Otvaranje izlo�be “TRAGOM GUTMANNOVIH PRUGA”
U petak, 7. Studenog 2014. u 20 sati u zgradi Gradske uprave Grada Beliš�a u organizaciji Centra za kulturu Sigmund Romberg i Amaterskog kazališta Beliš�e odr�ano je otvaranje izlo�be “TRAGOM GUTMANNOVIH PRUGA”. Najavu izlo�be prenosimo sa stranice Valpovo online, dodajemo prilog s web-stranice Beliš�a, a dio teksta i fotografija poslao nam je i �or�e Bali� iz Osijeka, no prije ta tri priloga pogledajmo nekoliko slika "Guce" skinutih s interneta, uglavnom s web-stranice zeljeznice.net:
 
 
Depot lokomotiva u �ur�enovcu i slika tadašnje Gutmannove stanice u Beliš�u
Valpovo online najavljuje:
Otvaranje izlo�be “TRAGOM GUTMANNOVIH PRUGA”
U petak, 7. Studenog 2014. u 20 sati u zgradi Gradske uprave Grada Beliš�a u organizaciji Centra za kulturu Sigmund Romberg i Amaterskog kazališta Beliš�e odr�at �e se otvaranje izlo�be “TRAGOM GUTMANNOVIH PRUGA”.
"Pred vama je kratak pregled nekih �injenica o Gutmannovim prugama (1884.-1970.) prikupljenih u dostupnoj literaturi, na internetu i na terenu.
Povezuju�i potrebu za kretanjem sa znati�eljom, obiteljskom i �ivotnom povezanoš�u sa Beliš�em, Slavonsko-podravskom �eljeznicom (SP�), Dravom, po�eo sam se zanimati za ovu temu i krenuo u tra�enje podataka, slika, tekstova, karata i ljudi vezanih uz prugu. Nakon dvogodišnjeg istra�ivanja i putovanja u slobodno vrijeme, uspio sam završiti i slo�iti koncepciju cijele ove pri�e.
Slikama, kartama i rije�ju ukratko je objašnjen po�etak, �ivot i kraj Slavonsko-podravske �eljeznice koju su zajedno s naseljem Beliš�e osnovali ma�arski veletrgovci Gutmann.
SP� je za vrijeme svojega preko 80-godišnjeg postojanja mnogo pridonijela razvitku i napretku, i to ne samo u gospodarskom ve� u društvenom i kulturnom pogledu, �itave naše slavonske Podravine, a pogotovo Beliš�a.
Što je preostalo od svega toga danas, �elio sam i sam vidjeti, naro�ito kad mi je u ruke došla karta pruga SP� iz 1929. godine. Putovanjima i istra�ivanjima po bli�oj i daljnjoj okolici kre�em u stvarnu potragu za trasom i objektima SP�. Današnji ostaci tih pruga, objekata i okoliša, kao dokaz ondašnjeg vremena, prikazani su na izlo�enim fotografijama koje su zabilje�ene okom i fotoaparatom jednog ro�enog Beliš�anina.
Prilikom putovanja i istra�ivanja susretao sam se s mnogim ljudima koji su bili vezani za SP�. Svi su oni bili veoma emotivni i s nostalgijom se prisje�ali svega što je vezano uz �ivot i rad sa šumama, prugom, tvornicom, Beliš�em. Nadam se da �e ovaj moj mali doprinos istra�ivanju naše bogate, ali nedovoljno iskorištene povijesne baštine, biti poticaj i za nešto ve�e i konkretnije korake na istra�ivanju, obnovi i prezentaciji svih tih objekata, lokomotive i drugih stvari u Beliš�u i okolici."
Ivica Brusa� - Autor
Priprema: Dragan Francuz/ZTK Valpovo-Beliš�e
Izvor: Valpovo online
*****
Na web-stranica Beliš�a �itamo:
�ivotni prostor Beliš�a oplemenjen je spomeni�kom baštinom koja govori o prošlosti grada i kulturnom identitetu gra�ana. U samom središtu grada, kao spomenik A kategorije, stoji historicisti�ka jednokatnica, Pala�a Gutmann ili Palej, a u njezinoj blizini nalazi se spomenik Gater, najve�i gater iz prve pilane Beliš�a u koju je instaliran 1889. godine. Kao spomenik tehni�ke kulture na današnje je mjesto postavljen 1959. godine. Kompleks radni�kih zgrada na Vijencu S. H. Gutmanna (Pekmez ulica) zašti�en je kao registrirana spomeni�ka cjelina koja svjedo�i o po�ecima izgradnje naselja.
