HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI

CROATIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS

Zagreb, 14. travnja 2016. – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 12. i 13. travnja po peti je put organizirala Dane otvorenih vrata i gra�anima otvorila svoje prostore na devet zagreba�kih adresa, od pala�e HAZU, Knji�nice i Arhiva, do Gliptoteke, Kabineta grafike, Narodnog doma, Hrvatskog muzeja arhitekture i znanstvenoistra�iva�kih jedinica. Veliki broj posjetitelja zabilje�en je i u 14 gradova u kojima djeluje 16 znanstvenoistra�iva�kih i muzejsko-galerijskih jedinica HAZU. Tijekom Dana otvorenih vrata HAZU bilo je organizirano oko 130 manifestacija – predavanja, izlo�bi, promocija knjiga, stru�nih vodstava, prezentacija, radionica, projekcija filmova i koncerata.

 
Pala�u HAZU posjetilo je i više skupina u�enika osnovnih i srednjih škola

Najmla�i posjetitelji pala�e HAZU ispod portreta Josipa Jurja Strossmayera

Salone u pala�i HAZU posjetiteljima je pokazao akademik Jakša Barbi�

Interes gra�ana za rad najviše hrvatske znanstvene i umjetni�ke ustanove svake je godine sve ve�i i ve�i pa je zabilje�eno više tisu�a posjetitelja, me�u kojima su bile velike skupine u�enika i studenata.

Posjetitelji su mogli osobno upoznati mnoge akademike i porazgovarati s njima
pa tako i s predsjednikom HAZU akademikom Zvonkom Kusi�em

Najve�e zanimanje posjetitelja izazvala je pala�a HAZU u kojoj se mogao razgledati interijer i gdje je uz ostalo smještena Strossmayerova galerija starih majstora.

Autorica izlo�be o Faustu Vran�i�u Marijana Bori� i akademik �arko Dadi�

Atrij pala�e HAZU s malim skulpturama padobranaca

Na izlo�bi o Faustu Vran�i�u djecu su privukle i ra�unalne igre kreirane na Vran�i�evim projektima

Ondje je osim stalnog postava bila postavljena i multimedijalna izlo�ba posve�ena Faustu Vran�i�u povodom 400. obljetnice njegovog djela Machinae novae s interaktivnim edukativnim sadr�ajima, me�u kojima su bile i ra�unalne igre kreirane na Vran�i�evim projektima.

Akademik Josip Bratuli� objašnjavao je mnoge detalje vezane uz baš�ansku plo�u

Gra�ane su privukli Baš�anska plo�a i replika Škrinje svetog Šimuna o kojima je govorio akademik Josip Bratuli�, reprezentativni saloni u kojima se �uvaju i osobni predmeti Josipa Jurja Strossmayera,spomen-knjiga Akademije s potpisima najuglednijih posjetitelja te komadi� kamena s Mjeseca. Posjetitelji su mogli osobno upoznati mnoge akademike i porazgovarati s njima.

Upravitelj Antropološkog centra HAZU Mario Šlaus odr�ao je predavanje
o tome zašto stari Hrvati nisu obolijevali od raka,
kao i radionicu Zdravlje i rat – rekonstrukcija �ivota naših predaka za vrijeme turskih ratova

Vlasta Vyroubal i �eljka Bedi� iz Antropološkog centra HAZU 

U pala�i HAZU bila su prire�ena i zanimljiva predavanja, a velik interes izazvalo je predavanje upravitelja Antropološkog centra HAZU prof. dr. Maria Šlausa o tome zašto stari Hrvati nisu obolijevali od raka, kao i radionica Zdravlje i rat – rekonstrukcija �ivota naših predaka za vrijeme turskih ratova.
   
Akademik Vladimir Paar govorio je o tome jesu li matemati�ke simetrije klju� postanka �ivota, a akademik Stanko Popovi� odr�ao je predavanje na temu Tko je otkrio X-zrake, Röntgen ili Tesla? Predavanje Kultura zidova odr�ao je akademik Ivan Cifri�, a najnoviju muzejsko-galerijsku jedinicu HAZU, Hrvatski muzej medicine i farmacije, predstavila je njegova upraviteljica Silvija Brki� Mid�i�.

