Otkrivena riznica kasnoanti�ke srebrnine u Vinkovcima
U Vinkovcima našli i zlato vrijedno milijarde eura!

Prvo smo od hrvatskog kulturologa Ivana Raosa primili �lanak o tome, da je u Vinkovcima otkrivena riznica kasnoanti�ke srebrnine, a zatim je Ve�ernji list objavio senzacionalni �lanak, da je na istom nalazištu prona�eno i zlato vrijedno milijarde eura. Pogledajmo oba �lanka, prvo prilog iz Ve�ernjeg lista:

U Vinkovcima našli i zlato vrijedno milijarde eura!

Vinkovcima se ve� proširila glasina da se kao mogu�i vlasnici spominju i neke stare hrvatske plemenitaške obitelji. Navodno se radi i o pomalo zaboravljenim plemi�ima Milanovi�ima.

Na lokalitetu i premijer Milanovi�, njegova obitelj ima darovnicu na nalazište?

Blago prona�eno u Dugoj ulici u središtu Vinkovaca koje potje�e s kraja 4. stolje�a samo je dio ve�eg i bogatijeg nalazišta vrijednog više milijardi eura!

Kako Ve�ernji list ekskluzivno doznaje hrvatski su arheolozi u neposrednoj blizini spomenutog nalazišta otkrili i ulaz u katakombe koje su ispunjene izuzetno vrijednim artefaktima iz 4. i 5. stolje�a, ali i velikim koli�inama zlatnine i srebrnine iz kasnijih perioda. Rije� je o 10-tak velikih kov�ega i škrinjica krcatih zlatnim nakitom i prastarim kovanicama. Sude�i prema kompleksnosti dizajna i kvaliteti ru�nog rada stru�njaci procjenjuju da se radi o zlatu obra�ivanom u 12 i 13. stolje�u, a srebrnina je vjerojatno i kasnijeg perioda, no to ne umanjuje vrijednost kolekcije.

Naime, stru�njaci procjenjuju da bi nalazište moglo biti vrijedno vrtoglavih 20-tak milijardi eura!

<
Tri fotografije vinkova�kog nalazišta - foto: Goran Ferbezar/PIXSELL

Najbogatije i najzna�ajnije nalazište u Europi

– Ne bih komentirao eventualnu vrijednost blaga koje je prona�eno, to prepuštamo stru�njacima i tr�ištu. No, s ponosom mogu re�i da je ovo kruna višegodišnjih napora arheologa, a Vinkovci su time postali jedan od najzna�ajnijih gradova i arheoloških lokaliteta u Europi. Ovo je najzna�ajniji nalaz ne samo u Hrvatskoj nego na cijelom podru�ju anti�ke Gr�ke i Rimskog carstva u posljednje vrijeme. Zapravo smo ve� i prilikom prvog nalazišta otkrili i tragove dodatnih podzemnih nastambi, no nismo htjeli i�i u javnost dok se na svoje o�i ne uvjerimo da slu�ajno nalazište nije ve� oplja�kano. Ma nemam rije�i, još je teško pojmiti kakvu smo veliku stvar napravili - pri�a nam sa suzama u o�ima zamjenik ministrice kulture iz Uprave za zaštitu kulturne baštine Zlatko Uzelac, koji je koordinirao cijelu akciju.

Nevjerojatno je da je tako iznimno vrijedno nalazište ostalo sa�uvano, a ministarstvo Kulture anga�iralo je dodatne policijske snage zbog osiguranja lokaliteta pa su Vinkovci ovih dana prava opsadna zona.

Plemenitaši Milanovi� spomenuti u dokumentima prona�enim na lokalitetu?

Neslu�beno doznajemo da je uz zlatninu i srebrninu prona�eno i više prastarih dokumenata koje bi mogli pomo�i u otkrivanju kome je blago pripadalo. Vinkovcima se ve� proširila glasina da se kao mogu�i vlasnici spominju i neke stare hrvatske plemenitaške obitelji. Navodno se radi i o pomalo zaboravljenim plemi�ima Milanovi�ima, no nitko iz arheološkog tima, niti iz ministarstva kulture nije potvrdio tu informaciju do zaklju�enja ovog teksta.

Tako�er, nemamo potvrdu ni jesu li plemenitaši Milanovi� u kakvoj rodbinskoj vezi s hrvatskim premijerom Zoranom Milanovi�em.

Otkrivamo gdje se skrivao premijer u posljednje vrijeme!

