Azerbajd�ani �ele ulagati u Hrvatsku

Na Hrvatsko-azerbajd�anskom gospodarskom forumu odr�anom u Bakuu, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Fonda za izvoz i promociju Azerbajd�ana, a u sklopu slu�benog posjeta predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovi�a, o gospodarskoj je suradnji razgovaralo 135 azerbajd�anskih i 40 hrvatskih tvrtki.

- Brodogradnja i turizam sektori su za koje su Azerbajd�ani iskazali izniman interes, ali jednako tako i za poljoprivredu, industriju, energetiku, medicinu, farmaceutiku, IT sektor i  marketing - istaknula je prigodom Foruma potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta te dodala da su Azerbajd�ani zna�ajno smanjili administrativne zapreke za strana ulaganja, što je olakotna okolnost za sna�niji proboj hrvatskoga gospodarstva na to tr�ište. Vlada Azerbajd�ana mnogo ula�e u razvoj novih tehnologija i znanja, kao i mlade kadrove koje školuju na inozemnim tr�ištima, dodala je potpredsjednica HGK te najavila skore rezultate ovog Foruma u obliku konkretne suradnje naših dvaju gospodarstava.

Poslovanje Hrvatske i Azerbajd�ana dodatno bi trebala pojednostaviti i tri danas potpisana sporazuma, u sklopu susreta hrvatskog i azerbajd�anskog predsjednika, Ive Josipovi�a i Ilhama Alijeva: o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, osloba�anju od viza za nositelje diplomatskih i slu�benih putovnica te o suradnji u protuminskom djelovanju. U Bakuu je u sklopu izaslanstva stigao i prvi potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva Radimir �a�i�.
su zaslu�ili postati nosiocima znakova kvalitete.

*****

Azerbajd�ani ve� naru�ili dva broda od hrvatskih brodogradilišta

Hrvatska gospodarska komora organizirala je, u okviru slu�benog posjeta predsjednika RH, Ive Josipovi�a Republici Azerbajd�an 12. i 13. o�ujka, Azerbajd�ansko-hrvatski gospodarski forum u suradnji s partnerom – Fondom za izvoz i promociju Azerbajd�ana (AZPROMO).

U okviru odr�anog Foruma iskristalizirali su se sektori perspektivni za budu�u suradnju dviju zemalja, a to su svakako brodogradnja (ve� su naru�ena dva broda od naših brodogradilišta), energetika, elektroindustrija, infrastrukturni radovi, poljoprivreda, kemijska i prehrambena industrija.

Hrvatska gospodarska komora organizirala je gospodarsku delegaciju sastavljenu od 40 gospodarstvenika/predstavnika 28. hrvatskih tvrtki, koje je predvodila potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta. U sastavu hrvatskoga gospodarskog izaslanstva bili su predstavnici tvrtki iz djelatnosti brodogradnje, energetike, graditeljstva i popratne industrije (proizvodnja parketa i sanitarne opreme), ICT sektora, kemijske industrije, farmacije, medicinske opreme, zdravstvenog turizma, certificiranja u sustavu kvalitete proizvoda i procesa proizvodnje, prehrambene industrije, poljoprivrede i strojogradnje. Brodogradnja i turizam sektori su za koje su Azerbajd�ani iskazali izniman interes, ali jednako tako i za poljoprivredu, industriju, energetiku, medicinu, farmaceutiku, IT sektor i  marketing - istaknula je prigodom Foruma potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta te dodala da su Azerbajd�ani zna�ajno smanjili administrativne zapreke za strana ulaganja, što je olakotna okolnost za sna�niji proboj hrvatskoga gospodarstva na to tr�ište.

Nakon odr�anih prezentacija u okviru foruma i pozdravnih govora, odr�ani su poslovni razgovori izme�u predstavnika 28. hrvatskih i 140. azerbajd�anskih tvrtki. Mo�e se zaklju�iti da su svi sudionici ove delegacije profitirali svojim odlaskom u Azerbajd�an gdje su se upoznali sa osnovnim mogu�nostima poslovanja na ovom zanimljivom i dinami�nom tr�ištu, a isto tako i zapo�eli prve kontakte s potencijalnim partnerima. Azerbajd�ansko-hrvatski gospodarski forum organiziran je pak jer je HGK prepoznala velike mogu�nosti koje tr�ište Azerbajd�ana nudi, kao i veliku potrebu zemlje za razvojem onih djelatnosti gospodarstva koje se ne odnose na naftni i plinski sektor.