U Knji�nici HAZU mogla se razgledati i Memorijalna soba nobelovaca
Lavoslava Ru�i�ke i Vladimira Preloga 

U Knji�nici HAZU mogla se razgledati Memorijalna soba nobelovaca Lavoslava Ru�i�ke i Vladimira Preloga sa zanimljivim multimedijskim postavom, kao i izlo�ba Gutenbergova galaksija na kojoj je uz ostalo bila izlo�ena i replika Gutenbergovog tiskarskog stroja.

Ivana Burna� iz Arhiva HAZU posjetiteljima je pokazala neke od najatraktivnijih eksponata
koje Arhiv �uva

Arhiv HAZU izlo�io je neke od svojih najatraktivnijih eksponata, me�u kojima su bili  Polji�ki statut, jedan od najstarijih i najva�nijih hrvatskih povijesno-pravnih spomenika s kraja 15. stolje�a pisan hrvatskom �irilicom, Radovanova darovnica iz 1070., najstariji dokument koji se �uva u Arhivu HAZU, a koji potje�e iz vremena kralja Petra Krešimira IV., kao i Biblija iz 14. stolje�a pisana rukom na tankoj pergameni izra�enoj od janje�ih fetusa. Biblija potje�e s oto�i�a Dakse kod Dubrovnika gdje ju je u 19. stolje�u pronašao Ivan Kukuljevi�. Arhiv je izlo�io i spomenar Ivana Kukuljevi�a, dnevnik istra�iva�a Konga Dragutina Lermana te tri vrijedna rukopisa iz Orijentalne zbirke Arhiva HAZU.

 
U Preporodnoj dvorani Škola za klasi�ni balet predstavila je povijesne plesove 

U Preporodnoj dvorani Narodnog doma HAZU na Gornjem gradu gdje se nalazi Zavod za povijest hrvatske knji�evnosti, kazališta i glazbe Škola za klasi�ni balet predstavila je povijesne plesove pa se tako u tom prostoru zaplesalo po prvi put nakon više od 150 godina.
  
Posjetitelje je privukla i izlo�ba Iz ostavštine Josipa Kosora (1879. – 1961.) te izlo�ba Naš Shakespeare povodom 400. godišnjice smrti Williama Shakespearea.
 
U Gliptoteci HAZU mogao se razgledati stalni postav koji sadr�i sadrene odljeve anti�kih skulptura, ste�aka, hrvatske spomeni�ke plastike od 11. do 14. stolje�a te zbirku djela hrvatskih kipara iz 19. i 20. stolje�a, kao i Izlo�ba Mre�nica – novi ciklus slika akademika Borisa Bu�ana. Za posjetitelje je bio organiziran i besplatan antikvarijat izdanja HAZU gdje su se dijelile knjige koje je Akademija objavila u proteklim desetlje�ima.

Hrvatski muzej arhitekture HAZU za Dane otvorenih vrata priredio je izlo�bu o svom djelovanju u proteklih 20 godina, dok je u Kabinetu grafike HAZU bila postavljena izlo�ba radova iz grafi�ke mape akademske slikarice grafi�arke dr. sc. Mirjane Vodopije Pet godišnjih doba.

Na sve�anosti otvorenja Dana otvorenih vrata predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusi�
podsjetio je da Akademija ove godine slavi svoju 155 godišnjicu

Na sve�anosti otvorenja Dana otvorenih vrata predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusi� podsjetio je da Akademija ove godine slavi svoju 155 godišnjicu. „Hrvatsku akademiju se �esto percipira kao zatvorenu instituciju i cilj ove manifestacije je da se Akademija demistificira i pribli�i gra�anima kako bi postali njeni stalni posjetioci jer Akademija je otvorena tijekom cijele godine, ona �ivi i pulsira s narodom i društvom. 

�elimo da gra�ani posje�uju�i Akademiju osjete ponos i društveni optimizam koji nam je toliko potreban. Va�no je naglasiti da se Danima otvorenih vrata predstavlja i djelovanje Akademije danas. Ona je otvorena javnosti i okrenuta budu�nosti te se bavi rješavanjem aktualnih društvenih pitanja. Akademija je sto�erna institucija nacije, njen simbol, vrhovni autoritet i relevantno mjesto koje društvu šalje zna�ajne poruke jedinstva nacije te djeluje kao korektiv društvenih zbivanja u vrijeme duhovne krize i poreme�enog sustava vrijednosti", rekao je akademik Kusi�.

Tekst i fotografije: Marijan Lipovac, Ured za odnose s javnoš�u i medije HAZU
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch

Na vrh