No, neki stanovnici Duge ulice u Vinkovcima uvjereni su da su ranim jutarnjim satima u više navrata zamijetili "veliko crno vozilo zamagljenih stakala", a kunu se da su me�u grupicom ljudi koja je izašla iz vozila prepoznali premijera Milanovi�a.

- Ja za njega nisam glasovao, ali nemam ništa protiv gospona premijera, samo mi taj PDV ne zvu�i dobro. Htio sam mu to re�i, ali neka gospoda u crnom nisu mi dala da mu pri�em, rekli su samo da je premijer ovdje privatnim, a ne dr�avnim poslom - rekao je Ve�ernjakovoj ekipi Stipe Pervan s broja 42 u Dugoj ulici.

Je li mo�da upravo vinkova�ko blago razlog zašto je premijer Milanovi� rijetko vi�en u javnosti u posljednje vrijeme?

Pripada li blago Milanovi�ima? - foto: Robert Ani�/PIXSELL

Iz Vlade nisu bili raspolo�eni za komentiranje "seoskih naga�anja", ali neslu�beno doznajemo da bi o svemu ovome itekako moglo biti rije�i u ponedjeljak na live streamu kojim �e se premijer Milanovi� obratiti javnosti.

Zbog vinkova�kog blaga Hrvatska u EU ve� 1.1.2013.!?

Senzacionalna vijest o vinkova�kom blagu obišla je svijet, a posebno su se za otkri�e zainteresirali u Europskoj središnjoj banci i u Europskoj komisiji. Naime, obzirom da je europska ekonomija još osjetljiva na recesiju te da je budu�nost eura još klimava, EU vidi priliku u vinkova�kom blagu kao bogatom pokri�u za dugove ne samo Hrvatske nego i zemalja �lanica eurozone.

Štoviše, kako neslu�beno doznaje Ve�ernjakov reporter iz Bruxellesa Tomislav Krasnec, EU je spremna ubrzati rok za ulazak Hrvatske u EU ukoliko bi Hrvatska bila spremna ustupiti prona�eno zlato.

"Dakako, hrvatskim muzejima bismo ostavili reprezentativan uzorak zbirke, ali u ovim teškim vremenima mora se iskoristiti prilika gdje god se uka�e. Tako�er, mogli bismo vam malo progledati kroz prste za brodogradilišta, a i Vandoren više ne bi toliko gnjavio Radimira �a�i�a", izjavio je Olli Rehn, europski povjerenik za gospodarstvo.

Izvor: Ve�ernji list, autor Danijel Lijovi�/VLM

*****

A evo i �lanak kulturologa Ivana Raosa:

Otkrivena riznica kasnoanti�ke srebrnine u Vinkovcima

Priop�ili su ovih dana iz Ministarstva kulture - kako je tijekom zaštitnih arheoloških istra�ivanja 23. o�ujka 2012. u Vinkovcima prona�ena "ostava" s iznimno vrijednim srebrnim posu�em, a koje se prema prvim pokazateljima datira u doba kasne Antike - na 4. st. nakon Krista !

Zapravo su vrlo rijetka tako bogata otkri�ima nalazišta u svijetu, ipak ova je od posebnog zna�aja - jer je prona�ena u rimskoj CIBALIA !  Vrijednost srebrnine je neprocjenjiva, a izvedba je vrhunac onodobnih draguljarskih umije�a i ostvarenih uop�e takovih raritetnih
dragocjenosti u svijetu. Ka�imo da su pojedini primjerci posu�a pozla�eni i sadr�e vrlo zanimljive rezbarije i draguljarske ukrase – od �ivotinjskih i biljnih, pa do ljudskih likova.

U ostavi je prona�eno 50-ak srebrenih zdjelica i posuda razli�itih oblika. Razni pladnjevi, tanjuri, zdjele, vr�evi, �aše, �lice, dragocjenosti su ukupne te�ine ve�e od 30 kg. To je jedinstveno bogata zbirka srebrenog anti�kog posu�a kojeg vrsni znaci trebaju datirati.

Arheološka istra�ivanja u Vinkovcima provodi privatna arheološka tvrtka Geoarheo d.o.o. iz Zagreba. Prona�ene dragocjenosti trenutno su pohranjene u trezoru.

Prigodno je Zlatko Uzelac - pomo�nik ministrice kulture - kazao da je rije� o "senzacionalnom nalazu", koji po vrijednosti pojedina�nih predmeta mo�e biti usporediv samo sa Seusovim blagom, ali ipak ova kolekcija je po broju predmeta daleko ve�a - mogu�e i vrjednija.

