Entschuldigung,
k�nnen Sie mir den Weg nach G�ssing/Sch�nau zeigen?

Oprostite, mo�ete li mi pokazati put prema Güssingu/Schönauu?

Vjerojatno bih nekoliko puta morao upitati put za ta dva mjesta da me �ur�a, kako ekipa HTV-a zove navigaciju, nije dovela do ta dva mjesta. Pa dobro redom, gdje je taj Güssing? 263 kilometara od Zagreba, 8 kilometara od austrijsko-ma�arske granice. Mjesto s nešto manje od 4 tisu�e stanovnika, koje gradiš�anski Hrvati zovu Novigrad, nekad bez industrije 50 godina, s najmanjim prihodom po glavi stanovnika u Austriji, uz �eljeznu zavjesu, kotar iz kojeg je po�etkom 90.-tih 70 posto ljudi radilo cijeli tjedan u Gracu ili Be�u. U redu, jedan je od grofova Draškovi�a izmolio od austrijskog cara da 30 tisu�a Hrvata �ive sjeverno od Drave ali zašto u Güssing sad dolazi 20 tisu�a turista godišnje? Ne, nije to samo zbog zamka iz 12. stolje�a na probušenom vulkanu ve� prije svega zato jer je to jedno od podru�ja s najve�om proizvodnjom energije za vlastite potrebe u Europi s pokrivenoš�u 71 posto svojih potreba. „Ništa toga ne bi bilo bez ulaska u Europsku uniju i bez politi�ara koji ne samo da imaju volju za uvo�enje obnovljivih izvora energije, ve� nešto i �ine“, objašnjava mi �lan Uprave Europskog centra za obnovljive izvore energije u Güssingu Franz Jandrisits ili Franjo Jadriši�.

Kako s dvije strane osvajati energetsku autonomiju?
Prije dvadesetak godina ve�ina ku�anstava se grijalo na lo� ulje ili ugljen i nije postojala ni toplovodna mre�a ni plinovod. Svje�e izabrani gradona�elnik Peter Vadasz i in�enjer Reinhard Koch zapitali su se 1992., tijekom planiranja izgradnje sustava odvodnje i pro�ista�a otpadnih voda: Kako da iskoristimo doma�e izvore energije na na�in da novac, koji ina�e trošimo za fosilna goriva, ostane u našoj regiji? Ubrzo je 1993. naru�ena studija o budu�oj energetskoj opskrbi regije a godinu kasnije op�ina ulazi u vlasništvo tvrtke Toplovod Güssing (gle negdje zaista �ivi i pre�ivljava ta egzoti�na �ivotinja zvana javno-privatno partnerstvo!). Prva toplana na drvo opskrbljivala je 27 ku�anstava. Paralelno s time je po�ela sustavna i postupna obnova javnih zgrada kako bi se smanjila potrošnja energije (smanjili su potrošnju napola). U isto vrijeme sve lokalne šumovlasnike okupilo se u interesno udru�enje. Njih se ohrabrilo na gradnju pilot projekata elektrana-toplana na šumsku biomasu za koju je op�ina jam�ila. Poznajete li nekog hrvatskog op�inara/lokalnog politi�ara koji bi to u�inio? Pitanje je, koji ima uop�e nešto u blagajni da to u�ini…doduše nedavno je gradona�elnik Koprivnice rekao kako �eli energetski neovisni grad.

„Svi se ti projekti kod nas odvijaju po principu zadruge“, objašnjava Jandriši�; “recimo u mojem rodnom Pinkovcu/Güttenbachu, gdje �ivi 1000 stanovnika, 250 suvlasnika je skupilo 2 milijuna eura, uzelo milijun eura kredita i dobilo 2 milijuna EU poticaja i sada imamo toplanu na biomasu na koju je priklju�eno 80 posto ku�anstava u tom mjestu.“ U pinkova�koj energetskoj zadruzi imaju sljede�u poslovnu politiku: moraju biti s cijenom energije uvijek 30 posto ispod cijene grijanja na lo� ulje kako bi uvijek bili atraktivni potroša�ima. Unato� ni�oj cijeni zadruga svojim suvlasnicima donosi godišnju dobit od 5 posto.

Otkad sam bio u Güssingu pitam se u kojoj hrvatskoj sredini bih mogao na�i 250 ljudi jedinstvenih da u�u u sli�an projekt ili mo�da ne postoji javna osoba koja bi ih u to uvjerila?

