Izašao trojezi�ni Hrvatski iseljeni�ki zbornik  2012.

SUVREMENO ISELJENI�KO STVARALAŠTVO

Hrvatski iseljeni�ki zbornik  – ur. Vesna Kukavica, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2011, 408 str.

Tekst: Mariana Matkovi�

Novi broj Hrvatskoga iseljeni�koga zbornika za 2012. donosi 34 samostalna autorska priloga o suvremenim jezi�nim i kulturnim tendencijama me�u raznovrsnim stvarateljima naših korijena, koji djeluju u dvadesetak zemalja svijeta. Priloge su pisali stru�njaci mla�ega naraštaja sa sveu�ilišta iz Zagreba, Rijeke, Pe�uha, Melbournea i Toronta, te ugledni publicisti prete�ito s migrantskom pozadinom.

Prilozi su razvrstani u 8 tematskih cjelina Znaci vremena, Kroatisti�ki obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige.

Gra�a ovogodišnjega sveska, koja opse�e 408 stranica, ilustrirana je s 80 fotografija i 6 tabela.

Serijska, stru�no-popularna publikacija, kojoj je nakladnik Hrvatska matica iseljenika je u 56 godištu izla�enja – dok njezin nakladnik ulazi u 61 godinu uspješnoga djelovanja izvan domovine. Izrastavši na tradiciji naj�itanijih hrvatskih knjiga 19. i 20. stolje�a - ilirskih Danica i preporodnih kalendarskih knjiga, HIZ uobi�ajeno sadr�i priloge raznorodnog sadr�aja i razli�itog stru�nog dosega.

Tako u ovome godištu HIZ ima 6 izvornih znanstvenih radova koje prati bibliografija, 19 stru�nih �lanaka i 3 prikaza recentne iseljeni�ke literature, te 4 priloga iz domovinskog kulturnog �ivota, uz 2 intervju iz Kanade.

Suvremene su migracije prepoznate kao izazovna, i ekonomska, i kulturna, kategorija - što je vidljivo u Hrvatskome iseljeni�kome zborniku od kada ga zadnjih 12 brojeva ure�uje Vesna Kukavica. HIZ 2012. podjednako zainteresirano prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil �ivota, migrante na inozemnim tr�ištima rada (kako radnike tako i mobilne znanstvenike koji odlaze u tehnološki naprednije zemlje) do naraštaja hrvatskih potomaka koji �ive na raznim meridijanima od Aljaske do Ognjene zemlje pa sve do Australije i Novoga Zelanda. Iz godine u godinu evidentno je da HIZ nastoji prerasti u suvremenu publikaciju namijenjenu heterogenim grupama milijunskoga hrvatskoga iseljeništva i to na hrvatskome, engleskome i španjolskome jeziku.

Me�u prilozima izdvajamo studiju Jima Hlavaca (Melbourne) o Jezi�noj politici i praksi u višejezi�noj Europi. Osobite vrijednosti je prilog o U�enju inojezi�noga hrvatskoga Lade Kanajet Šimi�, Mati�ine suautorice prvog Hrvatskoga internetskoga te�aja. �lanak donosi sustavan pregled ud�benika za u�enje hrvatskoga jezika kao stranoga. Dje�ju knji�evnost Hrvata u Ma�arskoj i njezine suvremene tendencije ocjenjuje Stjepan Bla�etin (Pe�uh). Perspektivnu ekološku pjesnikinju mla�ega naraštaja iz Montreala Katiu Grubiši�, znanu kao prire�iva�icu jedinstvene bibliografije Croatian Literature in English (Školska knjiga, Zagreb, 2007) opisala je Aparna Sanyal (Montreal). Iz riznice jezi�ne biografistike, nove lingvisti�ke discipline, inovativan je studija Aleksandre Š�ukanec pod naslovom Jezi�ne biografije gradiš�anskih Hrvata. Teatrološku studiju o autenti�nom pu�kome teatru u Gradiš�u u zborniku je napisala An�elka Tutek, obranivši istoimenu doktorsku disertaciju.