Spomen-vlak nekadašnje uskotra�ne Slavonsko-podravske �eljeznice nalazi se u krugu Gospodarske zone sjever s lokomotivom iz 1913. godine izra�ene u Münchenu. Od postavljanja do danas kompozicija je više puta restaurirana, a od propadanja spašena je lokomotiva, tender, putni�ki vagon, jedan zatvoreni i dva otvorena teretna vagona. Spomenik palim borcima i �rtvama fašizma u Drugom svjetskom ratu postavljen je 1948. godine ispred Pala�e Gutmann. Gradskim trgom dominira spomenik-fontana renomiranog hrvatskog kipara I. Saboli�a, postavljena 1976. godine.
Zapo�ele Rombergove glazbene ve�eri
Izlo�bom i glazbenim programom u petak, 7. studenoga 2014. su u Beliš�u zapo�ele 38. Rombergove glazbene ve�eri pod vodstvom ravnateljice Centra za kulturu Sigmund Romberg Silvije Kifer.
Budu�i da se prostor Doma kulture u kojem se ina�e odr�avaju ovakvi programi ure�uje, ulazni prostor i Gradska vije�nica bili su ispunjeni do posljednjeg mjesta publikom koja je došla vidjeti još jedan na�in o�uvanja uspomene na tradicije industrijskog gradi�a.
Upravo na te vrijednosti upozorio je dr.sc. Dinko �upan govore�i o industrijskoj �eljeznici kojoj je posve�ena središnja tema izlo�be „Tragom Gutmannovih pruga" Ivice Brusa�a koju �e posjetitelji mo�i vidjeti do 1. prosinca 2014. Baš kako i sugerira naslov izlo�be njezin je autor krenuo trasom nekadašnje pruge i fotografskim aparatom zabilje�io sadašnji izgled trase i postoje�ih objekata te ih usporedio s nekadašnjim stanjem sa starih fotografija.
Izlo�ba je dopunjena nekim izlošcima koje je prikupio posljednji beliš�anski prometnik na Gutmannovoj �eljeznici Zvonko �urak te s par izlo�aka šumarskih rekvizita i slikom harkanova�ke �eljezni�ke stanice beliš�anskog poznatog umjetnika Zdenka Kruli�a.
Izlo�bu je otvorio zamjenik gradona�elnika Domagoj Var�i�, a u glazbenom su programu sudjelovali Valentina Gyerek i Vjekoslav Pavlovi�, David Kruli�, Zvonimir Ivekovi� i Davor Novakovi� koji su glasom i instrumentima skrenuli pozornost na još jednu legendu neraskidivo vezanu za Beliš�e – Sigmunda Romberga.
Foto: Z.Saljiji
Izvor: Valpovština.info, V.Vazdar
*****
�or�e Bali� dodaje:
Guco - na ulazu u prostor izlo�be uniformirani prometnik, u prostoru izlo�be zvuci parnja�a koje ispuštaju paru, pište, kre�u, staju, kloparaju kota�i, zvi�daljke �eljezni�ara se �uju...sve nabijeno emocijama.
U programu mladi glazbenici me�u kojima se isti�e Valentina �erek iz Beliš�a koje je izvodila Rombergove najslavnije pjesme. Veliku pozornost izazvao je i nastup Zvonka �uraka, zadnjeg prometnika u Beliš�u na Gucinoj pruzi. On je napisao knjigu "Slavonsko-podravske �eljeznice" - slavonski "Guco" od postanka do nestanka".
?Evo malo interesantnih sje�anja iz knjige:
?
