Hrvatsko-�eško društvo proslavilo 20. godišnjicu osnutka

Pozdrav �eškoj bra�i:
Divna nam se slika sjaje na visini u svemiru,
sveti Vaclav ruku daje našem kralju Zvonimiru. 

Na proslavi u Mimari tra�ilo se mjesto više

Program je vodio glumac Vid Balog u ulozi Švejka

Hrvatsko-�eško društvo proslavilo je 25. velja�e 2012. u Muzeju Mimara u Zagrebu 20. godišnjicu osnutka i kontinuiranog djelovanja, a visoki pokrovitelj proslave bio je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi�. Tom je prigodom javnosti predstavljen najnoviji broj glasila Hrvatsko-�eškog društva Susreti, a uru�ene su i prve nagrade zaslu�nima za promicanje hrvatsko-�eškog prijateljstva i priznanja zaslu�nim �lanovima udruge.

Zlatko Stahuljak dobio je Nagradu "Marija i Stjepan Radi�"

Nagradu „Marija i Stjepan Radi�“ za �ivotno djelo, zbog iznimnih zasluga za razvoj hrvatsko-�eških odnosa u cjelini, dobio je violist i glazbeni pedagog Zlatko Stahuljak, prvi predsjednik Hrvatsko-�eškog društva i prvi hrvatski veleposlanik u Pragu.

Veleposlanik Karel Kühnl preuzeo je Nagradu "Mate Relja" u ime Ji�íja Menzela

Nagradu „Mate Relja“, koja se dodjeljuje za doprinos razvoju hrvatsko-�eških odnosa na podru�ju umjetnosti, dobio je �eški filmski i kazališni re�iser i dobitnik Oscara Ji�í Menzel koji nije mogao osobno prisustvovati dodjeli pa je nagradu u njegovo ime preuzeo veleposlanik Karel Kühnl. On je pro�itao i Menzelovo pismo u kojem je poru�io: „Od svih zemalja koje sam u �ivotu posjetio Hrvatska je mome srcu najbli�a. Još kao dje�ak �eznuo sam za hrvatskim morem, ali morao sam �ekati 40 godina kako bih ga vidio po prvi put. A od tada u Hrvatsku dolazim redovito. Posjetio sam mnoge hrvatske gradove, a me�u svoje prijatelje ubrajam brojne hrvatske pjesnike, glumce i slikare. Mogu slobodno re�i da je Hrvatska moja druga domovina.“

Nagradu "Predrag Jirsak" dobila je Dubravka Sesar

Nagradu „Predrag Jirsak“ za doprinos razvoju hrvatsko-�eških odnosa na podru�ju bohemistike dobila pro�elnica Katedre za �eški jezik i knji�evnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu Dubravka Sesar.

Vjenceslav Herout dobio je Nagradu "Miroslav Jilek"

Povjesni�aru Vjenceslavu Heroutu iz Daruvara dodijeljena je Nagrada „Miroslav Jilek“ za njegov doprinos razvoju hrvatsko-�eških odnosa kroz znanstvena istra�ivanja povijesti i sadašnjosti hrvatsko-�eških veza i djelovanja na povezivanju hrvatskih i �eških povjesni�ara.

Nagradu "Bo�idar Grubiši�" za NIU "Jednota"  primila je njena direktorica Libuše Stranjik

Nagrada „Bo�idar Grubiši�“, koja se dodjeljuje za popularizaciju hrvatsko-�eških odnosa u publicistici i u medijima dodijeljena je Novinsko-izdava�koj ustanovi Jednota iz Daruvara.

U ime �lanova H�D-a nagra�enih prizmanjima zahvalila je Vlatka Banek

Hrvatsko-�eško društvo dodijelilo je po�asno �lanstvo �eškom kroatistu Dušanu Karpatskom, a dodijelilo je i priznanja nekolicini svojih istaknutih �lanova za vjernost i doprinos radu udruge – Vlatki Banek, Vladi Bojki�u, Jarmili Hanuški i Marijanu Peri�u.

