Istaknuti Zagrep�ani poljskog porijekla

U organizaciji predstavnice poljske nacionalne manjine Grada Zagreba, 7. velja�e 2013. u Europskom domu u Zagrebu organizirano je predavanje o istaknutim Zagrep�anima poljskog porijekla koje je odr�ao povjesni�ar Slaven Kale koji se intenzivno bavi poviješ�u poljsko-hrvatskih veza i poljske manjine u Hrvatskoj.

Adolf Mošinsky (1843.-1907)

Prvi u nizu zagreba�kih velikana s poljskim korijenima bio je Adolf Mošinsky (1843.-1907), koji je od 1892. do 1904. bio gradona�elnik Zagreba. Mošinsky potje�e iz poljske plemi�ke obitelji Moszy�ski koja je u Hrvatsku došla krajem 18. stolje�a kad se u Osijek doselio Adolfov djed Franjo. Adolf Mošinsky je ro�en u Donjem Miholjcu, studirao je pravo u Be�u i Budimpešti, a karijera ga je odvela u Zagreb gdje je 1888. postao gradski zastupnik, a 1892. Vladin povjerenik za Zagreb. Iste godine nakon izbora postaje gradona�elnik. Bio je pristaša bana Khuena Hedervaryja i stoga mnogima nije bio po volji, ali u njegovo vrijeme Zagreb je do�ivio pravi preporod. Stanovništvo grada se utrostru�ilo, sagra�eni su HNK, današnji Muzej Mimara, Umjetni�ki paviljon, dovršena je Zelena potkova i mnoge donjogradske prometnice, izgra�ena je cesta do Sljemena, a na Medvednici je sara�eno i lje�ilište Brestovac, kao i planinsko odmorište koje je u �ast Mošinskog nazvano Adolfovac. Zagreb je u to vrijeme dobio i novi vodovod i kanalizaciju. Mošinsky je podnio ostavku nakon što je oporba pobijedila na izborima te je do 1906. bio na �elu odjela za bogoštovlje i nastavu. Dvije godine nakon smrti, 1909. je dobio ulicu koja je nakon 1945. preimenovana u Nazorovu, a 2012. je park pored Gradskog poglavarstva nazvan Parkom Adolfa Mošinskog. Zbog svojih zasluga Mošinski je 1899. dobio titulu plemi� od Zagreb-grada.

Emilij pl. Laszowski (desno) s Velimirom De�eli�em starijim (u sredini) i Stjepanom Širolom
(ulje Jose Bu�ana)

Drugi zna�ajni Zagrep�anin poljskog porijekla bio je Emilij Laszowski (1868.-1949.), �iji otac je u Hrvatsku došao kao vojnik. Ro�en je u Brlogu kraj Ozlja, a u Zagrebu je diplomirao pravo. Svojim radom najviše je bio vezan uz Zemaljski arhiv u kojem je radio od 1891., a od 1925. do 1939. bio mu je i ravnatelj. Osim kao povjesni�ar i arhivar, Laszowski je najpoznatiji kao utemeljitelj Dru�be Bra�a hrvatskog zmaja 1905., zajedno s Velimirom De�eli�em starijim, koja je inicirala i realizirala brojne akcije umjerene na o�uvanje uspomena iz hrvatske prošlosti i kulture. To su primjerice prijenos posmrtnih ostataka Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Eugena Kvaternika i suboraca u zagreba�ku katedralu, kao i obnova Ozlja. Laszowski je do 1935. bio prvi veliki meštar Dru�be i njegova zasluga je i spašavanje Kamenitih vrata od rušenja. U toj je kuli 1909. smještena Gradska knji�nica kojoj je Laszowski do 1936. bio ravnatelj. Na poticaj Laszowskog, 1907. osnovan je Muzej grada Zagreba, a 1909. i Društvo za spasavanje, današnja Hitna pomo�.

Slavoljub Penkala (1871.-1922.)

Poljak po ocu bio je i slavni izumitelj Slavoljub Penkala (1871.-1922.), ro�en u Liptovskom Mikulášu u današnjoj Slova�koj. Studirao je tehniku u Be�u i Dresdenu, a u Zagreb je došao 1900. Toliko se srodio s Hrvatskom da je ubrzo svoje ime Eduard promijenio u Slavoljub.

Najpoznatiji Penkalin izum je mehani�ka olovka koja je po njemu dobila i ime, ali me�u 80 Penkalinih izuma je i rotiraju�a �etkica za zube te nova vrsta deterd�enta za rublje. Penkala je 1910. konstruirao i prvi hrvatski zrakoplov.

Poljsko porijeklo imala je i Vanda Kochansky Devide (1915.-1990.), istaknuta hrvatska paleontologinja koja je 1973. postala prva redovita �lanica tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (Ivana Brli� Ma�urani� bila je tek dopisna �lanica). Dugo godina predavala je na prirodoslovno-matemati�kom fakultetu, a njenim imenom nazvano je više vrsta i rodova fosila.

Za portal: Marijan Lipovac 

Na vrh