Inka, kraljevstvo Sunca (Perú) - 9. dio:
Puno (3827m n/m) i jezero Titicaca
Nakon deset sati vo�nje vlakom preko Anda, u sumrak sti�emo u Puno, najve�i peruanski grad na obali �uvenog jezera Titicaca. Grad ima oko 80.000 stanovnika, a poznat je prvenstveno kao ulazna vrata jezera, te folklorni centar Perúa.
Na karti, Puno je u jugoisto�nom dijelu dr�ave, na vodenoj granici s Bolivijom, s kojom dijeli jezero Titicaca u omjeru 60:40, koje je najve�e/najviše plovno jezero na svijetu i najve�e jezero Ju�ne Amerike. Ka�u da ono drugo veliko, Maracaibo u Venezueli, nije pravo jezero, jer je spojeno s Atlantikom.
No� je brzo pala i ve� nas po mrklom mraku voze do hotela 'Jose Antonio Puno'. Hotel je nov i smješten na par metara od obale, s vlastitim drvenim pristaništem. Svuda su uokolo tisu�e svjetala, �ak i površina jezera mutno sjaji. No�i su prili�no hladne, ali nas uvjeravaju da �emo se sutra, na izletu po jezeru, kuhati od vru�ine.
Na recepciji saznajem da smo s vremenom dolaska u Puno promašili. Velike su poklade u studenom, pa onda u velja�i. Festival La Diablada baš je vra�ji, jer po vjerovanju Indiosa, proslave trebaju umiriti drevne duhove jezera, koji vrebaju u dubinama.
Ujutro, prije doru�ka, šetam drvenim pristaništem. Uz mo�varni dio jezera udoma�ile su se ptice, patke i flamingosi.
(hotel)
(mo�varna obala)
Za razliku Cusca koji datira još od Srednjeg vijeka, Puno je relativno mlad, kojeg su španjolski okupatori osnovali po�etkom 19.st. prvenstveno zbog eksploatacije srebra iz obli�njih rudnika Laykakota.
Nemam posebnih dojmova iz samog grada, niti nekih spektakularnih slika. Za boravak u Punu potrebna je, osim dekice za no�, i adaptacija na visoku nadmorsku visinu, ali tu smo muku ve� prošli. Ulice su šarene, a glavni je trg, poga�ate, opet Trg oru�ja, Plaza de armas.
Novine su tih dana bile pune skandala, korupcije i preljuba, ali ja sam, baš kao i ova Indijanka, samo gledao naslove i slike:
Kona�no smo krenuli na samo jezero. Titicaca je u mnogo �emu najve�e, a svakako najpoznatije jezero na svijetu: površine od 8.500 kv.km, duga�ko dvjestotinjak kilometara, najve�e dubine 284 metra/prosje�ne 135m; u njega se ulijeva 5 rijeka i voda otopljenih gle�era.
Prva velika atrakcija Titicace su 40-tak umjetnih, plutaju�ih jezera, na kojima �ive pripadnici naroda Uros.
Legenda ka�e, da su u Srednjem vijeku Inke, osvajaju�i podru�ja Anda, došli i do Velikog jezera, gdje su zatekli miroljubive Urose. Kako su Inke bile veliki ratnici, dobro organizirani u svojim osvaja�kim pohodima diljem Ju�ne Amerike, sve pokorene narode aktivno su uklju�ivali u svoje nove osvaja�ke pohode, sli�no Rimskom carstvu. Inkama su svi pokoreni narodi morali pla�ati poreze, �ak i njihovi najsiromašniji podanici, Urosi. Kako nisu imali baš ništa vrijedno, legenda ka�e da su ih Inke tjerali da u posude skupljaju uši iz kose i tako barem plate simboli�an porez.
Urosi su, s druge strane, bili (i dan-danas jesu) miroljubivi ribari i zemljoradnici, bez talenta za ratovanje, pa su bje�e�i pred Inkama, sagradili od plutaju�eg korijenja i trske improvizirane plove�e otoke za bijeg. Na njima su -prema legendi- pobjegli daleko od obale. Tradicija plutaju�ih jezera i �ivota na njima odr�ala se do danas. Zanimljivo, ali Urosi govore Quechua jezikom i danas su atrakcija kako strancima-turistima, tako pomalo i doma�ima. Na obalu dolaze zbog lije�nika i kupnje neophodnih namirnica, ali uglavnom �ive od ribe i prodaje suvenira, pletenih od trstike.
Jezera plutaju na debelom sloju istrulog korijenja trske, koje za sebe ve�e sloj zemlje; kad korijen, vezan za dno jezera istruli do kraja, sloj zemlje sa korijenjem odvaja se od dna i po�inje plutati. Urosi na taj sloj svakih tjedan dana stavljaju nove, svje�e odrezane snopove trske, koju pola�u u cik-cak, pletu�i novu, suhu podlogu po kojoj hodaju.
Od trske se radi sve: ku�e, 'tlo', kreveti; od trstike se plete obu�a, odje�a, suveniri...
Na trsci se i kuha, s otvorenim lo�ištem, pa treba jako paziti da se od kuhanja ne zapali ku�a, dvorište i cijeli oto�i�.
Na otocima su i mini-ribnjaci:
Mene su �amci, koje Urosi pletu od trstike, podsjetili na lijeno klizanje felucca po Nilu, a i oblici imaju sli�nosti sa staroegipatskima, �ak i sa "Ra II" Thora Heyerdahla.
Još samo da snimim i doma�ine na otoku:
A onda nastavljamo premo udaljenim prirodnim otocima na pu�ini- prema otocima Taquile i otocima Sunca i Mjeseca- Isla de sol i Isla de la luna. To �e biti u zadnjem, posljednjem i kona�nom nastavku.
Izvor: wall.blog.hr, autor: Tihomir Horvat-Wall, wallblog@gmail.com
Za portal odabrao i dozvolom autora pripremio: Zvonimir Mitar
*****
Od istog autora objavljeno na portalu:
Putovanje na Ju�nu hemisferu
Glavni grad, Lima
Lima, ex Ciudad de los Reyes
Ande i Cusco, glavni grad Inka
Arheološka nalazišta Tambomachay, Saqsaywaman, Chinchero, Ollantaytambo
Machu Picchu (Stari vrh), aka Izgubljeni grad Inka
Wayna Picchu (Mladi vrh)
Vlakom preko Anda
Sutra na portalu:
Inka, kraljevstvo Sunca (Perú) - 10. dio:
Kraj putovanja (otok Taquile, jezero Titicaca)
autor: Tihomir Horvat-Wall
