NI�TA OD UKIDANJA O TOME SE SAMO RAZMI�LJALO

Problemi s blagdanima: Za sve je kriv Škrabalo

Pokojni zastupnik Ivo Škrabalo godinama je predlagao da se 8. listopada proglasi Danom neovisnosti, a da Dan dr�avnosti postane spomendan. Kad je 2000. njegov HSLS došao na vlast, mogao je svoju ideju i realizirati, ali tada je nastupila me�ustrana�ka trgovina

Od ukidanja dr�avnih blagdana u lipnju ipak ne�e biti ništa, iako se u krugovima vladaju�e koalicije o tome razmišljalo. Predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem u ponedjeljak je u emisiji Hrvatskog radija »S Markova trga« izri�ito rekao da se ove godine kalendar dr�avnih blagdana ne�e mijenjati i smanjivati, no upozorio je na ve� dobro poznatu �injenicu da mnogi gra�ani zapravo ne znaju što se slavi na koji dr�avni blagdan.

FOTO: ARHIVA
Ove godine 22. lipnja pada u petak, a 25. lipnja u ponedjeljak.
S Tijelovom koje je 7. lipnja, u šestom mjesecu
moglo bi se iskombinirati �ak osam neradnih dana

"Zakon o blagdanima i neradnim danima je star ve� 20 godina i u njemu ima dosta 'organiziranog nereda' pogotovo u nekim datumima. Mi, primjerice, danas imamo 25. lipnja Dan dr�avnosti i Dan neovisnosti 8. listopada, a naši ljudi ta dva datuma ne razlikuju", rekao je Šprem, poru�ivši kako se moraju u�initi napori da se ljudima pribli�i duh obilje�avanja nekog datuma, a pogotovo tako zna�ajnih kao što su spomenuta dva.

U velja�i je iz Banskih dvora u javnost puštena neslu�bena informacija da bi neki blagdani mogli postati radni dani kako bi se pove�ala produktivnost i smanjili gubici za gospodarstvo, ali prije nekoliko tjedana na isti je na�in poru�eno da se blagdani ipak ne�e dirati. Tako se ne�e potvrditi teza da se u Hrvatskoj svaki put kad je na vlasti SDP mijenja blagdanski kalendar, utvr�en u o�ujku 1991., nakon uspostave demokracije i uo�i nastanka samostalne Hrvatske dok je na vlasti bio HDZ.

Vlada predvo�ena SDP-om uvela je nove blagdane i rotirala stare u listopadu 2001., a prije dva mjeseca doista se razmišljalo o tome da se Tijelovo, Dan antifašisti�ke borbe i Dan dr�avnosti ukinu odnosno degradiraju na razinu spomendana. Motivacija dijela Vladinih du�nosnika nije bila politi�ka ili ideološka, nego �isto ekonomska, jer bi se ukinuli oni blagdani koji padaju tako da si spajanjem s vikendom gra�ani mogu osigurati kratke godišnje odmore. Naime, ove godine 22. lipnja pada u petak, a 25. lipnja u ponedjeljak. S Tijelovom koje je 7. lipnja, u šestom mjesecu moglo bi se iskombinirati �ak osam neradnih dana. No, mnoge tvrtke i gra�ani ve� su uskladili svoje neradne dane i godišnje odmore prema va�e�em kalendaru i to je bio glavni razlog da se u njega ne dira, barem ne ve� ove godine.

Ho�e li se dio dr�avnih blagdana ipak ukidati vidjet �e se u idu�im mjesecima, no ako argumenti i opet budu ekonomski, jasno je da Vladina namjera ne�e ostati bez politi�ke dimenzije, tim više što je Dan dr�avnosti središnji dr�avni blagdan, kolikogod bio sporan još od njegova tempiranja na 25. lipnja. I danas su suprotstavljena mišljenja o tome je li va�niji datum 25. lipnja 1991., kad je Sabor donio odluku o proglašenju samostalne Hrvatske ili 8. listopada 1991. kad je ta odluka napokon stupila na snagu raskidom svih dr�avno-pravnih sveza s dotadašnjom Jugoslavijom. �injenica je da je Hrvatska postala samostalnom 8. listopada 1991. i taj se dan slavi kao Dan neovisnosti (samostalnost i neovisnost su sinonimi), no formalno prvenstvo je ipak zadr�ao 25. lipnja. Stvarno stanje je da su mnogi zbunjeni time što postoje dva blagdana kojima se obilje�avaju sli�ne odluke, odnosno posljedica je to da su Hrvati me�u rijetkim narodima koji ne znaju što slave. Stoga 25. lipnja nema tu te�inu kakvu ima primjerice 4. srpnja u SAD-u ili 14. srpnja u Francuskoj, ali ni onu kakvu je imao 30. svibnja, koji se od 1991. do 2001. slavio kao Dan dr�avnosti u spomen na konstituiranje prvog demokratskog i višestrana�kog Sabora 1990. Hrvatska je uspostavom svoje demokratske vlasti po�ela postupno funkcionirati kao dr�ava i 30. svibnja percipirao se kao po�etna to�ka procesa osamostaljenja. Stoga je 30. svibnja kao Dan dr�avnosti brzo za�ivio u narodu.