Predsjednica Saveza �eha Leonora Janota, potpredsjednica Udruge gra�ana hrvatske narodnosti u �eškoj Lenka Kop�ivová, predsjednik Hrvatsko-�eškog društva Marijan Lipovac i �eški veleposlanik Karel Kühnl

Osim �lanova i suradnika Hrvatsko-�eškog društva, na proslavi su bili nazo�ni �eški veleposlanik Karel Kühnl, predsjednica Saveza �eha Leonora Janota i potpredsjednica Udruge gra�ana hrvatske narodnosti u �eškoj Lenka Kop�ivová.

Zbor Bohemia otpjevao je hrvatsku i �ešku himnu i pjesmu Te�e voda te�e

Svojim umjetni�kim nastupom proslavu su uzveli�ali Bohemia, zbor �eške besede Zagreb koji je otpjevao hrvatsku i �ešku himnu te popularnu �ešku narodnu pjesmu Te�e voda te�e, ...

Solistica Ivanka Stahuljak i pijanist Mario �opor

... �lanica Hrvatsko-�eškog društva Ivanka Stahuljak otpjevala je Ariju Rusalke iz istoimene opere Antonína Dvo�áka te pjesmu Sanje svog svekra Jurja Stahuljaka, ...

Klapa Slavi� otpjevala je glagoljaški Ot�e naš

... dok je klapa Slavi� na dojmljiv na�in izvela glagoljaški Ot�e naš. No, poseban pe�at proslavi dao je njen voditelj, glumac Vid Balog, odjeven u austrougarsku odoru poput dobrog vojnika Švejka, koji je scenarij proslave uspješno kombinirao sa švejkovskim šalama i tako skupu dao pravi �eški ugo�aj.

Proslava je odr�ana na istom mjestu gdje je 22. velja�e 1992. osnovano Društvo hrvatsko-�eškog i slova�kog prijateljstva koje od 21. velja�e 1993. nosi današnje ime – Hrvatsko-�eško društvo. Bilo je to mjesec dana nakon me�unarodnog priznanja samostalne Hrvatske od strane 12 �lanica Europske zajednice i još nekih zemalja, me�u kojima je bila i tadašnja �eška i Slova�ka Federativna Republika, koja �e se godinu dana kasnije podijeliti na samostalne �ešku i Slova�ku. U vrijeme osnutka udruge još nisu bili uspostavljeni diplomatski odnosi Hrvatske i �eške i Slova�ke, ali na osniva�koj skupštini udruge bili su i politi�ki predstavnici obiju dr�ava – s hrvatske strane potpredsjednik vlade Mate Grani�, ministar iseljeništva Zdravko San�evi� te pomo�nik ministra vanjskih poslova Bohumil Bernašek, a s �eške strane �lan �eške vlade Jaromír Novotný i zastupnik �eškog narodnog vije�a Václav Šplíchal, kao i tadašnji �eškoslova�ki konzul Igor Furdík.

Marijan Lipovac, predsjednik H�D-a

O radu Hrvatsko-�eškog društva u proteklih 20 godina govorio je njegov predsjednik Marijan Lipovac koji je podsjetio i na tradiciju dobrih i prijateljskih odnosa izme�u Hrvata i �eha. „Hrvatsko-�eško prijateljstvo vrednota je koju treba njegovati. Ono pozitivno djeluje na oba naroda i slu�i kao primjer i drugima u Europi jer nije usmjereno protiv nekog tre�eg niti mu je svrha da se njime nekome prijeti. Stoga nikad ne�ete �uti uzre�icu nas i �eha 15 milijuna. Istodobno, to prijateljstvo nema tek nazdravi�arski karakter, ve� je ono djelatno i stolje�ima se prakti�no dokazuje u svim podru�jima �ivota, i u dobrim i u lošim vremenima“, kazao je Lipovac. Podsjetio je i da Hrvatska i �eška nisu susjedne zemlje i da je njihova zemljopisna udaljenost prestala biti preprekom tek u naše vrijeme, ali da su unato� tome Hrvati i �esi stolje�ima sura�ivali.

