PROGRAM KREATIVNIH KOMUNIKACIJA „De eN Di“
U Zagrebu na �rnomercu kontinuirano djeluje ve� dugi niz godina u�inkoviti program kreativnih komunikacija „De eN Di“ za djecu i mlade. Zaslugom gospo�e Josipe Tvrdei� i njezinih brojnih suradnika, generacije djece i mladih stje�u spoznaje i iskustva na planu: šire kulture s u�enjem stranih jezika, i iskustva na planu umjetnosti: glazbe i plesa, scenskih i likovnih kreacija, te poetskih i proznih uradaka.
* Gospo�o Tvrdei�, Vi ste ve� više od 15. godina autor, voditeljica i kreator spektra programa „De eN Di“ – koji djeluje pri Društvu „Naša djeca“ na zagreba�kom �rnomercu. Ostvarili ste velike uspijehe na produkcijama u Zagrebu, R. Hrvatskoj, u zemaljama europskog Zapada, i Turskoj. Vašom marnom djelatnoš�u, pedagoškim iskustvom, i visokim kriterijem odabira kreativnih djelatnosti, nedvojbeno spadate me�u osobe u pravom smislu te rije�i. Otkrijte �itateljstvu Vašu djelatnost?
- Ja ovaj posao radim i iz gušta, ali i iz uvjerenja. Volim kreativnost, volim rad s djecom i s mladima, pa je tako nastao i kompatibilni jedinstveni program „De eN Di“, koji obuhva�a rad: glazbene radionice, studio za suvremeni ples, dramski studio, folklor, radionicu za strane jezike, i likovnu radionicu. Svi programi predstavljaju jedinstven kreativni sklop, i okupljaju djecu i mlade – od 4. do 17. godina sa cijelog podru�ja grada Zagreba. Katkad bude i poteško�a u radu, ali logistika i ljepota ovog posla nadilaze poteško�e. Osobito me vesele uspijesi i spoznaje dobrih uradaka.
Josipa Tvrdei�
* Recite ciljeve programa „De eN Di“?
- Naš program se svojom koncepcijom zala�e i preferira osloba�anje i razvijanje kreativnosti anga�mana djece i mladih, poticanje na eksperimente, i upoznavanje sa raznim oblicima umjetnosti. Katkada sam rad u ovom mediju ne mora nu�no dovesti i do predstave. U tom segmentu rada i takovim slu�ajevima, akcent se postavlja na samo u�enje, improvizaciju, i ostvarenja kroz igru. Naš program se osobito zala�e za otkrivanje, i promoviranje mladih talenata, a pru�a im i šanse za javne nastupe, i gostovanja na našim produkcijama.
* Sa kim su do sada sura�ivali sudionici programa „De en Di“?
- Kroz rad sa djecom i mladima permanentno omogu�ujemo suradnju s renomiranim knji�evnicima i pedagozima stranih jezika, i poznatim glazbenim, kazališnim, i likovnim umjetnicima. U programu su do sada sura�ivali: Josip Palada – knji�evnik, Pero Gotovac – skladatelj i dirigent; Mladen Kušec – pisac, kulturni djelatnik, i voditelj radijskih emisija za djecu i odrasle; Vladimir Jagari� – redatelj, glumac, i spisatelj; Miloš Laloševi� – orguljaš, pijanist, skladatelj, glazbeni pedagog, i glazbeni pisac; Ljubica Jovi� – kazališna, filmska i televizijska glumica; Oleg Colnego – producent i aran�er zabavne glazbe; Zijah Sokolovi� – bosansko-hercegova�ki kazališni i filmski glumac i redatelj, ravnatelj dje�jeg kazališta „Theaterland“ u Salzburgu, profesor na katedri za glumu Bruckner Konservatoriuma u Linzu, umjetni�ki direktor kazališnog festivala „De�ela gledališ�a“ u Ljubljani, i umjetni�ki lider projekta „Dramati�no društvo“; Pero Kvrgi� – kazališni, filmski i televizijski glumac; Vjekoslav Nje�i� – skladatelj, i profesor Muzi�ke akademije u Zagrebu, i Umjetni�ke akademije u Osijeku; Smiljka Bencet – kazališna, filmska i televizijska glumica, i recitator; Zvonko Špiši� – skladatelj, interpretator (prvenstveno) šansone, autor tekstova, i aran�er; Vili Matula – kazališni i filmski glumac; Boris Miholjevi� – kazališni, filmski i televizijski glumac; �eljko Vukmirica – kazališni, filmski i televizijski glumac, redatelj, spisatelj i poliglota; Kristijan Ugrina – kazališni, filmski i televizijski glumac – te voditelj dje�jih tv. emisija „Hugo“ i „Modul 8.“; Edo Vuji� – kazališni i filmski glumac - komi�ar, i spisatelj; Tomislav Babi� – skladatelj i aran�er filmske glazbe; Sven Jakir – kazališni redatelj, filmski i televizijski glumac; i dr.
