Statistika ne la�e: Amerika je prva zemlja znanja,
a Hrvatska uop�e nije u konkurenciji
KOLIKO god se hrvatski narod volio nabacivati šalama i pošalicama o „glupim Amerikancima", od statistike se ne mo�e pobje�i. Amerika je „zemlja znanja", kako to vole re�i naši ministri, dok Hrvatska nije. Niti �e skoro postati. Barem prema podacima Webometricsa, koji dvaput godišnje objavljuje rang listu najboljih svjetskih sveu�ilišta. Webometrics svoje informacije temelji na broju referentnih internetskih poveznica izme�u najboljih edukacijskih ustanova i sveu�ilišta koja se rangiraju.
Tom listom ve� godinama dominiraju ameri�ka sveu�ilišta, pa tako ni ova nije iznimka. Sveu�ilišta u SAD-u zauzimaju prve 23. pozicije na listi, a me�u top 50 sveu�ilišta nalazi se samo sedam obrazovnih ustanova koje su smještene izvan SAD-a. Najbolje sveu�ilište na svijetu je tako poznati MIT odnosno Massachusetts Institute of Technology, a slijede ga Stanford, Harvard, Berkley i Cornell. Najbolje rangirano neameri�ko sveu�ilište je Sveu�ilište u Torontu, koje se nalazi na 24. mjestu Webometricsove ljestvice, dok je na 29. mjestu britanski Cambridge, kao najbolje rangirano europsko sveu�ilište. U top 50 sveu�ilišta Kanada i Velika Britanija imaju po dva predstavnika, te Švicarska, Meksiko i Australija po jednog. Sva ostala mjesta zauzeli su Amerikanci. Od hrvatskih sveu�ilišta ni traga ni glasa.
Na listi koja rangira europska sveu�ilišta mo�e se primijetiti malo ve�a raznolikost, ali Velika Britanija ipak dominira. Najbolje sveu�ilište tako je Cambridge, na tre�em mjestu je Oxford, na šestom Edinburgh, na sedmom London... Izme�u su se progurala sveu�ilišta u Zurichu, Helsinkiju i Oslu. Na osmom je mjestu sveu�ilište u nizozemskom Utrechtu, slijedi Manchester, dok je deseto mjesto pripalo švedskom Kraljevskom tehnološkom institutu. Hrvata i dalje nema nigdje.
Najbolje rangirano hrvatsko sveu�ilište je Filozofski fakultet u Zagrebu, a slijede Strojarstvo i brodogradnja, te Medicinski fakultet. No, svi su oni ispod 1617. mjesta na ljestvici Webometricsa, koje je zauzeo Filozofski fakultet. Što se ti�e ostalih gradova, Zadarsko sveu�ilište je na 2266. mjestu, a Splitsko sveu�ilište je na 3798. mjestu.
Bacimo sad pogled u susjedstvo. Slovenci i Srbi na edukacijskom planu, ka�e Webometrics, stoje puno bolje od Hrvata. Sveu�ilište u Ljubljani je 225. ustanova takvog tipa u svijetu, odnosno 76. u Europi, dok je Sveu�ilište u Beogradu 389. u svijetu i 164. u Europi. Bolji od hrvatskih sveu�ilišta su i Maribor i Novi Sad, dok su sveu�ilišta u Kragujevcu i Nišu otprilike u rangu zagreba�kih fakulteta. Utjehe nema ni na rang ljestvici najboljih sveu�ilišta u Isto�noj Europi. Filozofski fakultet u Zagrebu na toj je listi tek 75. dok je Sveu�ilište u Ljubljani - �etvrto!
Izvor: Index.hr, P.V.
Foto: Wikipedia
PS:
Pogledajmo prvih dvadesetak zemalja, gdje je vrednovano prvih 5, odnosno prvih 10 sveu�ilišta u zemlji – tabela objavljena u sije�nju 2009:
| COUNTRY |
Top 5 |
Top 10 |
| USA |
1 |
1 |
| Canada |
2 |
2 |
| United Kingdom |
3 |
3 |
| Australia |
4 |
5 |
| Germany |
5 |
4 |
| Netherlands |
6 |
7 |
| Sweden |
7 |
9 |
| Japan |
8 |
8 |
| Switzerland |
9 |
13 |
| Spain |
10 |
6 |
| Taiwan |
11 |
11 |
| Belgium |
12 |
20 |
| Italy |
13 |
12 |
| Brazil |
14 |
14 |
| France |
15 |
10 |
| Finland |
16 |
15 |
| Israel |
17 |
25 |
| Austria |
18 |
19 |
| Denmark |
19 |
23 |
| Norway |
20 |
27 |
Izvor: webometrics.info
*****
O istoj temi piše i Slobodna Dalmacija:
Hrvatske visokoškolske ustanove na dnu znanstvene ljestvice
Zemlja znanja: Filozofski fakultet u Zagrebu tek 1617., splitsko sveu�ilište na 3798. mjestu u svijetu
Gu�va pri upisu na Filozofski fakultet / Biljana Gaurina / CROPIX
Od dalmatinskih predstavnika najbolje je prošlo Zadarsko sveu�ilište (2266)., dok je Splitsko svrstano na pora�avaju�em 3798. mjestu
piše MARIJANA CVRTILA
Nijedno hrvatsko sveu�ilište ili fakultet ne nalazi se me�u tisu�u vode�ih visokoškolskih ustanova u svijetu kao ni me�u 500 najuglednijih europskih (sve)u�ilišta – porazni su najnoviji Webometricsovi podaci za sije�anj 2009. godine, koji donose rang-listu ukupno �etiri tisu�e visokoškolskih ustanova iz cijeloga svijeta.