„Ta ih je suradnja oboga�ivala i oplemenjivala, ja�aju�i svijest o bliskosti i zajedništvu dvaju slavenskih naroda koja nikad nije izblijedila. Sjetimo se da je �eh Duh krajem 11. stolje�a bio postavljen za prvog biskupa ovdje u Zagrebu upravo zbog sli�nosti naših dvaju naroda zahvaljuju�i kojoj se i u ta davna vremena  lako rješavala jezi�na barijera. U povijesnim izvorima �itamo i kako su se u 15. stolje�u �eški husiti i hrvatski dominikanac, Dubrov�anin Ivan Stojkovi�, iako protivnici, me�usobno nazivali zemljacima. Krajem 19. stolje�a August Harambaši� pjesni�ki nam je do�arao kako izgleda hrvatsko-�eško prijateljstvo i na onom svijetu pa u pjesmi Pozdrav �eškoj bra�i nalazimo stihove: Divna nam se slika sjaje na visini u svemiru, sveti Vaclav ruku daje našem kralju Zvonimiru.  U isto vrijeme Stjepan Radi� uz svoj politi�ki i prosvjetiteljski rad nalazio je vremena i da u Hrvatskoj popularizira �ešku, domovinu svoje supruge. I na kraju, u naše vrijeme svjedo�imo da �esi hrvatski Jadran smatraju svojim morem, što govori o tome koliko se u Hrvatskoj osje�aju ugodno, kao kod ku�e, jednako kao i Hrvati kad posje�uju Prag. Nije slu�ajno što je Prag jedina strana metropola koja ima svoju ulicu u naju�em centru Zagreba, kao što nije slu�ajno da upravo �eško ime nosi jedan hrvatski brend, jedini koji je nazvan prema nekoj stranoj zemlji i narodu – Staro�eško pivo, staro 119 godina“, rekao je Lipovac, koji je posebno istaknuo suradnju Hrvatsko-�eškog društva s institucijama �eške manjine u Hrvatskoj i s Hrvatima u �eškoj, kao i djelatnost podru�nice u Omišu koja godinama poti�e suradnju s pojedinim gradovima u Moravskoj. „Zahvaljuju�i tome, Omiš slu�i kao primjer da su i male sredine sposobne prednja�iti u razvoju hrvatsko-�eških odnosa ako imaju sposobne ljude, kao što su �lanovi naše podru�nice, i ako lokalna politika u tome ne odma�e, nego poma�e, kao što je uostalom i na dr�avnoj razini. Zbog njegovih veza s �eškom Omiš bismo mogli nazvati Daruvarom na moru, a u tome svoje prste o�ito ima i omiški nebeski zaštitnik, sveti Ivan Nepomuk“, ustvrdio je Lipovac, za�elivši na kraju da Hrvatsko-�eško društvo bude trajno mjesto susreta svih hrvatskih prijatelja �eške, mjesto razmjene pozitivnih ideja i zamisli kako bi svi budu�i hrvatsko-�eški susreti, privatni i slu�beni, grupni i individualni, makar i usputni i slu�ajni, bili pro�eti duhom prijateljstva, zajedništva i solidarnosti.

�eški veleposlanik Karel Kühnl

Priznanje dosadašnjem djelovanju Hrvatsko-�eškog društva na ja�anju prijateljstva izme�u dviju zemalja i naroda izrazili su i gosti na proslavi. „�elim vam još puno dobrog rada i uspješne suradnje s hrvatskom manjinom u �eškoj i �eškom manjinom u Hrvatskoj“, rekao je veleposlanik Kühnl koji se osvrnuo i na voditelja proslave odjevenog poput Švejka, rekavši da Švejk spada me�u tri najpopularnija �eha me�u Hrvatima, uz pokojnog predsjednika Václava Havela i nogometaša Pavela Nedveda.

Leonora Janota, predsjednica Saveza �eha

Predsjednica Saveza �eha Leonora Janota, koja je bila nazo�na i osniva�koj skupštini, sjetila se vremena od prije 20 godina. „Tada, kada se osnivalo društvo, ve�ina sudionika bila je u vojni�kim odorama i ta ratna atmosfera davala je uspostavljanju udruge prijateljstva dviju dr�ava dodatnu te�inu i zna�aj. Zahvaljujem svima koji su prije dva desetlje�a zapo�eli ovu divnu suradnju, a svakako se moram prisjetiti gospodina Bo�e Grubiši�a, koji je �ivio to prijateljstvo i koji je ovom društvu dao sna�an pe�at, potpomognut Vlatkom Banek, desnom rukom svih predsjednika udruge“, kazala je Janota, ...