Azerbajd�an je zemlja rastu�ega gospodarstva, na koju se recentna kriza minimalno odrazila. Zadnjih desetak godina zemlja bilje�i veliki gospodarski napredak, porast BDP-a se kretao i do �ak 34 posto (u 2007. godini), dok je utjecaj teku�e globalne recesije puno manji nego je to u zemljama Europske unije. Glavna karakteristika azerbajd�anskoga gospodarstva je stalni suficit u robnoj razmjeni sa svijetom, te je tako u prošloj 2011. godini ukupna robna razmjena iznosila 36,3 milijardi dolara od �ega je izvoz iznosio 26,6 milijardi dolara, a uvoz 9,8 milijardi dolara. Glavni izvozni proizvod Azerbajd�ana je nafta i plin, na koji se odnosi �ak 90 posto cjelokupnog izvoza, a to je i glavni razlog stabilnosti gospodarstva zemlje.

Vlada Republike Azerbajd�an provodi stalne mjere za gospodarske reforme kako bi se stvorila pogodna klima za poslovanje inozemnih kompanija, a samim tim i za privla�enje investicija u zemlju. Tako su doneseni brojni propisi vezano za pokretanje poduzetni�kih aktivnosti, popularnog naziva „jedan prozor“ kojima se sve procedure maksimalno pojednostavljuju i smanjuju. Ovime mjerama je npr. omogu�eno da se broj postupaka potrebnih za registraciju poduze�a smanji s 15. na 1., a vrijeme potrebno za registraciju tvrtke sa 30 na 3 dana. Od osamostaljenja zemlje, 1990. godine pa do kraja 2011. u Republiku Azerbajd�an ukupno je ulo�eno 117 milijardi dolara stranih investicija, koje se uglavnom odnose na naftni sektor, a Vlada nastoji nizom mjera i reformama potaknuti i ulaganja u ostale grane gospodarstva.

Robna razmjena Republike Hrvatske i Azerbajd�ana je do 2009. godine bila više manje ustaljena i kretala se u okvirima od 1 – 2 milijuna dolara. U 2009. godini došlo je do velike promjene i hrvatski uvoz raste s 38 tisu�a dolara na 283 milijuna dolara, a odnosi se na uvoz nafte, koji se nastavlja i u 2010. kao i u 2011. kada je iz Azerbajd�ana uvezeno  732 milijuna dolara, što je bilo 99 posto ukupnog hrvatskog uvoza iz ove zemlje.

Hrvatski izvoz u Azerbajd�an je relativno nizak i u prošloj godini je iznosio 3,4 milijuna dolara, a u strukturi izvoza prevladaju elektri�ni transformatori, lijekovi, duhanski i prehrambeni proizvodi.

Obzirom na gospodarsku stabilnost Azerbajd�ana, na velike potrebe za odre�enim robama, kao i za razmjenu iskustava u okviru tehnoloških dostignu�a i know how-a, gospodarsku suradnju izme�u dvije zemlje je mogu�e daleko više unaprijediti.

Nakon odr�anog Foruma i poslovnih razgovora hrvatskim i azerbajd�anskim gospodarstvenicima obratili su se i predsjednici dr�ava, g. Ivo Josipovi� i Ilham Aliyev, koji su iskazali zadovoljstvo bilateralnim odnosima dviju zemalja te iskazali nadu da je ovaj posjet po�etak ja�anja gospodarske suradnje.

Unaprje�enju gospodarske suradnje izme�u dvije zemlje svakako �e pogodovati i Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji je u okviru ovog slu�benog posjeta predsjednika RH, s hrvatske strane potpisao prvi potpredsjednik Vlade Radimir �a�i�.

Slu�ba za odnose s javnoš�u HGK
Za portal pripremio: zm

Na vrh