Po obi�aju, vode�a mjesta neprijeporno i �vrsto dr�e Amerikanci – najbolja svjetska visokoškolska ustanova po Webometricsovim kriterijima je Massachusetts Institute of Technology, glasoviti MIT, koji je tu poziciju o�uvao od prošle godine.
Na drugom je mjestu Stanford University a na tre�em Harvard. Sveu�ilišta iz SAD-a dr�e nevjerojatnih prvih 23 mjesta te rang-liste, a tek iza toga, na 24. mjestu, smjestilo se neko od svjetskih sveu�ilišta izvan SAD-a, i to kanadski University of Toronto.
Najbolje rangirano europsko sveu�ilište je Cambridge na 28. mjestu, ujedno i prvo najbolje u�ilište izvan sjevernoameri�kog kontinenta. Hrvatska u tome društvu vrlo loše kotira.
Najbolje rangirano doma�e u�ilište je zagreba�ki Filozofski fakultet, na neslavnom 1617. mjestu! Nakon njega slijedi tako�er zagreba�ki Fakultet strojarstva i brodogradnje, na 1822. mjestu, zagreba�ki Medicinski fakultet je na 1908. mjestu, dok 1912. mjesto zauzima Zagreba�ko sveu�ilište.
Od dalmatinskih predstavnika najbolje je prošlo Zadarsko sveu�ilište, na 2266. mjestu. Na listi su još, na 2615. mjestu, Škola narodnog zdravlja “Dr. Andrija Štampar“ iz Zagreba, zagreba�ki PMF na 3011. mjestu, na 3046. mjestu je osje�ki Elektrotehni�ki fakultet, na 3696. mjestu osje�ki Ekonomski fakultet, a tek tada dolazi Split.
Ne spominje se, doduše, ni jedan zasebni fakultet, nego samo Splitsko sveu�ilište, i to na – 3798. mjestu! Od naših predstavnika tu je još zagreba�ki Agronomski fakultet, i to na 3913. mjestu.
Slovenci u eliti
Rije�ko ili Dubrova�ko sveu�ilište i fakulteti uop�e se i ne spominju, a nema ni podataka o drugim visokoškolskim ustanovama. Za razliku od naše neslavne slike, susjedi se imaju �ime pohvaliti. Sveu�ilište u Ljubljani nalazi se na visokom 225. mjestu na svjetskoj, te na �ak 76. mjestu europske ljestvice sveu�ilišta. Beogradsko sveu�ilište 389. je u svijetu i 164. u Europi.
I ne samo to, bolji od nas su i Sveu�ilište iz Maribora, koje je 614. u svijetu i 269. u Europi, te Sveu�ilište iz Novog Sada, koje je 1227. u svijetu i 483. u Europi. Srbi na listi imaju još i Sveu�ilište u Nišu, na 1851. mjestu, te Sveu�ilište u Kragujevcu, na 2011. mjestu, što je, kako se mo�e vidjeti, bolje od ve�ine naših “aduta“.
Ni na listi stotinu najboljih isto�noeuropskih sveu�ilišta ne stojimo najbolje - Ljubljana je �etvrta, Beograd deveti, Maribor 20. te Novi Sad 57., a tek na 75. mjestu je naše najbolje rangirano u�ilište, zagreba�ki Filozofski fakultet. Slovenija se ukupno nalazi na 41. mjestu od svih svjetskih zemalja, Srbija na 44., dok o nama, naprotiv, u tom poretku nema ni podataka.
Španjolski servis
Osnova Webometricsove metodologije je ra�unanje broja web linkova do promatranog fakulteta ili sveu�ilišta od vode�ih edukativnih institucija u svijetu.
Lista se sastavlja na osnovi vidljivosti na svjetskoj mre�i, broju, opsegu, popularnosti i utjecaju web stranica, a tu listu izra�uje specijalizirani španjolski servis “Webometrics Ranking of World Universities“.
Od 2004. godine prate web prezentacije oko 15 tisu�a svjetskih visokoškolskih ustanova iz 191 zemlje, a rang- liste objavljuju dva puta godišnje, u sije�nju i srpnju.
Amerika bez premca
Gledano prema zemljama, prvo mjesto �vrsto dr�i SAD sa 104 visokoškolske ustanove u “top 200“ i sa �ak 354 svoja predstavnika u prvih tisu�u rangiranih ustanova.
Slijedi Njema�ka, pa Kanada, a treba re�i da, za razliku od nas, svoje predstavnike me�u tisu�u najboljih ustanova imaju i Kolumbija, Indonezija, Malezija, Slova�ka, Litva, Peru, Venezuela, Bugarska, Kostarika, Malta, Iran, Filipini i Portoriko.
Cambridge u Europi
Najbolje rangirano europsko sveu�ilište iza Cambridgea je Swiss Federal Institute of Technology – ETH Zürich, potom Oxford, a iza njega, zanimljivo, finski University of Helsinki. Me�u azijskim ustanovama vodi Tokijsko sveu�ilište, a afri�kima University of Cape Town, JAR.
Izvor: Slobodna Dalmacija