* Otkrijte što je Vaš program realizirao do sada?
- Program „De eN Di“ je do sada ostvario oko 30. samostalnih koncerata i kazališnih predstava, kontinuirano sudjeluje i gostuje na kulturno – zabavnim javnim priredbama u Zagrebu, R. Hrvatskoj, i u inozemstvu, sudjeluje u radijskim i Tv. emisijama na HTV-u, a igra i predstave za djecu osnovnih škola i dje�jih vrti�a.
* Nedavno ste u ozra�ju Bo�i�a imali u zagreba�kom Teatru EXIT sjajnu kazališnu predstavu „Soba s 5. zvjezdica“ koja je nastala temeljem pri�e E. Kishona „Vaš broj sobe, Sir?“ Za ovu predstavu napisali ste sjajan scenarij, kojeg ste s djecom i mladima postavili na scenu, i izvrsno uvje�bali. U ovoj predstavi je osim glume bilo i glazbenih, i plesnih numera. Da li to prakticirate i u drugim predstavama?
- Od po�etka do danas sve su naše kazališne predstave oplemenjene lijepom glazbom i plesovima, a prvenstveno nastojimo našu djecu u�iti klasi�nim plesovima i glazbi. Nabrojat �u samo neke od velikih kompozitora - autora najve�ih djela klasi�ne glazbe, koji se uvijek nalaze u našim produkcijama: Georg Friedrich Händel, Antonio Vivaldi, Johann Sebastian Bach, Joseph Haydn, Wolfgang Amadeus Mozart, Luka Sorko�evi�, Ludwig van Beethoven, Nicolo Paganini, Petar Ilji� �ajkovski, Franz Liszt, Jacques Offenbach, Johann Strauss, Edvard Hagerup Grieg, Sergej Prokofjev, Carl Orff, i dr.
* Osim voditeljskog rada, Vi ste i koreograf plesova, pišete dramaturgije i scenarija, a �esto ste i redatelj, i kostimograf, i scenograf. Rekao bih da se danas rijetko susre�u osobe s ovakovim talentima?
- Rado pišem scenarije za naše predstave na na�in da originalnu pri�u dramaturški preradim, i prilagodim djeci i mladima. Na ovaj rad me inspiriraju ljepote u skladbama klasi�ne glazbe. Prilikom pisanja scenarija, uvijek osmislim toliko uloga, koliko ima djece i mladih. Tako svaki sudionik programa „De eN Di“dobiva ulogu u predstavi. Veseli me osmišljavanje koreografije plesova i scenskih pokreta, a u svemu re�enom puno mi je pomogla i suradnja s gospodinom Vladimirom Jagari�em – glumcem i redateljem, koji se specijalizirao za rad s dje�jim gluma�kim dru�inama.
* Prigodom posjeta Klagenfurtu sredinom 90-tih god. izveli ste s djecom u „Minimundusu“ i dva sjajna plesa. Zašto baš u „Minimundusu“?
- U „Minimundus“ smo došli na poziv njihove Uprave u svrhu promoviranja moje ideje o gradnji zabavno-edukacijskog parka u Zagrebu, koji bi se zvao „Hrvatska u malom“. Tamo smo u nazo�nosti ravnatelja „Minimundusa“ i brojnih gledatelja izveli „Valcer“ Johanna Straussa, i ples „Zagreba�ki unuci“ na glazbu „Perpetuum mobile“ Johanna Straussa – sina.
- „Minimundus“ Klagenfurt / R. Austrija -
* Ostvarili ste i više gostovanja s zapa�enim predstavama sudionika programa „De eN Di“. Otkrijte nekoliko impresija?
