20. obljetnica me�unarodnoga priznanja Republike Hrvatske

Hrvatska danas obilje�ava 20. obljetnicu me�unarodnoga priznanja, sje�anje na 15. sije�nja 1992., kada su hrvatsku neovisnost zajedno priznale �lanice Europske zajednice, a Njema�ka, koja je uz Svetu Stolicu odigrala klju�nu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose s Hrvatskom.

Tadašnji predsjednik hrvatske vlade Franjo Greguri� podsje�a kako se u povodu te zajedni�ke odluke zemalja EZ-a na Jela�i�evu trgu spontano okupilo mnoštvo gra�ana u slavljeni�kom raspolo�enju, kojima se pridru�io i predsjednik Franjo Tu�man.

Navodi kako je Predsjednik tada izjavio: "Kako bih mogao izdr�ati u svom uredu, a da nisam sa svojim narodom. Moj dan je protekao radno kao i obi�no, ali isto tako i posebno. Dan za koji smo �ivjeli svi mi kao i naši predci. Stvorili smo me�unarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo no�as, a onda zasu�imo rukave na izgradnji nove demokratske dr�ave."

Greguri� isti�e kako je i sam u izjavi za Hrvatski radio rekao: "Priznanje Hrvatske zna�i kona�nu potvrdu borbe što ju je Hrvatska vodila za svoju samostalnost i suverenost. To je ujedno i slu�beno priznanje da Jugoslavije više nema, što �e omogu�iti da se lakše i br�e okon�a prljavi rat protiv Republike Hrvatske te da se što prije krene u obnovu domovine."

"Otvaraju�i sutradan sjednicu vlade sa samo jednom to�kom dnevnog reda - prigodnim obilje�avanjem priznanja - objasnio sam da je sjednica sazvana zato da se nakon ju�erašnjih odluka zemalja EZ-a i drugih zemalja koje su priznale Republiku Hrvatsku rezimiraju sve aktivnosti koje su prethodile tom povijesnom doga�aju te izrazi zahvalnosti i priznanja svima koji su svojim zalaganjem tome pridonijeli", podsje�a Greguri� u izjavi za Hinu.

Napominje kako su o tomu govorili potpredsjednik vlade Milan Ramljak i ministar unutarnjih poslova Ivan Veki� te da je zamjenik ministra vanjskih poslova Bo�idar Gagro najavio kako �e idu�ih dana Hrvatsku priznati Finska, Turska, �ile i Argentina. "Hrvatsku je �ekao opse�an posao na uspostavi diplomatskih odnosa, a malo je poznato da se vodila i bitka s vremenom jer su ve� bile odre�ene mirovne snage UN-a za krizna podru�ja Hrvatske", istaknuo je Greguri�, dodaju�i kako je utvr�eno da se uspostavom prekida vatre bli�io dolazak mirovnih snaga na neka krizna podru�ja, što je trebalo zna�iti prekid agresije na Hrvatsku.

Naveo je kako je Jugoslavija prema stajalištu Arbitra�ne komisije EZ-a bila u procesu raspadanja, a to je, istaknuo je, zna�ilo da više ne postoji legalno federalno tijelo, �ime je me�u ostalim Jugoslavenskoj narodnoj armiji oduzet status federalne institucije. Hrvatskoj je odgovaralo da mirovne snage do�u poslije 15. sije�nja 1992. jer bi tako došle u me�unarodno priznatu dr�avu Hrvatsku, napomenuo je, dodaju�i kako je hrvatska strategija bila u prosincu 1991. usmjerena na uvjeravanja europskih dr�ava za što skorije me�unarodno priznanje, pa je tako i UN specijalni sporazum sklopio s Hrvatskom.

Klju�na uloga Njema�ke i Vatikana, negativna uloga Britanije i Francuske

Tadašnji predsjednik Hrvatskoga sabora �arko Domljan smatra kako je na odluku EZ-a da prizna Hrvatsku utjecalo barbarsko ponašanje JNA, koja se otvoreno stavila u slu�bu velikosrpskog koncepta, te promjena politi�kih odnosa me�u europskim zemljama u kojima opstrukcija Francuske i Engleske više nije mogla pro�i bez velike štete za njihov politi�ki i demokratski kredibilitet. Dodao je kako je to znala vješto iskoristiti njema�ka diplomacija, koja je uz pomo� Vatikana i još nekoliko Hrvatskoj sklonih zemalja povela odlu�nu akciju za priznanje Hrvatske prisilivši dotadašnje ko�ni�are da se pridru�e toj akciji.