Iz povijesti knji�evnosti u dijaspori izdvajaju se prilozi Bo�idara Petra�a o dvostrukome  egzilantu pjesniku Viktoru Vidi koji je skon�ao u Buenos Airesu, uvrštenom nedavno u Stolje�a hrvatske knji�evnosti Matice hrvatske, te izvorni znanstveni rad rije�ke kroatistice dr. Estele Banov Depope o Kalendarskim knjigama ameri�kih Hrvata – koji otkriva niz nepoznatih �injenica iz hrvatske kulturne povijesti 20. stolje�a u SAD-u. 

Autorica Val Colic Peisker (Melbourne) u izvornom znanstvenom �lanku opisuje Hrvatsku zajednicu u Australiji na po�etku 21. stolje�a, izdvojivši dominantne sociokulturne pokazatelje me�u našim suvremenicima na tom kontinentu, koji postaju australska srednja klasa zahva�ena i prirodnim procesima akulturacije.

Novinarka Hrvatskoga radija Eliana �andrli� u Zborniku opisuje  mnogobrojne kulturne, obrazovne, znanstvene i gospodarske projekte koji su iz susjedstva osvojili potporu iz IPA pretpristupnog fonda Europske unije i to u suradnji s partnerima iz hrvatskih manjinskih zajednica srednje i jugoisto�ne Europe. Sretnici iz naših autohtonih manjinskih zajednica koristit �e bespovratna sredstva za odobrene inovativne projekte sve do godine 2013. Uz partnere iz Slovenije, s ma�arske strane sudjeluju partneri iz triju �upanija i to Zala, Somogy i Baranya. S hrvatske strane partnerstva se u IPA projektima prihva�aju neprofitne udruge iz osam sjevernih hrvatskih �upanija, a me�u njima je najuspješnija u povla�enju sredstava Osje�ko-baranjska. Pomurski su Hrvati iz Ma�arske dosad najuspješniji u pisanju projekata za sufinanciranje iz fondova EU me�u korisnicima iz zemalja u kojima �ive hrvatske manjinske zajednice u regijama srednje i jugoisto�ne Europe, za što primaju i priznanja iz mati�ne zemlje.

Publicist Tihomir Nui� opisuje Tri disertacije koje pokazuju interese mladih švicarskih Hrvatica. Naime, magistarske i doktorske radnje znanstvenih novaka našega podrijetla u svijetu nerijetko su posve�ene hrvatskim temama. Autor prikazuje tri rada iz Švicarske i to teatrološku studiju Ivane Martinovi�, lingvisti�ku analizu Sandre Kaiser i sociološku disertaciju Dijane Tavra. Zajedni�ka im je ljubav za promicanje hrvatstva, barem u sklopu akademske zajednice. Domovina je utemeljila Zbirku inozemne Croatice u Nacionalnoj i sveu�ilišnoj knji�nici u Zagrebu (www.nsk.hr) devedesetih, otvorivši je 2011. godine za javnost. Za o�ekivati je da �e se u tre�em desetlje�u hrvatske neovisnosti po�eti u Nacionalnoj i sveu�ilišnoj knji�nici sustavno prikupljati i cjelokupni prinosi iseljeni�ke akademske zajednice kao sastavnoga dijela Zbirke inozemne Croatice i Zbirke magistarskih i doktorskih radnji. Tri radnje švicarskih Hrvatica ve� su dio tih zbirki.

Nedavna umjetni�ka donacija iz Austrije zagreba�koj Modernoj galeriji jedinoga portreta najstarije hrvatske skladateljice Dore Peja�evi�, koji je naslikao znameniti Maksimilijan Vanka 1917., potaknula je uredništvo za izgled naslovnice u znak zahvale  donatoru Theodoru Lumbe (89), skladatelji�inu sinu nastanjenom u Be�u. 

Izvor: www.matis.hr,
portal HMI - Hrvatske matice iseljenika

Na vrh