Marijan Lipovac s priznanjem Saveza �eha

... koja je Marijanu Lipovcu predala priznanje Saveza �eha.

Potpredsjednica Udruge gra�ana hrvatske narodnosti u �eškoj Lenka Kop�ivová

Lenka Kop�ivová prenijela je pozdrave u ime moravskih Hrvata na njihovom dijalektu.

Zlatko Stahuljak zahvalio je u ime dobitnika nagrada

Zlatko Stahuljak nazo�nima se obratio u ime svih dobitnika nagrada za promicanje hrvatsko-�eškog prijateljstva. „Mene se duboko dojmila nagrada za �ivotno djelo i ona je za mene velika radost, koja je još i dvostruko ve�a zbog �injenice da nosi ime �rtve – Stjepana Radi�a i ponosa – njegove supruge �ehinje Marije, koja nakon onoga što se desilo Radi�u nije htjela primiti nikakve privilegije od tadašnjeg re�ima. Bila je velika snaga u toj �eni, koja je prihvatila Hrvatsku kao svoju domovinu“, kazao je Stahuljak, a u ime �lanova društva nagra�enih priznanjima zahvalila je Vlatka Banek koja se osvrnula na proteklih 20 godina u kojima je bila jedna od vode�ih �lanica udruge.

„To je prili�no dugo razdoblje u �ivotu �ovjeka, a tako brzo pro�e. No, to je bilo razdoblje istinskog entuzijazma, volonterskog djelovanja s mnogo o�ekivanih i mo�da još više neo�ekivanih teško�a, ali oplemenjeno rezultatima kojih se ne moramo sramti, ve� naprotiv, na koje mo�emo biti ponosni. Osobno, najviše dr�im do naših dru�enja, koja su bila plodonosna na cijelom spektru djelovanja Društva, a posebice što smo time stekli naklonost, suradnju pa i �lanstvo zna�ajnih institucija i pojedinaca iz hrvatskog intelektualnog kruga i �eške manjine u Hrvatskoj“, rekla je Vlatka Banek, podsjetivši na zasluge pokojnih �lanova po kojima su nazvane nagrade Hrvatsko-�eškog društva i po�elila što više mladih �lanova i partnersku suradnju sa sli�nim udrugama u �eškoj.

Ton�i Stani�, predsjednik H�D-Podru�nice Omiš predao je prigodne poklone vodstvu H�D-a

Prigodne poklone vodstvu Društva uru�io je predsjednik podru�nice iz Omiša Ton�i Stani� pa je tako proslava dobila pravi ro�endanski karakter.

Domjenak nakon proslave

Vid Balog s �eškim veleposlanikom Karelom Kühnlom
i njegovim zamjenikom Josefom Zrzaveckim

Mladen Kušec, Vid Balog i Marijan Lipovac

Nedostajala je samo torta s 20 svje�ica, no nadomjestilo ju je pivo Staropramen, poklon Zagreba�ke pivovare, uz koje su se sudionici proslave zadr�ali u ugodnom dru�enju.

*****

Okrugli stol o hrvatsko-�eškim odnosima

Publika na tribini,
u prvom redu: Ivanka Stahuljak, Miroslav K�epela, Josef Zrzavecký i Nives Gajdobranski

Na svoj 20. ro�endan Hrvatsko-�eško društvo 22. velja�e je u �eškom domu u Zagrebu organiziralo tribinu pod nazivom „Hrvatska i �eška – 20 godina poslije“. Bio je to uvod u središnju proslavu odr�anu 25. velja�e u Muzeju Mimara.

Tribina o hrvatsko-�eškim odnosima: Marijan Lipovac, Karel Kühnl i Zlatko Stahuljak