Pri�ao je stari strojovo�a Ron�evi� kako su tada vozili vlakove i odr�avali red vo�nje. Naime, tada na lokomotivama nije bilo brzinomjera, ve� se brzina odre�ivala na osnovu iskustva i višegodišnje prakse. Bilo je i nekakvih pravila koja su pomagala u odre�ivanju brzine vo�nje. Jedan od na�ina bio je da se prati vrijeme vo�nje izme�u „hektometarskih" stupica pored pruge pa na osnovu tog vremena izra�una brzina. Drugi je na�in bila „odoka" procjena brzine promicanja objekata uz prugu koja je zahtijevala odre�eno iskustvo. Naj�eš�e se koristila metoda uskla�ivanja vremena dolaska u kolodvor i reda vo�nje. Ako bi strojovo�a uo�io pribli�avanje vlaka nekom kolodvoru prije vremena po redu vo�nje, tada bi smanjio brzinu, ili ako je vlak kasnio, pove�avao bi brzinu. Takvim se reguliranjem brzine moglo skra�ivati vrijeme vo�nje, a pove�avati vrijeme bavljenja u kolodvorima. Bilo je posebno va�no da vlak što du�e stoji u kolodvorima gdje ima gostionica kako bi se „osvje�ili" putnici. Bilo je nepisano pravilo da se osoblje takvog vlaka osvje�i u gostionici besplatno, jer bi vlasnik gostionice du�im stajanjem vlaka u kolodvoru napravio ve�i promet.
Zanimljiva je i pri�a jednog vlakovo�e koji objašnjava kako su se nekada zimi grijali putnici u vagonima bez grijanja. Bilo je to vrijeme prvih godina rada Gutmanove pruge u re�imu javnog prijevoza putnika. Tada nije bilo dovoljno putni�kih vagona koji su se grijali parom. Grijanje je radilo tako da se iz lokomotive posebnim cijevima pušta para kroz vagone ispod sjedala, �ime je zagrijavan vlak. Me�utim, bilo je dosta vagona bez ugra�enog grijanja ili je sustav bio u kvaru pa se za grijanje koristila ugrijana cigla. Zimi su se u lokomotivi i vagonima vozile pe�ene opeke ve�ih formata koje su se zagrijavale na posebnoj platformi iznad lo�išta ili kotla i tako zagrijane dijelile putnicima. Putnici bi ih postavljali pod noge ili sjedili na njima dok se ne ohlade. U usputnim kolodvorima bi mijenjali hladne opeke za ugrijane i tako se zimi putovalo u nekim vlakovima ove �eljeznice.
Posebno su zanimljive pri�e o ko�enju vlakova i ko�ni�arima kao vrlo va�nom zanimanju. Na SP� prugama nije bilo središnjeg sustava ko�enja vlakova, ve� su se vlakovi ko�ili lokomotivom koja je svojom ko�nicom i te�inom ko�ila cijeli vlak. Kako ta sila ko�enja nije bila dovoljna (posebno kod teretnih vlakova), na pojedinim vagonima su se vozili ko�ni�ari. Ti su radnici bili smješteni u posebnim ku�icama na vagonima gdje su se nalazile ru�ne ko�nice. Ovisno o du�ini i te�ini vlakova bio je raspored vagona s ko�ni�kim ku�icama i odre�en broj ko�ni�ara koji su po potrebi ru�no zatezali ili otpuštali ko�nice. Ko�nicama se rukovalo po signalnim znacima koje je davao strojovo�a piskom lokomotive, �ime se odre�ivala brzina vlaka ovisno o uzdu�nom profilu pruga. Poziv je ko�ni�ara bio vrlo te�ak jer su tijekom rada na vlaku bili izlo�eni surovim vremenskim prilikama. Zimi su bili zašti�eni vrlo toplim �eljezni�kim bundama koje su bile postavljene ov�jom ko�om s runom. Te su bunde sa�uvale zdravlje mnogim �eljezni�arima i bile su vrlo cijenjene. Za kišna su vremena korištene kabanice od impregniranog platna. Zahvaljuju�i uskla�enom rukovanju ru�nim ko�nicama po signalnim znacima strojovo�e, ovisila je sigurnost prometa. I pojedini su putni�ki vagoni imali ru�ne ko�nice kojima su rukovali kondukteri po signalnim znacima strojovo�e.
Tekst dostavio: �or�e Bali�
Fotografije: Antun Zlatko Lon�ari�
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
Na vrh
| 
