20 godina od me�unarodnog priznanja Hrvatske

15. sije�nja prije 20 godina Hrvatska je postala me�unarodno priznata dr�ava. Tadašnjih dvanaest �lanica EU-a i mnoge druge dr�ave priznale su Hrvatsku i Sloveniju. I ve� tada je po�eo hrvatski put u EU.

Njema�ka je smatrala kako se ne mo�e samo gledati dok traju zvjerstva.

Gotovo dvije godine nakon prvih parlamentarnih i demokratskih izbora 1990. te pola godine nakon proglašenja neovisnosti, prve zemlje koje su priznale Hrvatsku bile su i same dr�ave u nastajanju – balti�ke zemlje Estonija, Litva i Latvija, zatim Ukrajina i Slovenija. Prva zemlja �lanica UN-a koja je priznala Hrvatsku bio je Island.

Vukovar je ujedinio Europu za Hrvatsku
U vremenima prije priznanja Hrvatske je stanje bilo ozbiljno. EU je bio podijeljen oko pitanja priznanja, ali tek uništenjem i padom Vukovara u studenom 1991. godine dolazi do promjene mišljenja. Elmar Brok, njema�ki zastupnik u Europskom parlamentu još od 1980. godine prisje�a se njema�kog obrazlo�enja za priznanje Hrvatske: "Mi smo bili za priznanje Hrvatske, jer to predstavlja pravo na samoodre�enje naroda. Upravo mi Nijemci, tada smo se zalagali za Hrvatsku, jer smo iz iskustva samoodre�enja naroda došli do njema�kog ujedinjenja. Utoliko smo se zalagali da takvo isto pravo mora biti pru�eno i drugim dr�avama kao što su bile Hrvatska i Slovenija“.

'Što vrijedi za Nijemce, mora vrijediti i za Hrvatsku i Sloveniju'

Hrvatska je postala neovisna i priznata dr�ava, ali tre�ina njezina teritorija bila je okupirana od pobunjenika i skupine Srba koji su imali potporu Beograda i Jugoslavenske armije. I u tim okolnostima je Hrvatska zatra�ila status kandidata i po�etak pregovora o �lanstvu s EU-om. No to je Unija odbila uz obrazlo�enje da EU ne mo�e pregovarati sa zemljom �ija su podru�ja okupirana. Taj argument ve� onda nije bio vjerodostojan jer su se pregovori vodili sa Ciprom, �iji je sjeverni dio okupirala Turska.

Novo tisu�lje�e i nova šansa
Kad je Hrvatska u vojnim operacijama reintegrirala okupirana podru�ja, tada je upravo to bio povod optu�bi protiv Hrvatske. Uslijedile su optu�nice protiv hrvatskih generala i Hrvatska je sve više bila izolirana. Doris Pack, koja je od 1989. godine u Europskom parlamentu, smatra da je EU Hrvatsku ostavio jedno vrijeme na cjedilu. Pack argumentira, kako je ukidanjem programa pomo�i PHARE za Hrvatsku Europska unija izgubila mogu�nost biti na licu mjesta i time sprije�iti neke loše pojave koje su se kasnije dogodile u Hrvatskoj.

'Bilo je grešaka i iz EU'

Tek nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu�mana i promjenom vlade 2000. kada je na �elo Hrvatske došla koalicije lijevog centra predvo�ena premijerom Ivicom Ra�anom, Hrvatska je ponovno uhvatila priklju�ak za Europom i euroatlantskim integracijama.

Nakon dobivanja statusa kandidata 2004. godine i uhi�enja generala Ante Gotovine u Španjolskoj, pristupni pregovori otvoreni su u listopadu 2005. godine i uspješno završili šest godina kasnije u lipnju 2011.godine. Nakon uspješne reforme pravosu�a i iskazanih rezultata u borbi protiv korupcije te završetka pregovora, Hrvatska je u prosincu 2011.godine potpisala ugovor o pristupanju, pa su do �lanstva ostale još samo dvije prepreke – ratifikacija ugovora o pristupanju u 27 parlamenata zemalja �lanica Unije i referendum o �lanstvu u Hrvatskoj.

'Europski dom još nije završen'

„Hrvatska se razvila u �ivu demokraciju“
Dostignu�a Hrvatske opisuje Hannes Swoboda, dugogodišnji izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu. "Hrvatska je iz zemlje koja je vo�ena autoritativno, izrasla i razvila se u pravcu �ive demokracije, a to pokazuju i potvr�uju i prosina�ki izbori“, smatra Swoboda.

Rezultati posljednjih anketa uo�i referenduma pokazuju da se broj zagovornika �lanstva Hrvatske u EU smanjuje i on je tek nešto iznad 50 posto. Poruke iz Bruxellesa u pravcu Hrvatske su doduše suzdr�ane, ali ipak upu�uje se Hrvatima poziv da zajedno izgra�uju novu Europu sa svojim partnerima. Europskoj uniji su osobito dragocjena hrvatska iskustva kako bi se jednoga dana u EU našle i ostale dr�ave jugoisto�ne Europe.

'Nije savršena, ali je najbolje što Europljani imaju'"

Europa nije gotov dom, do�ite i izgra�ujte ga zajedno s nama“, glasi poruka Franziske Brantner, zastupnice zelenih u Europskom parlamentu koja se zapravo niti ne sje�a dugog procesa uklju�ivanja Hrvatske u europsku obitelj: ona osobno je u vrijeme kada je Hrvatska me�unarodno priznata od �lanica Europske unije imala tek 11 godina.

Britanski liberalni zastupnik Graham Watson koji �e posljednjih nekoliko dana prije referenduma provesti u Hrvatskoj, tako�er Hrvatima poslao vrlo jasnu poruku: "Europa nije savršena, ali je najbolje što su gra�ani starog kontinenta pronašli i ona funkcionira“. Stoga Watson poziva Hrvate da sura�uju oko projekta Europa koji, kako isti�e ovaj britanski zastupnik, još nije stigao do kraja, ve� se mo�da nalazi tek na svojem novom po�etku. Kona�nu odluku o budu�nosti Hrvatske imaju pak samo hrvatski gra�ani.

Autor: Alen Legovi�, Bruxelles
Od. ured.: A. Šubi�

Izvor: Deutsche Welle, dw-word.de

Na vrh