Više od 300.000 Hrvata ugro�eno je kreditima u švicarcima

Uz financijsku i ekonomsku problematiku te politi�ku, koja mo�e prerasti u sna�an izraz nezadovoljstva javnog mišljenja kojim �e se zahtijevati razli�iti odgovori, ali i odgovornost vlasti i financijskih institucija, društvena situacija s kreditima s valutnom klauzulom u švicarskim francima, prije svega stambenim, ima i svoje sociološke aspekte o kojima se dosad u javnosti i medijima vrlo malo govorilo.

O društvenim posljedicama problematike tih kredita razgovarali smo s višom asistenticom Odsjeka za sociologiju zagreba�kog Filozofskog fakulteta, aktivistkinjom udruge Franak od njezinog osnivanja,
dr. sc. Petrom Rodik. Upitali smo je ima li podatke o socijalnoj strukturi du�nika kredita u švicarskim francima.

- U velja�i smo u sklopu rada udruge Franak proveli istra�ivanje radi prikupljanja podataka o kreditnim du�nicima, njihovim kreditima i iskustvu u poslovanju s bankama. Istra�ivanje je provedeno metodom on-line upitnika na prigodnom uzorku. Rezultati pokazuju da su nositelji kredita najve�im dijelom, u 53 posto slu�ajeva, osobe u dobi izme�u 30 i 39 godina, a druga najzastupljenija skupina su osobe izme�u 40 i 49 godina (28 posto). Gotovo polovina ispitanika (47 posto) �ivi u ku�anstvu s �etvero i više �lanova, a najmanje su zastupljeni samci (9 posto). Rije� je o osobama s primanjima nešto višim od hrvatskog prosjeka: 35 posto ih imaju mjese�na primanja izme�u pet i sedam tisu�a kuna, a u 38 posto slu�ajeva 7000 kuna i više. S obzirom na to da su podaci prikupljeni on-line upitnikom, mo�e se pretpostaviti da su osobe viših primanja, koje �ive u urbanim sredinama, u izvjesnoj mjeri nadreprezentirane. Dobiveni podaci koji pokazuju da je rije� o osobama s primanjima nešto višim od hrvatskog prosjeka u skladu su s rezultatima doma�ih i stranih istra�ivanja koji pokazuju da je kreditno zadu�ivanje ve�e me�u pripadnicima višeg socioekonomskog statusa.

Koje su sve specifi�ne sociološke posljedi�ne pojave kod osoba zadu�enih u švicarskim francima?

- Ponajprije, došlo je do naglog smanjenja kupovne mo�i i osiromašenja prethodno dobrostoje�ih ku�anstava. Prema rezultatima spomenutog istra�ivanja, 32 posto ispitanika izdvaja više od tri �etvrtine ukupnih prihoda ku�anstva samo na ratu kredita, od �ega 10 posto ima ratu kredita u iznosu ve�em od prihoda ku�anstva. Obitelji s problemima otplate kredita financijski se �esto oslanjaju na širu obitelj prvenstveno roditelje, i prijatelje. Oslanjanje na obitelj i prijatelje ponekad je privremeno, a ponekad dugotrajno i posebice je va�no kod naglog pada prihoda radi ro�enja djece, gubitka posla, bolesti i sli�no. Ekonomske posljedice umjetno prenapuhanog zadu�enja, stvorenog kombinacijom porasta te�aja i kamata, šire se dakle i na ku�anstva iz u�e društvene okoline onih koji imaju teško�a s otplatom.

Ako pomno�imo broj korisnika kredita s brojem �lanova u ku�anstvu, mo�emo procijeniti da je više od 300.000 osoba izravno pogo�eno porastom rate kredita, odnosno da oko 100.000 gra�ana danas �ivi u ku�anstvima kojima više od tri �etvrtine prihoda odlazi na rate kredita. To su vrlo konzervativne procjene s obzirom na obilje�ja uzorka te na spomenuto djelomi�no prelijevanje financijskog optere�enja na širu obitelj i prijatelje. U stvari brojke su još poraznije. Recentni podaci pokazuju da se Hrvatska suo�ava s visokom stopom siromaštva. �ak 32,2 posto gra�ana �ivi u uvjetima materijalne deprivacije, što zna�i da si ne mogu priuštiti tri od devet stvari va�nih za normalan �ivotni standard, poput jesti meso, kupiti novu odje�u itd. �alosna je �injenica da je unutar njih mnogo mladih, radno aktivnih, obrazovanih s djecom i pristojnim primanjima, a osiromašeni su isklju�ivo zbog ostvarenja bankarskih ekstraprofita. �alosnije je da ni prošla ni sadašnja vlast nisu u�inile ništa da to sprije�e, niti su išta poduzele da saniraju nastalu štetu.