- Osobito impresivna bila su gostovanja u Nici – na manifestaciji „Djeca Zagreba za djecu Nice“, i Cannes-u na francuskoj Azurnoj obali - gdje smo posjetili i Palais des Festivals; i šest dana boravka u Turskoj - gdje smo na Internacionalnom Dje�jem Festivalu FOMGED u Istambulu izvodili plesove na folklorne teme. Kad smo sletjeli u Zra�nu luku Istambul i autobusom došli pred Školu, do�ekale su nas burnim aplauzima turske obitelji - preko stotinu ljudi i djece. Na Festivalu smo polu�ili veliki uspijeh, a ures gostovanja bila je plovidba morem do Prin�evskih otoka. Bio je to veli�anstven prizor, jer su na svim brodicama djeca – sudionici Festivala, nosila njihove narodne nošnje iz zemalja sa svih kontinenata. Gostovanje je okrunjeno spoznajama ljepote i ogromnog bogatstva pala�a „Topkapi“ i „Dolma Bahce“ – bivših rezidencija turskih sultana.
U ozra�ju impresija: arhitekture i zlatom urešenih interijera ovih pala�a, bajkovitih umjetnina, i basnoslovnih dragulja – me�u kojima je osobit plavi dijamant, iznjedrila se kasnije i naša kazališna predstava „Kamo je nestao Felix?“ – koja predstavlja storiju o nestanku plavog dijamanta prozvanog „Felix“.
- plavi dijamant u pala�i „Topkapi“ -
Nezaboravno je dakako i srda�no gostoprimstvo turskih obitelji, koje je nadišlo sva naša o�ekivanja. Naša djeca su se toliko zbli�ila s njihovom djecom, da smo svi na rastanku zaplakali.
Navela bih glammour s gostovanja na 40. Me�unarodnom festivalu djeteta u Šibeniku, ali i gostovanje u Iloku - koje se zbilo netom nakon Domovinskog rata. Kad smo u Ilok došli, impresionirale su nas romanti�ne slikovite vedute baroknog Iloka, pitomi pejsa�i brijegovitih ogranaka Fruške gore, i veli�anstvena panorama rijeke Dunav. U Iloku su nas srda�no do�ekali Zvonimir Dragun - gradona�elnik Iloka, gospo�a Slavica Ve�era ravnateljica Osnovne škole – koja je bila glavni organizator našeg gostovanja, i tamburaši - koji su sjajno izvodili srijemsku narodnu glazbu. Naš nastup u ilo�kom �eškom domu s predstavom „Ogledalo“ autora M. Kušeca polu�io je freneti�ne aplauze gledateljstva. Potom smo se obreli u dvorcu talijanske plemenitaške obitelji Odescalchi, gdje nas je ilo�ki gradona�elnik po�astio s bogatom gozbom, i desertnim vinom iz ilo�kih podruma. U dvorcu smo o�utili �arobno ozra�je pitomog srijemskog štiha i štimunga. Dru�enje je bilo savršeno! Tamburaši su nam tako lijepo svirali, da smo pri rastanku svi pjevali uz pratnju tamburaša.
- dvorac Odescalchi u Iloku -
* A gdje ste u Zagrebu nastupali?
- Nastupali smo s velikim uspjesima: u KD „Vatroslav Lisinski“ i Društvu prijatelja Zagreba�ke filharmonije; u Ambasadi Malteškog Viteškog Reda i na Zagreba�kom Velesajmu; u Starogradskoj vije�nici na zagreba�kom Gornjem Gradu i na Jarunu za Dan dr�avnosti; u GK „Trešnja“ i Zagreba�kom kazalištu lutaka – gdje smo imali niz koncerata; u Histrionskom domu i u Etnografskom muzeju – kao sudionici modne revije Klinastog ruha iz Istre i nošnji iz dinarske i jadranske regije - u okviru promocije „ETNO U ODIJEVANJU DANAS“ zagreba�ke Modne škole „Arcadia“. Nastupali smo u International Women Clubu, u mnogim školama i dr.
* Jeli bilo šaljivih zgoda na pokusima i nastupima?
- Prije nekoliko godina imali smo pokus za kazališnu predstavu „Ma�ak Macko“ autora J. Palade u velikom ostakljenom hallu zagreba�ke Osnovne škole „Nad Lipom“. Bilo je to u blagdansko vrijeme Bo�i�a. Kada smo došli u Školu na pokus, vani pred Školom de�ki su bacali petarde. Ovi de�ki nisu imali nikakve veze sa nama, ali pucnjava petardi doista je ometala naš rad.
