Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
   
     
 
  

27.04.2016.

 
 
HRVATSKA AKADEMIJA
ZNANOSTI I UMJETNOSTI  
CROATIAN ACADEMY
OF SCIENCES AND ARTS

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti proslavila
200. godišnjicu ro�enja Bogoslava Šuleka


Govor predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusia

Zagreb, 25. travnja 2016. – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti proslavila je u ponedjeljak 25. travnja 200. godišnjicu ro�enja Bogoslava Šuleka, filologa i polihistora koji je od 1874. do smrti 1895. bio i Akademijin tajnik.


Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusii slovaki veleposlanik Juraj Priputen

Na skupu koji je organizirao Razred za filološke znanosti HAZU nazo�an je bio i slova�ki veleposlanik Juraj Priputen i predstavnici slova�ke nacionalne manjine, a skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusi koji je istaknuo da je Šulek, rodom Slovak, pripadao onim hrvatskim velikanima koji su dali va�an doprinos razvoju Hrvatske, iako nisu bili etni�ki Hrvati, spomenuvši pritom i Slovaka Jurja Haulika, prvog zagreba�kog nadbiskupa i kardinala koji je u Zagrebu osnovao Klini�ku bolnicu „Sestre milosrdnice“ i uredio park Maksimir. Spomenuo je i zasluge utemeljitelja Akademije biskupa Josipa Jurja Strossmayera za doseljenje Slovaka u okolicu Našica.


Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusi�, slovaki veleposlanik Juraj Priputen
i tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU akademik August Kovaec

Akademik Kusi� Šuleka je nazvao polihistorom i renesansnom osobom koja je govorila više jezika te se bavila ne samo politikom, novinarstvom i filologijom, nego i fizikom, kemijom, botanikom, šumarstvom i pravom za koje je skovao brojne stru�ne termine. „Šulek je bio osoba širokih interesa, zna�ajan za europeizaciju Hrvatske u vrijeme kada je postajala modernom dr�avom. Bio je jedan od ljudi koji su gradili identitet hrvatskog naroda“, kazao je akademik Kusi�. Podsjetio je da je Šulek bio jedan od 14 prvih �lanova Akademije koja se trajno sje�a njegovih zasluga te kao tajnik 1877. pokrenuo izdavanje LjetopisaAkademije koji svake godine izlazi sve do danas.


Izlaganje akademika Josipa Bratulia

O Šulekovom radu i njegovim zaslugama za hrvatske nacionalne institucije govorio je akademik Josip Bratulikoji je istaknuo da je Šulek bio polihistor kakvog je Hrvatska i trebala u vremenu izme�u narodnog preporoda i razvoja modernih znanosti. Dr. sc. Mislav Kova�i� govorio je o Šulekovom redigiranju prijevoda Novog zavjeta, a Ivan Martin�i� o Šulekovim tekstovima iz Gospodarskog lista kao smjerokazu za standardizaciju hrvatskog jezika.

Bogoslav (Bohuslav) Šulek rodio se u Sobotištu u Slova�koj 20. travnja 1816. Diplomirao je pravo i evangeli�ku teologiju u Bratislavi 1838. te s 23 godine došao u Hrvatsku, nau�io hrvatski, prihvatio novu domovinu kao svoju te postao jedan od najistaknutijih hrvatskih javnih, kulturnih i znanstvenih djelatnika druge polovice 19. stolje�a. Zahvaljuju�i svestranoj naobrazbi, poznavanju razli�itih europskih jeuzika, darovitosti i maru, svojim je djelovanjem zadu�io hrvatsku kulturu, publicistiku, školstvo i znanost. Na nekim je podru�jima bio ponajprije popularizator (u fizici i kemiji), poticatelj i usmjeriva� (u glazbi,  šumarstvu, vojnom nazivlju), ali je na drugima dao svoj nezaobilazan znanstveni doprinos, primjerice u botanici, leksikografiji ili u prire�ivanju povijesno-pravnih dokumenata. Zna�ajan je i kao leksikograf i autor Njema�ko-hrvatskog rje�nika (1860.), Hrvatsko-njema�ko-talijanskog rje�nika znanstvenoga nazivlja (1874.–1875.) i Jugoslavenskog imenika bilja (1879.). Ne samo što je svojom razgranatom djelatnosti znatno pridonio nastanku i razvoju hrvatskog strukovnog i znanstvenog nazivlja, nego je sustavno popisivao, ure�ivao i uskla�ivao znanstveno nazivlje cijelih struka i podru�ja djelatnosti. Neki od strukovnih i znanstvenih naziva koje je predlo�io nisu pre�ivjeli, ali se u hrvatskom još i danas rabe stotine rije�i koje je Šulek preuzeo iz �eškog ili slova�kog, iz velikih jezika ili ih je sam stvarao prema sustavnim na�elima i kriterijima. Šulek je bio jedan od prvih profesionalnih novinara u Hrvatskoj koji je pratio i raš�lanjivao sve bitne probleme hrvatskog društva i hrvatskoga naroda, ure�ivao je nekoliko klju�nih �asopisa od kojih je nekima bio i osniva� te usmjeravao hrvatsku kulturnu i znanstvenu javnost prema dostignu�ima europske znanosti i politike.

Bogoslav Šulek umro je u Zagrebu 30. studenog 1895.

 

Tekst i fotografije: Marijan Lipovac, Ured za odnose s javnoš�u i medije HAZU
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, zmitar@arhiva.croatia.ch

 

 

Na vrh

 
 
 
 

 

Untitled Document

13733
Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.