Neuta�en apetit velikih riba
Naravno bilo je pokušaja velikih opskrbljiva�a energijom da kupe takve projekte ali sve je postavljeno tako da nitko ne mo�e imati ve�i vlasni�ki udio od drugih u takvim energetskim objektima. „Energija je prvorazredno politi�ko pitanje jer mi sami sebi odre�ujemo cijenu energije“, objašnjava nekadašnji i sadašnji gradona�elnik Vadazs,“bitno je da imamo sirovinu na našemu podru�ju, da su ljudi koji prodaju sirovinu ujedno i suvlasnici elektrana i svi investitori koji do�u dobivaju besplatno zemljište i priklju�ke.“ Tako su došle u Güssingu dvije tvornice parketa, a u tom i energetskom sektoru otvoreno je 50 novih tvrtki, 27 decentraliziranih energetskih pogona, 1100 novih radnih mjesta (27 tisu�a ljudi �ivi u kotaru) s 9 milijuna eura prihoda. Istovremeno prihod od op�inskog poreza porastao je tri puta. Uz takve podatke nije teško povjerovati cilju – 2020. Güssing bez ovisnosti o fosilnim gorivima.

Idemo dalje…
Naravno nije sve stalo samo na spaljivanju 44 tisu�e tona drva. U tijeku je prou�avanje gasifikacije drva u kojem se uz toplinu i struju (visokotemperaturne gorive �elije) proizvodi i sinteti�ki plin te benzin i dizel (u�inkovitost postrojenja 82-85 posto – iz jedne tone vla�nog drva proizvede se 420 kWh topline i 182 kubika bioplina što odgovara otprilike 180 litara lo� ulja). Ustanovljena je tvrtka Biogas Nord koja �e izgraditi lokalni plinovod za sinteti�ki plin te plinske postaje za automobile. „Vozim se 100 kilometara za 5 eura“, hvali se in�enjer Siegfried Legath koji odr�ava elektranu-toplanu na šumsku biomasu i bioplinaru u mjestu Strem pored Güssinga,“a jednog dana svoje �u vozilo puniti na našim plinskim postajama koje �e opskrbljivati bioplinara kojom upravljam i u koju ulazi ne samo kukuruz ve� mo�e proizvoditi bioplin i na travu.“ I zaista ima mnogo nepokošenih livada u ovom kraju jer nitko više ne dr�i stoku pa se �esto ovdje hvale kako je bioplinara u Stremu jedina preostala krava. Krava koju se hrani jedanput dnevno 45-minutnim utovarom sila�e u automatski spremnik. U cijeloj toj gradiš�anskoj pri�i emisije su smanjene s 37 na 22 tisu�a tona uglji�nog dioksida.

Güssing/Schönau
I tu dolazimo do potroša�a �eljnih zelene energije i veze s mjestom Schönau u Scwarzwaldu, udaljenom 23 kilometara od Freiburga prema švicarskoj granici. Tamo od 1998. i liberalizacije tr�išta energijom radi tvrtka Elektrane Schönau koja svojim korisnicima prodaje samo onu struju koja je proizvedena iz obnovljivih izvora energije. I ovu tvrtku posjeduju gra�ani kojima su se mo�da smijali kad su prije 13 godina po�eli skupljati diljem Njema�ke 8 milijuna eura za otkup lokalne mre�e. Danas ih svi uzimaju za ozbiljno jer su s 1.700 porasli na 115.000 korisnika njihovih usluga. Usto s dodatnim centom po kilowatu njihovi su korisnici omogu�ili potporu za ostvarenje 1.800 projekata obnovljivih izvora energije diljem Njema�ke. Jedan od njih je fotonaponski ure�aj na crkvi a iz prodane struje je isfinancirano ekološko grijanje u crkvi, nove orgulje i niz humanitarnih akcija. Zbog takvih primjera i zelene poslovne politike usluge Elektrane Schönau preporu�a 14 nevladinih organizacija a u toj tvrtki dobro paze da energetski objekt iz kojeg dolazi zelena struja za njihove korisnike nije povezan s bilo kojom tvrtkom koja posjeduje nuklearke ili elektrane na fosilna goriva.

Kapiraš razbu?
Jesu li ove pri�e nama nedohvatljive? Ne, Hrvatska mo�e krenuti prema Güssingu i Schönauu koji imaju osun�anost kao na našim najmanje osun�anim mjestima. Prije nego krenemo neka nam Franjo zabije još jedan putokaz (koji mi zvu�i poput parafraze 11. teze o Feuerbachu) da stignemo i bez �ur�e: „Ne bih htio nikoga uvrijediti, no neki hrvatski politi�ari s kojima sam pri�ao, uklju�uju�i one u Saboru, o�ekuju da mi nešto u�inimo umjesto njih, da se sve kopira, a stvar je u tome da se kapira, vi mo�ete ovo posti�i i kra�e od nas ali nije stvar u tome da se sve brzo isplati, stvar je u tome da se po�ne djelovati.“

P.S. Hvala ti Manitu da postoji Obnovljivi.com jer u petominutnoj televizijskoj reporta�i ne bih stigao ispri�ati ni pola ove pri�e ni desetinu ovih podataka.

Autor:
Mladen Ili�kovi�
novinar Hrvatske radiotelevizije,
urednik emisije Ekozona

Izvor: portal Obnovljivi.com

Vezani �lanak:

Na donacijskoj ve�eri predstavljena zaklada Energetski neovisna zemlja

Na vrh