo�i�ne pšenice kao simbola obnove �ivota i plodnosti. Na dan Svete Barbare ili Svete Lucije sije se pšenica, simbol �ivota u katolika i pripravlja zelenilo za ukras ku�e i stola kod svetkovanja. I dok se obi�aj sijanja pšenice sa�uvao i u gradovima, dotle su i u selima gotovo nestali obi�aji unošenja badnjaka i rasprostiranje slame pod blagdanskim stolom u predve�erje Bo�i�a.
U Hrvatskoj se od 1850. obi�ava kititi bo�i�no drvce, a zanimljivo je da su prva bo�i�na stabla bila bjelogori�na. Stablo se nekada kitilo jabukama, naran�ama, šljivama i kruškama, pozla�enim orasima i lješnjacima te slasticama od še�era i papira ili staklenim figurama ako ih je tko imao. U primorskim krajevima obi�aj je bio da djeca dom ukrase gran�icama kadulje, bršljana ili borovim granama, a simbolika ki�enja doma zelenilom ozna�ava �ivotnu snagu suprotnu zimskom umrtvljenju prirode. Bo�i�no drvce, a negdje zelene grane, osobito su vidljiv bo�i�ni simbol. Oki�eni borovi stoje danas po gradskim trgovima i pred javnim zgradama. U ku�ama i u stanovima oni su središte oko kojega se okuplja obitelj i darivaju djeca na Badnjak ili na Bo�i�. Jaslice, koje se stavljaju pod bo�i�no drvce izravno ukazuju na doga�aj koji se proslavlja - no� Isusova ro�enja.
Adventski vijenac…
U došaš�u, izra�uje se i stavlja na stol adventski vijenac, simbol iš�ekivanja Bo�i�a
Adventski vijenac je krug ili prsten od zimzelenog granja sa �etiri svije�e. Svake nedjelje u došaš�u, pali se po jedna svije�a. Bor i bo�ikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor ozna�ava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlje�enje od svih bolesti. Liš�e bo�ikovine podsje�a na vijenac od trnja, sukladno engleskom vjerovanju da je Kristov vijenac od trnja bio na�injen upravo od bodljikavog liš�a ove zimzelene biljke. �esto je u njemu i gran�ica ru�marina, jer ova je biljka prema legendi �uvala Djevicu Mariju na njenom putu u Egipat. Pletenje i ukrašavanje zimzelenih vijenaca davni je obi�aj nastao još prije pojave krš�anstva. Svije�e na zimzelenim vijencima palila su još drevna germanska plemena kako bi otjerali hladno�u prosina�kih no�i, dok su u skandinavskim zemljama palili svije�e na 'krugu zemlje', �ime su zazivali ponovni dolazak prolje�a i toplih dugih dana.
Prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838. u domu za siromašnu djecu "Das Rahe Haus" ("Trošna ku�a") u Hamburgu. Mladi evangeli�ki pastor i odgojitelj Johann Hinrich Wichern (1808. – 1881.) okupio je 1883. siro�ad s ulice te im u jednoj staroj i trošnoj ku�i ponudio novi dom. Svake je godine za vrijeme došaš�a sa svojim šti�enicima organizirao trenutke molitve. U svome dnevniku zabilje�io je da se u došaš�u 1838., �ele�i prona�i na�in, kako bi svojim šti�enicima došaš�e u�inio što ljepšim, dosjetio da od prvog dana prosinca svakim danom za vrijeme molitve upale jednu svije�u. Oko 1851. Wichernovi su šti�enici, drveni vijenac po�eli ukrašavati zimzelenim gran�icama. Nakon Prvog svjetskog rata i katolici su po�eli raditi adventske vijence.
�etiri svije�e na vijencu znak su �etiri adventska tjedna i naj�eš�e su tri ljubi�aste i jedna ru�i�aste boje.
Prva nedjelja - ljubi�asta svije�a - svije�a nade i iš�ekivanja - stvaranje.
Druga nedjelja - ljubi�asta svije�a - svije�a mira, s porukom pomirenja sa svima - utjelovljenje.
Tako�er postoji obi�aj da se na adventski vijenac stavi i peta bijela svije�a – Kristova svije�a!
Uz adventsku liturgiju, u kojoj mise zornice imaju osobitu dra�, vjernici mole i u svojim obiteljima. Svakidašnja obiteljska molitva «An�eo Gospodnji...» stoga se u Adventu odvija uz upaljene svije�e na vijencu, bez druge rasvjete. U obitelji se potom �itaju adventski tekstovi iz Svetog pisma. Tako po molitvi i �itanju Bo�je rije�i u došaš�u, �lanovi obitelji rastu u nadi i u ovom svijetu sami postaju svjetlo Kristovo.