Kakve su reakcije mjerodavnih institucija u dr�avi, ministarstava, Vlade, predsjednika RH, HNB-a?

- Neadekvatne. Problem s kreditima u CHF doveo je do osiromašenja i uz njega vezanih popratnih problema (primjerice zdravstvenih i psiholoških), a smanjenje kupovne mo�i, odnosno osobne potrošnje gra�ana, zasigurno ima negativan utjecaj i na mogu�nosti gospodarskog oporavka zemlje. Ova tvrdnja sigurno nije pretjerana ima li se na umu da stambene kredite vezane iz CHF ima oko 75.000 ku�anstava, uz dodatnih 40 do 50.000 kredita za druge namjene, prete�no za kupnju motornih vozila. Prema procjenama, u prošloj su godini više od 2 milijarde kuna otišle na pla�anje pove�anja rate kredita rastom kamata i te�aja, prosje�no oko 1700 kn po kreditu. Te�ajno se 'napuhavanje' zadu�enja gra�ana odra�ava i na pove�anje ukupnog duga RH. Rješavanje problema svakako bi moralo me�u prioritetima ove Vlade, kada je ve� prošla propustila reagirati na vrijeme, da ga preduhitri.

Suprotno tezi o špekulantima koji su sami sebi krivi, treba istaknuti da su ti ljudi upali u probleme radi rješavanja stambenog pitanja. Znamo i iz svakodnevnog iskustva, što potvr�uju i antropološka istra�ivanja sociokulturnog zna�enje ku�e i doma, da se osiguravanje vlastitog �ivotnog prostora u Hrvatskoj smatra �ivotnim projektom najve�e va�nosti. Iz raznih povijesnih i kulturnih razloga te zbog neure�enosti tr�išta stanova za najam podstanarstvo se kod nas smatra privremenim i neadekvatnim. Za one koji nisu naslijedili stambeni prostor jedina je opcija kupnja nekretnine na kredit. Prema rezultatima istra�ivanja, 36 posto ispitanika �ivi u strahu od ovrhe. Prema podacima HGK, broj ovrha nad stanovima u 2011. godini bio je 33 puta ve�i nego 2006. godine. Nastavi li se taj trend, Hrvatska �e se suo�iti ne samo s fenomenom novog siromaštva nego i s rastu�im trendom besku�ništva. Vrlo je va�no istaknuti da se u riziku od besku�ništva nalaze obitelji prethodno visokog socioekonomskog statusa. Prema Federaciji nacionalnih organizacija koje rade s besku�nicima �etiri su kategorije besku�ništva: bez krova nad glavom, bez doma, bez sigurnog stanovanja i bez adekvatnog stanovanja. Mnogi s kreditima vezanim uz CHF ve� su u nekoj od tih kategorija i prije nego što su ostali bez krova nad glavom.

Ti problemi dovode do bezna�a, ljutnje, frustracije, depresije. Jedna od �estih reakcija jest osje�aj prevarenosti i nebrige dr�ave, �esta je reakcija „odavde se treba što prije odseliti“. Kod nekih se pojavljuje i osje�aj krivnje. Predbacuju sebi što su napravili taj izbor, što su se upropastili zbog jedne odluke. U strahu od stigmatizacije neki sakrivaju financijske probleme. Prebacivanje odgovornosti na individuu lakonski je na�in da nadle�ne institucije operu ruke od odgovornosti. Ljudi su u banke išli s povjerenjem i nisu o�ekivali biti prevareni.

Pitanje, s kojim �e se u krajnjoj liniji morati suo�iti i sud, glasi imali li ugovor koji vas financijski u potpunosti devastira, dok druga strana trlja ruke, prioritet pred pravom na dostojanstven �ivot. Presuda u slu�aju podignute kolektivne tu�be ujedno �e biti izbor izme�u neoliberalizma i interesa kapitala, ili pravde i prava na dostojanstven �ivot.

Kako su se ponašale banaka prilikom usmjeravanja klijenata da uzmu kredite deviznom klauzulom vezane uz CHF?