Seusovo blago odneseno (ukradeno) je iz Hrvatske, a sastoji se od 16 kasnoanti�kih srebrenih dragocjenih predmeta neprocjenjive vrijednosti, a zaista znalci ka�u da je prona�eno na Barbarigi (Istra) u jednoj od tri kasno anti�ke vile...

Seusovo blago otkriveno je 1990., pretpostavlja se da datira iz �etvrtog ili ranog petog stolje�a, a rije� je o najskupljem ikad prona�enom srebrenom posu�u iz Rimskog carstva - koje su tijekom otkri�a procjenjivali �ak i na 250. milijuna funti - iako mnogi znalci tvrde kako bi vrijednost mogla biti puno ve�a (500. milijuna funti !).

Hrvatska je odlu�noš�u tad najuglednije arheologinje Vesne Girardi Jurki� vodila me�unarodni sudski spor - sve kako bi vratila oplja�kane dragocjenosti (Seusovo blago) - ranih 90-ih...
Nije uspjela, a je li ga se Hrvatska zauvijek odrekla?? I mo�e li danas, kad se me�unarodno uzdigla dokazati svoje vlasništvo, a ovaj put s pripomo�u pravnika Damaške (koji je u tom postupku zastupao suprotnu stranu !) !?

U Vinkovcima prona�ena kasnoanti�ka srebrnina pokazana je (a biti �e kasnije izlo�ena) u vinkova�kom Gradskom muzeju. Ipak ju�er su nalasci iz Vinkovaca u tajnosti prevezeni u Zagreb na konzervatorske i restauratorske analize - specijalistima.

Vinkovci su i najstariji europski grad (8 300. godina)!

Vinkovci su zapravo najstariji europski grad - zaista starije urbano naselje u kojem se u kontinuitetu �ivi više od 8300 godina, tvrdi prof. dr. sc. Aleksandar Durman, zagreba�ki arheolog namješten na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U središtu toga najstarijeg europskog grada (Vinkovaca), na lokaciji koju arheolozi zovu tell tr�nica, Durman je 1977., na mjestu današnjeg hotela, pronašao "nalaze star�eva�ke kulture te ih datirao u 6300. g. pr. K."

Tu je, po Durmanu, prona�ena najstarija pe� za pe�enje keramike u Europi. Nekoliko stotina metara dalje, na Ervenici, lokalitet je sopotske kulture (5050.-3950. g. pr. K), zatim je na tellu tr�nica dokazano postojanje bubanj-salkuca-lasinjske kulture (3500 g.pr.K), napokon i vu�edolske kulture (3000 g.pr.K.) i vinkova�ke kulture (2300 g.pr.K.), slijede nalazi iz mla�ega bron�anoga i �eljeznoga doba sve do Colonia Aurelia Cibalae, kako su se zvali Vinkovci u doba Rimskoga carstva.

Na istom arheološkom lokalitetu otkriveni su i slavenski paljevinski grobovi (7. stolje�e), za njom i nalazi kasnije bjelobrdske kulture na Meraji, na kojoj ni�e rano srednjevjekovno naselje Sveti Ilija do današnjih Vinkovaca.

O�ito zato Durman tvrdi kako u Europi nema grada s takvim kontinuitetom �ivljenja.

Nadamo se da �e se vinkova�ke srebrene posude di�no predstaviti u Hrvatskoj i EU, a Vinkovci zaslu�uju da se predstave i poka�u "prijestolnicom europske kulture". I zato jer su Vinkovci zaista najstariji grad u Europi, a uz dobar marketing mo�e se uzdignuti kao iznimno središte kulture, i arheologijom se puno toga mo�e ostvariti. Ipak svoje dragocjenosti moramo znati �uvati i pokazivati !

Ako Hrvatska odlu�no kategorizira svoju kulturnu baštinu (i zaštiti je!), ne trebamo brinuti koliko �e turista (stru�njaka!) posjetiti ne samo Vinkovce, kako bi vidjeli taj novi postav u muzeju - jer zaista muzej obiluje arheološkim nalascima, a imamo što predo�iti znalcima i turistima iz svijeta.

O�ekujemo da �e Dr�ava izna�i sposobne i kreativne i nesebi�ne znalce koji �e i stru�no brinuti za sigurnost pokazljivosti srebrenih predmeta kasnoanti�ke vinkova�ke riznice.

Za portal: Ivan Raos

Na vrh