Glavni gost tribine bio je �eški veleposlanik Karel Kühnl koji je govorio o današnjem stanju hrvatsko-�eških odnosa.  „Hrvatska i �eška danas su na suprotnim stranama samo u sportu, �ak i u hokeju. Naše odnose je dosadno opisivati jer nema problema, a to je posljedica toga što nismo susjedi“, kazao je Kühnl. Spomenuo je da se u hrvatskim intelektualnim krugovima više zna o �eškoj nego obratno te da se u �eškoj ništa ne zna o isto�noj Hrvatskoj, iako upravo ovdje �ivi najviše pripadnika �eške manjine. Nezaobilazna tema bila je politika pa je Kühnl pojasnio da �eška ima velik interes za ulazak Hrvatske u EU jer su obje zemlje dio jednog prostora ako se gleda iz Londona ili Chicaga. „Zato �elimo da cijeli ovaj prostor u�e u EU jer to donosi stabilnost svakoj zemlji“, dodao je Kühnl i najavio da �e �eški parlament na vrijeme ratificirati ugovor o ulasku Hrvatske u EU, iako je procedura malo komplicirana jer �eška ima dvodomni parlament, a u isto �e vrijeme trebati prihvatiti i tri izmjene Lisabonskog ugovora. Prema Kühnlovim rije�ima, u gospodarskoj suradnji se ne koriste svi potencijali, a kao element koji povezuje dvije zemlje spomenuo je pivo, rekavši da je zagreba�ki Staropramen isti kao i praški. Istaknuo je da �esi otkrivaju hrvatsko vino i cijene ga, iako se na�alost uglavnom ne izvozi izvan Hrvatske.

O tome kakvi su bili hrvatsko-�eški odnosi prije 20. godina kad su diplomatske veze Zagreba i Praga bile tek uspostavljene govorio je Zlatko Stahuljak, prvi hrvatski veleposlanik u Pragu i prvi predsjednik Društva hrvatsko-�eškog i slova�kog prijateljstva koji je istaknuo da mu je cilj bio slu�iti svojoj domovini i hrvatsko-�eškim vezama. Sjetio se i svojih suradnika, posebno Bohumila Bernašeka koji je i sam bio na nazo�an tribini. „Bio je tako dobar savjetnik da bi ga trebalo pokazivati u staklenom zvonu“, rekao je Stahuljak.

Predsjednik Hrvatsko-�eškog društva Marijan Lipovac ukratko je iznio pregled povijesti hrvatsko-�eških veza iznijevši niz primjera da dvije zemlje nikad nisu bile u ravnopravnom statusu, ve� je uvijek jedna bila u boljem polo�aju, što se naizmjeni�no pomicalo poput klatna. U prvim stolje�ima Hrvata i �eha Hrvatska je bila razvijenija jer je nastala na prostoru bivšeg rimskog carstva, no kad Hrvatska ulazi u zajednicu s Ugarskom po�inje uspon �eške. Stanje se mijenja 1619. kad �eška postaje naslijedna habsburška zemlja, a Hrvatska sve do 1918. zadr�ava odre�eni stupanj dr�avnosti. Nju gubi 1918. kad �esi dobivaju nezavisnost, ali klatno se opet pomaklo na hrvatsku stranu 1939. Tada �eška dolazi pod njema�ku okupaciju, a Hrvatska obnavlja dr�avnost. No, rat je 1941. Hrvatsku stavio u te�u poziciju od one u kojoj je bila �eška, što se nastavilo i 1945. kad se u �ešku vra�a sloboda, a Hrvatska iz ustaške dolazi u komunisti�ku diktaturu. Kad 1948. u �eškoj komunisti preuzimaju vlast, u  Hrvatskoj dolazi do postepene liberalizacije re�ima pa je Hrvatska u doba komunisti�ke vladavine ipak slobodnija od �eške i gospodarski se razvija, dok �eška nazaduje.

Propast komunizma klatno opet pomi�e na �ešku stranu: raspad �ehoslova�ke i nastanak samostalne �eške nije donio dramati�ne lomove niti ote�ao put u demokraciju i tr�išno gospodarstvo. Hrvatska je pak do slobode morala do�i obranom u krvavom ratu, koji je ostavio posljedice na njen politi�ki, gospodarski i društveni razvoj. �eška postaje �lanica NATO-a 1999., a Hrvatska 2009. �eška ulazi u EU 2004., a Hrvatska �e tek 2013.

„Ono što nas Hrvate mo�e tješiti je da je sada red da se sre�a okrene na našu stranu, a kad �e to biti, odmah nakon ulaska u Uniju ili kasnije, to �emo vidjeti. No, bili bismo zadovoljni ako �e naše dvije zemlje tada po prvi put biti istinski ravnopravne“, zaklju�io je Lipovac.

Tekst i fotografije Marijan Lipovac,
za portal pripremio: Zvonimir Mitar

Na vrh