HRVATSKA AKADEMIJA  ZNANOSTI I UMJETNOSTI       CROATIAN ACADEMY    OF SCIENCES AND ARTS

U HAZU odr�an komemorativni sastanak
u spomen na akademika Slavena Bariši�a

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odr�ala je u utorak 5. travnja 2016. komemorativni sastanak u spomen na akademika Slavena Bariši�a, istaknutog hrvatskog fizi�ara koji je umro 5. travnja 2015.

O �ivotu i djelu akademika Bariši�a govorili su prof. dr. sc. Denis Sunko, prof. dr. sc. Marijan Šunji�, prof. dr. sc. Krešimir �osi� i akademik Ksenofont Ilakovac koji su istaknuli pokojnikov znanstveni rad, kao i njegov anga�man u stvaranju samostalne hrvatske dr�ave i razvoju znanstvenog i obrazovnog sustava.

Slaven Bariši� rodio se 26. sije�nja 1942. u Pleternici. Fiziku je diplomirao 1964. na Prirodoslovno-matemati�kom fakultetu (PMF) Sveu�ilišta u Zagrebu, a magisterij (1968.) i doktorat znanosti (1971.) stekao je na Faculté de Sciences, Université de Paris u Orsayu, pod vodstvom profesora Jacquesa Friedela. Od 1965. do 1972. bio je znanstveni asistent, a potom suradnik Instituta za fiziku Sveu�ilišta u Zagrebu. Od 1967. do 1971. bio je istra�iva� u Centre National de la Recherche Scientifique u Francuskoj. Od 1972. je docent, od 1976. izvanredni, a od 1979. redoviti profesor u Fizi�kom zavodu PMF-a. Titulu professor emeritus Sveu�ilišta u Zagrebu dobio je 2013.

Redoviti �lan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za matemati�ke, fizi�ke i kemijske znanosti, postao je 1991., a od 1990. bio je izvanredni �lan. Od 2011. do smrti bio je predsjednik Odbora za suradnju s hrvatskim sveu�ilištima i znanstvenim institutima, a od 2011. do 2014. i �lan Predsjedništva HAZU.

Od 1972. do 1981. bio je prvi pro�elnik Odjela teorijske fizike Instituta za fiziku, od 1977. do 1978. pro�elnik Fizi�kog odjela PMF-a, od 1984. do 1986. prorektor Sveu�ilišta u Zagrebu, a od 1986. do 1988. dekan Prirodoslovnih odjela PMF-a. Od 1982. je �lan, a od 1989. do 1999. predsjednik Mati�nog povjerenstva za fiziku.

Podru�je znanstvenoga rada akademika Bariši�a bila je teorijska fizika kondenziranih tvari, naro�ito fazni prijelazi u niskodimenzijskim vodljivim materijalima. Stalan interes su mu bili visokotemperaturni supravodi�i, odnosno, u širem smislu, jako korelirani elektronski sustavi. Autor je i koautor stotinjak citiranih izvornih i preglednih znanstvenih radova, ve�inom objavljenih u renomiranim svjetskim �asopisima, te 34 pozvana predavanja na me�unarodnim konferencijama. Suorganizator je triju me�unarodnih znanstvenih konferencija i suizdava� dva njihova zbornika. U nastavnom je radu preuredio dodiplomski kolegij Fizika �vrstog stanja, uveo novi dodiplomski kolegij Ireverzibilni procesi te novi poslijediplomski kolegij Teorija faznih prijelaza. Kao pro�elnik Fizi�kog odjela inicirao je reorganizaciju studija na smjerovima dipl. in�. fizike i profesor fizike. Od 1991. do 1992. te od 1998. do 2000. akademik Slaven Bariši� bio je savjetnik prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tu�mana za znanost, obrazovanje i strategiju razvitka. Od 1993. do 1996. bio je �lan Upravnoga vije�a Sveu�ilišta u Zagrebu. Suosniva� je Vojno-tehni�kog savjeta Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Od 1994. do 2000. bio je prvi predsjednik Nacionalnog vije�a za visoku naobrazbu.

Kao �lan Programskog savjeta za obrazovanje u podru�ju elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje ishodio je 1988. uvo�enje srednjoškolskog gimnazijskog profila Prirodoslovni tehni�ar, a kao �lan Prosvjetnoga savjeta Republike Hrvatske 1990. s uspjehom se zalo�io za ponovno uvo�enje gimnazija. Bio je suosniva� i prvi predsjednik Hrvatskog fizikalnog društva 1990., a bio je i �lan Francuskog fizikalnog društva, Instituta za fiziku u Velikoj Britaniji i Europskog fizikalnog društva.

Na komemoraciji su uz �lanove obitelji pokojnog akademika Bariši�a bili i predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusi�, potpredsjednici akademik Jakša Barbi� i Velimir Neidhardt, glavni tajnik akademik Pavao Rudan, tajnica HAZU Marina Štancl, akademici te brojni štovatelji i prijatelji akademika Bariši�a, me�u kojima i zamjenica ministra vanjskih i europskih poslova Zdravka Buši� i gospi�ko-senjski biskup mons. Mile Bogovi�.

Tekst i fotografije: Marijan Lipovac, Ured za odnose s javno��u i medije HAZU

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

Na vrh