- Usmjeravale su klijente da uzimaju kredite vezane uz CHF prvenstveno niskim kamatama. Po�emo li od pretpostavke da prosje�an kupac stana ili automobila nije ekonomski stru�njak, onda je odabir kredita s manjom kamatnom stopom racionalan izbor. Temeljem rezultata istra�ivanja i razgovora s velikim brojem ljudi koji se obra�aju udruzi, pouzdano je da osobni bankari klijente u pravilu nisu adekvatno informirali i upoznali sa stvarnom rizi�noš�u valutne klauzule u CHF. Mnogi su nagovarali klijente argumentom „to vam se više isplati“. Naravno, odluku porastu kamata nisu donosili osobni bankari, koji su se borili za proviziju pridobivaju�i klijente za kredite u CHF, ve� uprave banaka. Banke su se pri plasiranju kredita koristile klasi�nim marketinškim trikovima poput akcija, popusta te psihološkim trikom formiranja cijene koja završava na ,99 „Akcija! Kamata svega 3,99“. Nisam vidjela da su ekonomski stru�njaci objasnili što se dogodilo s formiranjem kamata kada su ukinuti plasmani u CHF. Dok se bore za svakog klijenta, me�usobna konkurencija banaka utje�e na formiranje kamate. Kada nema novih plasmana, onda više ni na internetu ni u banci ni u reklamama, niti na bilo kakvom istaknutom mjestu ne vidite koliko iznosi kamata za kredit vezan uz CHF. Klijent sada nema referentnu vrijednost s kojom mo�e usporediti svoju kamatnu stopu. To je netransparentna situacija u kojoj banke kamatnom stopom mogu lakše manipulirati.

U istra�ivanju smo ispitanike zamolili da opišu svoje iskustvo s bankom, �ime smo prikupili svjedo�anstva koja planiramo objaviti u obliku knjige, a dio njih ve� smo objavili na Facebook stranici udruge. Zapanjuju�a je raznolikost iskustva i informacija koje su ljudi prolazili prilikom realizacije kredita. Pojam kreditne sposobnosti pojavljuje se kao problemati�na kategorija. Ima slu�ajeva gdje su ljudi prvo dobili informaciju da su kreditno sposobni, da bi potom, kada su ve� zakaparili stan, doznali da iz nekog razloga ipak nisu kreditno sposobni u eurima, ali u švicarcima jesu. Preduvjeti kreditne sposobnosti bili su vrlo neujedna�eni od slu�aja do slu�aja pa su bili predmet razli�itih interpretacija u postupku obrade kredita. Iz perspektive klijenta koji treba udovoljiti kriterijima situacija izgleda druk�ije. Tko je dobio informaciju da je kreditno nesposoban u eurima, ali zato mo�e podi�i kredit u CHF, zasigurno nije imao mogu�nost izbora. �ak 31 posto ispitanika reklo je da prilikom realiziranja kredita nisu imali izbor valute.

Kako je, prema saznanjima od du�nika, problematika s kreditima u CHF utjecala na povjerenje javnosti u banke? Ima li podatke o tomu?

- Banke u promotivnim kampanjama pozivaju ljude da im se obrate s povjerenjem. Povjerenje je osnovni preduvjet kreditiranja, kao i svakog, posebice dugoro�nog poslovnog odnosa kao što su ugovori na 30 godina. Rije� kredit dolazi od credo (lat. - vjerovati, imati povjerenja). U svakodnevnom se �ivotu oslanjamo na banke i njihovu infrastrukturu (od bankomata do kredita). Istra�ivanja GfK na nacionalnom uzorku pokazuju da je povjerenje u banke relativno visoko u odnosu na mnoge druge institucije (pritom treba znati da je, generalno gledano, povjerenju u institucije u Hrvatskoj vrlo nisko), ali da je od 2008. godine u drasti�nom padu i ti su rezultati u skladu sa svjetskim trendovima. Rezultati GfK pokazuju i da se po�etkom prošle godine povjerenje u banke po�elo lagano vra�ati, da bi potom ponovno palo u drugoj polovini godine. Negativni primjeri, poput problema du�nika s kreditima vezanim za CHF ili propasti Credo banke, utje�u na pad povjerenja. No ono što sada ve� više godina narušava povjerenje jest �injenica da u kontekstu sveop�e gospodarske propasti banke i dalje „zgr�u“ enormne dobiti i dijele milijunske bonuse �lanovima uprava.

Izvor: business.hr, autor Gorden Knezovi�

Na vrh