| |
OTKRIVAMO ZBOG �EGA JE MOL POD SVAKU CIJENU HTIO PREUZETI UPRAVLJA�KA PRAVA NAD INOM
CRNO ZLATO U SLAVONIJI
Crpe�i hrvatsku naftu Ma�ari �e zaraditi milijarde kuna
Hrvatska naftna kompanija Ina politi�kom je voljom predana ma�arskome MOL-u. Vlada RH pokušava post festum sakupiti "proliveno mlijeko” (neprikladnim) zakonom po kojemu nitko osim hrvatske dr�ave ne bi mogao imati više od 49 posto Ininih dionica, što je protivno zakonodavstvu EU-a.
Predla�e izmjene i dopune Zakona o privatizaciji Ine kao neku vrstu “privremene mjere” dok se ne okon�a su�enje bivšem premijeru Ivi Sanaderu, kojega USKOK sumnji�i da je uzeo 10 milijuna eura mita od MOL-a, �ime su Ma�ari “kupili” ve�inska upravlja�ka prava u Ini iako nemaju ve�inski vlasni�ki udjel u hrvatskoj kompaniji.
Iznimno vrijedne koncesije
Zašto je MOL pod svaku cijenu htio preuzeti Inu? Dokumenti koje smo dobili dokazuju da je to zbog hrvatskih istra�iva�kih polja koja samo na podru�ju Slavonije kriju, prema ameri�kim istra�ivanjima, 86 milijuna barela nafte, 904 milijarde kubi�nih metara plina i 28 milijuna barela teku�eg plina! Iz raspolo�ivih dokumenata razvidno je da je golema vrijednost koncesija za istra�ivanje i eksploatiranje nafte i plina na podru�ju Hrvatske, a što je MOL-u i te kako dobro poznato.
Otkud? Nakon promjene vlasti u Ma�arskoj, 1989. godine, nova, demokratski izabrana vlada Republike Ma�arske, koja je dotad energetski (nafta, plin) gotovo u cijelosti ovisila o SSSR-u, odakle je uvozila energente, obratila se za pomo� SAD-u. Rezultat toga je sporazum ameri�ke i ma�arske vlade o “Znanstveno-tehni�koj suradnji i transferu tehnologija”, koji je s ameri�ke strane potpisao tadašnji ministar trgovine John Whitehead, a s ma�arske ministar vanjskih poslova Gyula Horn.
Sporazum je stupio na snagu po�etkom 1990., a u skladu s njegovim odredbama, vlada SAD-a poslala je svoje geologe da istra�e ima li nafte i plina, i u kojim koli�inama, na teritoriju Ma�arske. S ma�arske strane, nositelj istra�ivanja bio je upravo MOL, tada dr�avno monopolisti�ko poduze�e.
Trogodišnji rad
Tijekom trogodišnjeg istra�iva�kog rada otkrivena su velika le�išta nafte, plina, teku�eg i rasvjetnog plina na podru�ju “Panonian Basin Province” (4048−Panonski bazen). Najve�e koli�ine, kako svjedo�e dokumenti kojima raspola�emo, nalaze se na predjelu Zala−Drava−Sava (404802), odnosno u dravskoj i savskoj depresiji.
I tu sada dolazimo do to�ke koja je Inu u�inila iznimno zanimljivom Ma�arima, jer se to podru�je dominantno prote�e teritorijem Hrvatske (55 posto), a tek manjim dijelom podru�jem Ma�arske (22 posto), BiH (10 posto), Slovenije (8 posto), te neznatno Austrije i Srbije (Vojvodine). I, što je najva�nije, najve�e koli�ine i nafte i plina koncentrirane su upravo na hrvatskom dijelu panonskoga bazena.
Ma�arska je vlada prije privatizacije MOL-u oduzela sve koncesije za istra�ivanje i eksploataciju nafte i plina. Slijede�i savjet ameri�ke vlade i iskustva zemalja EU-a, Ma�ari su sva le�išta nafte i plina proglasili vlasništvom dr�ave (naroda) na �ijem se teritoriju nalaze.
Naknadna bitka
Interes MOL-a za hrvatsku Inu motiviran je, dakle, golemim zalihama nafte i plina (prirodnog, teku�eg, rasvjetnog), na �iju eksploataciju hrvatska naftna kompanija ima isklju�ivo pravo! MOL je, upravo zahvaljuju�i tim povjerljivim (privilegiranim) informacijama s kojih je oznaka tajnosti skinuta tek 2001. (i koje su ostale dostupne u�em krugu ljudi), 2003. dao najbolju ponudu za 25 posto plus 1 dionicu Ine i postao njezinim suvlasnikom!
Znali su da �e im se to ulaganje višestruko isplatiti, jer s upravlja�kim pravima mogu na teritoriju cijele Hrvatske, na svim istra�iva�kim poljima, bušiti i eksploatirati naftu i plin. Ina�e, navodno se investicije koje su zaklju�ene u Hrvatskoj nakon njezina ulaska u EU ne mogu otkazati ili zaustavljati. Zato se sada vodi naknadna bitka Vlade RH za Inu, jer je po Ustavu vlasnik svih prirodnih rudnih bogatstava narod, odnosno dr�ava u njegovo ime, pa bi i neotkrivena le�išta nafte i plina morala ostati u hrvatskim rukama.
Uostalom, Ma�arska je upravo tako u�inila s MOL-om nakon njegove privatizacije − oduzela im je sva neotkrivena (neaktivirana) istra�iva�ka i eksploatacijska polja, a u koncesiju dala samo postoje�e izvore nafte i plina, i to po tr�išnim cijenama.
O neotkrivenim koli�inama, radi kojih su Ma�ari navodno �ak podmitili Sanadera s nimalo skromnih 10 milijuna eura kako bi pribavili upravlja�ka prava nad Inom, zanimljivo, hrvatska kompanija nikad nije informirala svoje dioni�are, ali ni Zagreba�ku burzu, na kojoj se trgovalo dionicama Ine.
Izvor: Slobodna Dalmacija, tekst: Davorka Bla�evi�
Unicredito kreditirao Ma�are
Prema našim izvorima (koji �ele ostati anonimni), kredit za kupnju Ine ma�arskom je MOL-u dala talijanska Unicredito banka, a rije� je, bez sumnje, o rizi�nome kreditu koji do danas nije vra�en. Iz dobro obaviještenih krugova spominje se veza MOL-a i talijanskog ENI-ja, koji se, što je vrlo indikativno, nije javio na natje�aj za prodaju Ine unato� vrlo dobroj suradnji s hrvatskom kompanijom.
Prema nekim “teorijama urote”, navodno je postignut tajni “orta�ki” dogovor po kojemu bi ENI-ju pripala jadranska, a MOL-u slavonska naftna polja, a radi �ega Unicredito i kreditira Ma�are. No, ameri�ka se vlada u ugovoru s ma�arskom posebnom klauzulom ogradila od mogu�e štete koja bi iz tog ugovora mogla proizi�i za tre�e zemlje. Je li to i mogu�a osnova za raskid ugovora hrvatske Vlade s MOL-om? |
Na vrh
|
