Na sjednici Odbora za turizam Hrvatskog sabora predstavljeni prijedlozi i mjere unaprje�ivanja nauti�kog turizma u RH

- Nu�no je što hitnije donošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama s ciljem poticanja investicijskih ulaganja, osigurati zadr�avanje plovila pod stranom zastavom u RH i nakon ulaska Hrvatske u EU te osigurati dodatne pogodnosti -

Leila Kreši�-Juri�, direktorica Sektora za turizam HGK, na sjednici Odbora za turizam Hrvatskog sabora koja se odr�ala 26. travnja naglasila je kako je nu�no što hitnije poboljšati konkurentnost nauti�kog turizma jer je rije� o va�nom segmentu naše turisti�ke ponude. Tema sjednice bila je „Prijedlozi i mjere za unaprje�ivanja nauti�kog turizma u RH“ �iji su prihodi samo dio aktivnosti koje donose profit turisti�koj branši.

Sjednica je odr�ana na inicijativu nauti�kog sektora u Hrvatskoj koji je okupljen putem niza strukovnih udruga pri HGK (Udru�enje hrvatskih marina, Udru�enje pru�atelja usluga na plovilima - charter, Udru�enje turisti�kih brodara i Udru�enje male brodogradnje) i udruga nauti�kog sektora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te razli�itih nacionalnih i regionalnih udruga malih na kojoj su strukovne udruge predstavile prijedloge odnosno mjere kojima bi Vlada RH mogla osigurati nesmetan daljnji razvoj nauti�kog turizma.

„Prosje�na dnevna potrošnja nauti�ara pri plovidbi iznosi 100 eura, što je znatno više od potrošnje stacionarnoga gosta. Najviše je nauti�ara u dobi od 30 do 49  godina, a prosje�na dob iznosi 44 godine“, istaknula Kreši�-Juri�. Nauti�ari su izrazito obrazovani. Više od 80 posto nauti�ara ima završenu višu ili visoku školu, a na putovanju ostvaruju u prosjeku 14 no�enja, od �ega oko devet no�enja u marinama. Do sada je podrška razvoju nauti�kog turizma bila više deklarativna, a prisutna je i neuskla�enost zakonodavstva u podru�ju pomorskog dobra. U�inkovito rješavanje problema iziskuje suradnju resornih ministarstava te ostalih relevantnih subjekata.

O pomorskom dobru i nauti�kom turizmu govorio je kap. d.pl Branko Kundih i objasnio kako je pomorsko dobro op�e dobro od interesa za RH i ima njezinu osobitu zaštitu. Ono uklju�uje unutarnje morske vode i teritorijalno more te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen op�oj upotrebi ili je proglašen takvim. Pomorsko dobro obuhva�a jednu tre�inu dr�avnog teritorija s oko 33 tisu�e �etvornih kilometara i 6276 kilometara duljine morske obale uklju�uju�i i otoke. „Slo�ena stoljetna problematika imovinskopravnih odnosa na pomorskom dobru jednostavno nije razriješena. Pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem regionalne i lokalne samouprave u skladu sa zakonom“, objasnio je Branko Kundih te upozorio kako konzistentni sustav upravljanja, odr�avanja i zaštite pomorskog dobra, uklju�uju�i upravni i inspekcijski nadzor, u Republici Hrvatskoj ne postoji. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama nakon �etiri godine priprema i niza kona�nih zakonskih prijedloga još nije donesen, a nisu definirani ni ciljevi ni Strategija na pomorskom dobru. Morske luke u funkciji nauti�kog turizma u cijelosti su pomorsko dobro. Pravni pojmovi objekata nauti�kog turizma nisu jasno i precizno definirani, a pravni propisi nisu ujedna�eni. Kundih je na kraju zaklju�io kako je potrebno osnovati posebnu jedinstvenu upravu/javnu ustanovu kao centralno tijelo u funkciji integralnog upravljanja pomorskim dobrom.

„Nauti�ki je sektor u razdoblju od 1995. do 2008. godine bio jedan od najpropulzivnijih sektora u hrvatskoj ekonomiji, a od 2009. po�inje njegova sna�na stagnacija“, upozorio je Roko Vuleti� iz HUP-a. U posljednje je �etiri godine sagra�eno samo šest novih marina s oko 1000 vezova. Prodaja plovila u Hrvatskoj (gra�anima Hrvatske i strancima, dr�avljanima koji brodove dr�e pod hrvatskom zastavom) pala je tijekom 2009. godine za 80 posto. „Izravna bi ulaganja u gradnju 10.000 novih vezova te minimalnu prate�u infrastrukturu marine iznosila 550 milijuna eura, a tri nova veza u marini generiraju jedno novo radno mjesto“, rekao je Vuleti�. Uzroci stagnacije su mnogobrojni, a neki su od njih nepotpuna planska odnosno prostorna dokumentacija, sporost administracije, preskupa koncesija te PDV na cijenu veza koji iznosu  23 posto, dok za turisti�ku djelatnost iznosi 10 posto. „Potrebno je što hitnije o�ivotvoriti Strategiju razvoja nauti�kog sektora u Hrvatskoj i hitno treba ukinuti posebni porez na plovila, tzv. "trošarinu"“, upozorio je Vuleti�.

Branimir Ma�er iz HGK naglasio je da treba uskladiti definicije plovila, izjedna�iti troškove upisa i pregleda plovila i proceduru s praksom u dr�avama �lanicama EU. Nu�no je zadr�ati povlaštenu stopu PDV-a od 10 posto za charter. Prema va�e�im zakonskim propisima u Hrvatskoj nije mogu�e obavljati charter djelatnosti s plovilima pod zastavama dr�ava �lanica EU. Zbog toga hitno treba odrediti uvjete obavljanja charter djelatnosti nakon ulaska Hrvatske u EU vode�i ra�una o zaštiti hrvatskih tvrtki. Mali brodari nisu konkurentni u odnosu na susjedne zemlje. Cijena usluga malih brodara ovisi o cijeni pogonskoga goriva za koje trenutno pla�aju puni iznos, dok konkurentne susjedne zemlje Italija i Slovenija omogu�uju brodarima kupnju goriva po povlaštenoj cijeni. Izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama treba omogu�iti brodarima korištenje "plinskog ulja obojenog plavom bojom" kao pogonskoga goriva, rekao je Ma�er i aktivno uklju�iti strukovna udru�enja u osmišljavanje i kreiranje promocije nauti�kog turizma i Hrvatske kao nauti�ke destinacije.

Slu�ba za odnose s javnoš�u HGK
Priop�ila Diana Mašala Perkovi�, HMI
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar

Na vrh