Krivac za zbrku s blagdanima je pokojni zastupnik Ivo Škrabalo koji je godinama predlagao da se 8. listopada proglasi Danom neovisnosti, a da Dan dr�avnosti postane spomendan. Kad je 2000. njegov HSLS došao na vlast, došao je u poziciju da svoju ideju i realizira, me�utim, doga�aji su otišli smjerom kakav ni Škrabalo nije o�ekivao jer je nastupila me�ustrana�ka trgovina. SDP-ov uvjet za prihva�anje 8. listopada bilo je premještanje Dana dr�avnosti na 25. lipnja i proglašavanje 30. svibnja spomendanom - Danom Hrvatskog sabora. HSS je pak potporu uvjetovao proglašenjem Tijelova dr�avnim blagdanom, a kako se broj blagdana ne bi pove�ao, Sveta tri kralja izgubila su blagdanski status. Me�utim, u velja�i 2002. opet su ušla u blagdanski kalendar jer je status tog blagdana utvr�en ugovorima sa Svetom Stolicom koji su pravno ja�i od doma�ih zakona. Tadašnji predsjednik Sabora Zlatko Tom�i� javno je priznao da je ukidanje Tri kralja bila glupost. Zanimljivo je da su 2002. ipak i 6. sije�nja i 30. svibnja bili neradni - Tri kralja pala su u nedjelju, a s bivšim danom dr�avnosti poklopilo se Tijelovo. Ostalo je upam�eno i da mnogi zastupnici koji su izglasali da Tijelovo postane dr�avni blagdan nisu imali pojma što se tog dana slavi i da je jedini koji je znao objasniti što je Tijelovo bio SDP-ov potpredsjednik Sabora Mato Arlovi�.

"To je ono kad je golubica sletjela, kad je Duh Sveti sišao, blagdan kruha i vina", bili su neki od odgovora u anketi, a ništa informiraniji nisu ni gra�ani. Tijelovo odnosno Svetkovina presvetog tijela i krvi Kristove va�nija je u Katoli�koj crkvi od Tri kralja koji su, me�utim, jedan od najstarijih krš�anskih blagdana. Osim toga, poklapaju se s Badnjakom po julijanskom kalendaru, što je bio dodatan razlog da ve� 1991. postanu blagdan. Te godine blagdan je postala i Velika Gospa, tako�er jedan od glavnih krš�anskih blagdana te Bo�i� i Sveti Stjepan. Nije u pitanje dolazio blagdanski status Praznika rada koji se u Hrvatskoj slavi od 1890. niti Nove godine, no umjesto dva dana kao u doba socijalizma ti su blagdani ograni�eni na jedan dan. Status neradnog dana zadr�ao je 1. studenog kao Dan spomena na mrtve. On je neradni dan postao još 1989. i to je bio jedini slu�aj da je jedan katoli�ki blagdan komunisti�ka vlast, na svom samom kraju, uvrstila u blagdanski kalendar, doduše pod neutralnim nazivom Dan mrtvih. Tek je 1996. u Zakon unesen naziv Svi sveti.

Što se ti�e Dana antifašisti�ke borbe, on je zapravo nasljednik nekadašnjeg Dana ustanka koji se slavio 27. srpnja te je preba�en na dan kad je u Hrvatskoj doista po�eo oru�ani otpor fašizmu i preimenovan u skladu s novim vremenima. Taj je blagdan bio va�na legitimacija Hrvatske u doba kad joj se pokušalo nametnuti stigmu ustaštva, no s vremenom je gubio na va�nosti, posebno nakon što se posljednjih godina ponovno po�eo rehabilitirati 27. srpnja zbog kojeg neprestano traju sporovi zbog �injenice da su me�u onima koji su tog dana 1941. u Srbu podigli ustanak bili i �etnici. Danas se 22. lipnja, osim u šumi Brezovici kod Siska, slavi uglavnom tek u onim dijelovima Hrvatske koji su u antifašisti�koj borbi do�ivjeli nacionalno oslobo�enje, poput Istre i Rijeke.

Izvor: Vjesnik, autor Marijan Lipovac

Na vrh