Domljan je u izjavi za Hinu podsjetio kako su neke zemlje, poput Litve, Latvije, Estonije, Islanda, Irske, Švedske, Norveške, Poljske, Ukrajine, Kanade i Australije, ve� bile priznale Hrvatsku. Smatra kako je tvrdnja o preranome me�unarodnom priznanju Hrvatske, koje je navodno potaknulo rat, perfidna politi�ka floskula, smišljena u engleskoj propagandnoj kuhinji, te da je po svojemu cinizmu ravna izjavi J. Majora da se u Hrvatskoj vodi "gra�anski rat", ili izjavi F. Mitterranda da ne treba "dodavati rat na rat", što je, isti�e Domljan, zapravo bio poziv me�unarodnoj zajednici da pasivno promatra srpsku agresiju. "Sve su te izjave gledane iz današnje perspektive zapravo bile pranje savjesti i nemo�na osveta gubitnika koji su se u povijesno prijelomnom trenutku hrvatske borbe za slobodu i demokraciju našli na strani zlo�ina i represije", ustvrdio je tadašnji predsjednik Sabora.
Ocijenio je kako su se priznavanju Hrvatske i Slovenije najviše protivile Engleska i Francuska jer su u nestanku Jugoslavije vidjele gubitak utjecaja na Balkanu te je ustvrdio kako je takva politika bila osu�ena na propast. "Velike nacije vole drugima dr�ati prodike iz slobode i demokracije, ali se i njima dogodi da propuste neku povijesnu lekciju pa je moraju naknadno u�iti", rekao je za Hinu.
Podsjetio je kako je u pripremi odluke o priznanju hrvatske neovisnosti golemu ulogu odigrala i parlamentarna diplomacija. "Posjeti naših višestrana�kih delegacija Europskom parlamentu, Parlamentarnoj skupštini Vije�a Europe, Sjevernoatlantskoj skupštini i nizu nacionalnih parlamenata stvorili su kriti�nu masu pritiska koja je prisilila njihove vlade da priznaju Hrvatsku", rekao je.

Hrvatska �rtva u temeljima hrvatske dr�ave

I tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova Zvonimir Šeparovi� smatra kako su na odluku EZ-a da prizna Hrvatsku presudno utjecali brutalnost srpske agresije i u�asna stradanja, a posebno slike Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, Dubrovnika 6. prosinca i Vo�inu 13. prosinca 1991. "Zato danas s pravom ka�emo da je hrvatska �rtva u temeljima hrvatske dr�ave, ali i junaštvo Hrvatske vojske, koja se pod najte�im uvjetima branila i obranila veliki dio zemlje", rekao je Šeparovi� za Hinu i dodao kako su nastojanja naše diplomacije išla u smjeru da se zaustavi agresija i da se Republika Hrvatska me�unarodno prizna.

Ocijenio je kako Njema�ka nije priznala Hrvatsku prerano, nego sa zakašnjenjem jer se, kako je rekao, "da je do priznanja došlo odmah kada je proglašena nezavisnost i izlazak Hrvatske iz SFRJ, ne bi dogodila crna jesen" 1991. u Hrvatskoj. "Bio bi to napad na me�unarodno priznatu europsku dr�avu sa svim posljedicama koje bi slijedile", rekao je, dodaju�i kako se dugim �ekanjem dalo vremena Lon�aru i Markovi�u da preko UN-a uvedu embargo na oru�je uz tvrdnju da je u Jugoslaviji gra�anski rat pa je nasilje JNA, Srbije i Crne Gore "moglo krenuti na hrvatski narod".
Ustvrdio je kako je jedino dobro što je Europa u�inila bila Badinterova komisija, koja je rekla da SFRJ više nema i da narodi imaju pravo na samoodre�enje.

Po Šeparovi�evim rije�ima, me�unarodnom priznanju Hrvatske najviše se opirao dio me�unarodne zajednice koji je vjerovao u potrebu odr�anja Jugoslavije pa odvajanje nije dopuštao jer je smatrao da bi to moglo oja�ati njema�ki utjecaj u ovom dijelu svijeta. "To su bile anglosaksonske zemlje i Francuska, ve�i dio nesvrstanih zemalja, zatim neke zemlje koje su imale na vlasti socijaliste i ono što se mo�e nazvati pravoslavna vertikala Moskva-Bukurešt-Beograd-Atena-Cipar", rekao je, dodaju�i kako su u tom imali pomo� jugoslavenskog diplomata Budimira Lon�ara, kojeg je uz posljednjega jugoslavenskog veleposlanika pri UN-u Darka Šilovi�a hrvatska vlada osudila te im odrekla pravo djelovanja i nastupanja u UN-u u ime RH.

Ustvrdio je kako je protivnik priznanja bio ameri�ki dr�avni podtajnik Lawrence Eagelburger, �eški ministar Jirzy Dienstbier, a u po�etku i njema�ki ministar vanjskih poslova H.D. Genscher. Dodao je kako su ga upozorili iz Ma�arske i Kine na �udno ponašanje Dimitrija Rupela, koji je zagovarao da se Sloveniju prizna odmah i da se njezino priznanje ne mora vezivati za Hrvatsku.

Izvor: hkv-Hina

Na vrh