Na pokusu su naši de�ki s štapovima bu�no uvje�bavali i sliku borbe s ma�evima, a gospodin Vladimir Jagari� – redatelj predstave, gromkim je glasom de�kima objašnjavao borbu s ma�evima (padove „ma�em ranjenih“, klicanje „ pobjednika“, i dr.). Sve to odzvanjalo je u jeci halla. Kako su vanjski de�ki i dalje bacali petarde, redatelj je zamolio jednog našeg de�ka – koji je u ovoj predstavi igrao rolu „princa“, da iza�e van s zamolbom da prestanu bacati petarde. I doista, vanjski de�ki su prestali bacati petarde. Nakon pokusa, ispratile su nas de�urne podvornice ove Škole.
Kad sam se slijede�eg dana vratila s posla, doma su me na telefonskoj sekretarici do�ekale urgentne telefonske poruke da nazovem ravnatelja Škole. Kada sam ravnatelja nazvala, on mi je zabrinutim glasom priop�io:
„�ujte … ja Vam moram re�i, jer – izgleda da se na Vašem pokusu dogodilo nešto prestrašno. Ju�e su Vaši de�ki bacali petarde, a Vaš redatelj se toliko naljutio, da je djeci gromoglasno vikao i mahao štapom. Sve to rekle su mi podvornice naše Škole.“
Nakon ovog šok – izvješ�a ravnatelju sam priop�ila tijek doga�anja na pokusu, a on je veselo uskliknuo:
Bravo! Vaš „princ“ uspio je stopirati vanjske de�ke da prestanu bacati petarde. Našim sprema�icama to nikako ne uspijeva.
Jednom zgodom u zimsko vrijeme, imali smo generalni pokus za predstavu dje�je bajke „Pepeljuga“, koju smo igrali na zagreba�kom Srebrnjaku u Kazalištu „�ar ptica“. U no�i prije pokusa napadao je veliki snijeg. Kako je pokus bio rano u jutro, od Kvatri�a do vrha Srebrnjaka prtili smo cestom kroz visoki snijeg sve naše rekvizite (carski prijesto, oslikanu kulisu prijestolne dvorane, kostime, krune, perike i dr.) jer autobus nije mogao voziti. Ali – prekrasna zimska idila brijegovitog Srebrnjaka, koja je snijegom i ledom tvorila fantasti�ne urese na drve�u, ku�ama i cesti oduševila nas je toliko da smo zapjevali, i cijelo vrijeme pjevaju�i prtili naše rekvizite kroz snijeg. Na generalni pokus smo došli tako rumeni da nam šminka nije trebala!
* Navedite nekoliko kazališnih predstava s repertoara „De eN Di“?
- Osim navedenih kazališnih komada, ostvarili smo niz predstava: „�arobnu frulicu“ prema libretu E. Schikanedera s ulomcima glazbe W. A. Mozarta, „Trnoru�icu“ s ulomcima glazbe P. I. �ajkovskog, „Du�an snova – poka�i šta znaš“ autorice J. Tvrdei�, „Dvorišna audicija“ autora Josipe Tvrdei� i E. Kishona, „Kraljevstvo za novo ruho“ na istoimenu bajku Hansa. K. Andersena, „Pri�e iz �arobne škrinje“, „Kraljevna i zrno“ Hansa K. Andersena i Mladena Kušeca, „�arobna svjetiljka“ iz zbirke „Pri�e iz 1001. no�i“, i dr.
E. Schikaneder / J. Tvrdei� / V. Jagari� „�AROBNA FRULICA“
- slika: tri kralji�ine dame dolaze k Papagenu -
J. Tvrdei�: „KAMO JE NESTAO FELIX“
|
|
- slika: kineski ples - |
- slika: aukcija dijamanata - |
E. Kishon / J. Tvrdei�: „SOBA S PET ZVJEZDICA“
- slika: ples sobarica s metlama oko milijardera -
* Glede niza uspjeha i dugogodišnje djelatnosti programa „De eN Di“ bili ste s djecom i mladima u vrijeme Adventa 2008. god. gosti I. programa Hrvatskog radija u glammour emisiji „Okre�em listove kalendara“ urednice Ljiljane Gajski i gostuju�eg suradnika prof. Miloša Laloševi�a. Otkrijte Vaš opinion o ovoj emisiji?
- J. Tvrdei� (lijevo), Lj. Gajski (u sredini)
i M. Laloševi� (desno) u studiju HR -
- Emisija „Okre�em listove kalendara“ koncepcijski je vrlo zanimljiva, a po formi nije ni prestroga, niti prele�erna. U ovoj emisiji doista gostuju zanimljivi ljudi koji stvaraju i imaju što za re�i. Ova emisija zaslu�uje sve pohvale!
* Sadr�aj ove emisije bio je efektno ostvaren i Vašim marom. Recite što se sve snimalo?
- Emisija je zapo�ela recitiranjem pjesme Grigora Viteza „U sobu je ušao mali bor“, a potom je slijedio bo�i�ni napjev „Zdravo budi mladi Kralju“, i ulomak „Kralji�ine dame dolaze k Papagenu“ iz naše predstave „�arobna frulica“ - koji je bio oboga�en s glazbom iz istoimene opere W. A. Mozarta. Slijedio je razgovor sa djecom i mladim glumcem Marinom Bukvi�em - gostom programa „De eN Di“.
U nastavku snimanja, slijedila je „Bo�i�na Pastorella“ – koju je na orguljama izveo prof. Laloševi�, a potom efektna humoristi�ka slika „Milijarder i collporteri“ iz komada E. Kishona: „Soba s pet zvjezdica“. Grupa djece „collportera“ bila je sjajna, a rolu „Milijardera“ izvrsno je kreirao mladi glumac Marin Bukvi�. Na snimanju je cijela ekipa u studiju �ak i „zaplesala“ na glazbu J. Straussa iz ove predstave. Pri kraju emisije mali pjeva�i su izveli bo�i�ni napjev „Oj pastiri“ – a nakon toga je i milijarder zapjevao. Na kraju emisije sudionici snimanja su poru�ili slušateljstvu Bo�i�nu �estitku, uz glazbu i poetske priloge Ljiljane Gajski.
|
|
|
- Lorena Braus recitator i glumica - |
- Leni Matutinovi� i Ivan Malenica
pjeva�i i glumci - |
- „Milijarder“ je i zapjevao uzglasovir prof. Laloševi�a - |
* Vrijeme Adventa i Bo�i�a je vrijeme darivanja, i velika je radost svima, a osobito djeci. Kako proslavljate Bo�i� sa sudionicima programa „De eN Di“?
- Mi ve�inom u vrijeme Bo�i�a imamo produkcije u Zagrebu, koje su ve�inom tematski vezane za Bo�i�. Kad imamo sponzore dijelimo i poklone. Nakon produkcije napravimo u našem prostoru bo�i�nu zabavu na kojoj pjevamo, igramo razne dje�je igre i tombolu. Tom prigodom djeci je osobita radost zabava na kojoj: glumci plešu koreografije plesova, a plesa�i glume njihove role iz naših kazališnih predstava. Sve re�eno odvija se uz slastice i vo�ne sokove.
* Recite priznanja s nastupa programa „De eN Di“?
- Osim burnih aplauza, imamo diplome i suvenire sa svih nastupa koji su se dogodili na našim gostovanjima.
* Koju predstavu �e izvesti djeca i mladi u 2009. godini?
- Peipremamo kazališnu predstavu „San Ivanjske no�i“ prema istoimenom djelu W. Schakespeare-a, u kojoj �e biti i plesova na glazbu F. Mendelssohna. U planu je da u bliskoj budu�nosti izvedemo i kazališnu predstavu iz pera hrvatskih pisaca.
* Što bi poru�ili �itateljstvu?
- Postoji jedna lijepa španjolska �estitka za blagdane Bo�i�a: ¡SALUD DINER Y AMOR! �elim svima zdravlje, mir i blagostanje! Za�eljela bih svima da slušaju lijepu glazbu, koja oplemenjuje i daruje ljubav! Za�eljela bih svima i u�itke pri gledanju lijepuh predstava, lijepe arhitekture! Svima �elim i ugodu kreativnog �ivota u kreativnom vremenu!
Za portal: Miloš Laloševi�
Zagreb, sije�anj 2009. god.
