Portret mr. sc. Ljiljane Matkovi� Vlaši�
Semper idem …
Mobile in mobilibus …
Mr. sc. Ljiljana Matkovi� Vlaši� – renomirana je katoli�ka spisateljica, ostvarila je uratke koji spadaju u elitisti�ku razinu intelektualnih djelatnosti, i nadilaze prostore u Lijepoj Našoj.
* Gospo�o Matkovi� – Vlaši�, Vi ste renomirana katoli�ka spisateljica i poetesa. Objavili ste niz knjiga i napisa. Briljantno ste ure�ivali glasilo „Mirotvorni izazov“ tijekom devedesetih godina XX. st. �esto gostujete na znanstvenim simpozijima o religiji. Sada ste i predsjednica Udruge za me�ureligijsku kulturu, a bavite se i likovnom umjetnoš�u. Otkrijte �itateljstvu kako sve to posti�ete?
- Bit �u kratka s odgovorom. Kad vas mnogo toga iskreno zanima, na�i �ete za to vremena.
* Kako se sad osje�ate kada ste postali predsjednica Udruge za vjersku slobodu?
- Osje�am se po�aš�ena! To je nedvojbeno i jedno priznanje, a dakako i obveza koju vrlo ozbiljno shva�am. Voljela bih da moja djelatnost u toj Udrugi bude u�inkovita, jer – ova Udruga kod nas postoji cca. 15. godina, a u svijetu ima dugu tradiciju.
- Ljiljana Matkovi� Vlaši�: Autoportret u plavom -
* Francuski knji�evnik Honoré de Balzac (1799. – 1850.)autor je niza djela pod nazivnikom „Ljudska komedija“, u kojima je zapisao: Ljubav je poezija razuma. Pu�ka misao glasi: Bog je ljubav – ljubav je darovana od Boga. Gospo�o Matkovi� – Vlaši�, vaša poezija i spisateljski radovi inspiriraju �itateljstvo rajskim ozra�jem. Kako bi Vi definirali ljubav?
- Ne druga�ije od onoga što ste naveli. Malo �u nadopuniti. �injenica je da nas ljubav preobra�ava, �ini sretnima, boljima, kreativnima, sposobnima. Najistinitije se o njoj izrazio sveti Pavao u svom hvalospjevu ljubavi u Poslanici Korin�anima (13, 1-13). Za njega sve naše sposobnosti, sva naša vjera i sve naše znanje ne vrijede ništa ako nemamo ljubavi. Meni su Pavlove rije�i o ljubavi nešto najljepše što je ikada napisano. Treba jednostavno otvoriti Novi zavjet i to pro�itati.
* Francuski spisatelj Victor Hugo (1802. – 1885.)je zapisao: Knjiga je u cijelosti put od zla k dobru, od krivde k pravdi, od pogrešnoga k ispravnomu, od no�i k danu. Ozra�jem ovih misli, komparirajte kakva je kultura knjige u Lijepoj Našoj, a kakva je u drugim zemljama?
- Hugo je vrlo dobro znao u svojim knjigama istaknuti plemenitost ljudskog bi�a. Rekla bih da se danas u knjigama sve više isti�e mra�na strana �ovjeka. I kod nas i u svijetu prava je poplava svakojakih knjiga, ali prevladava upravo taj trend mra�nog, trend crne kronike. Ono što je prije bilo rezervirano za ispovjedaonicu, danas se javno govori i to tako glasno kao da je va�no da svi to �uju. Nestalo je srama. A sram je ipak jedan vrlo pozitivan osje�aj. I velika je šteta da ga više nema.
* Vara�din – grad baroka i kulture, Vaš je omiljeni grad. Recite Vaše impresije o Vara�dinu?
- Vara�din je prvenstveno s estetskog stanovišta prekrasan. Grad je vrlo �ist s vrlo lijepom arhitekturom – koja je sad malo narušena s izgradnjom velikih zgrada, ali u tom gradu još uvijek dominira ljepota baroknih crkava i pala�a. Rekla bih da je Vara�din grad po mojoj mjeri!
* Pisali ste i o biblijskim heroinama. Otkrijte �itateljstvu nekoliko heroina iz Vaše knjige?
- Istaknula bih meni najdra�u Abigajilu, te egipatske babice Šifru i Puu. Upravo zato što nisu tako poznate kao, primjerice, Estera ili Judita. U patrijarhalnom društvu uvijek �e se isticati one koje su nosile ma� u ruci i ratovale. No u mojoj knjizi “Velike �ene Staroga zavjeta” dolaze do izra�aja i one manje poznate, ali isto tako velike ako ne i ve�e od uobi�ajenih ratni�kih heroina. Pitam vas što bi bilo od �idova da su babice Šifra i Pua poslušale zapovijed surovog faraona? A Abigajila je poput mnogih �ena, ne samo tada nego i danas, imala problema s nerazboritim mu�em �ije je pogreške morala ispravljati.
* Od davnine brak slovi kao najbolje institucionalno rješenje. Francuska spisateljica Françoise Sagan (1935. – 2004.) je u svojim memoarima zapisala: Brak je lutrija u kojoj muškarci stavljaju na kocku svoju slobodu, a �ene svoju sre�u. Što bi rekli o ovom zapisu?
- Sloboda se ne bi smjela shvatiti banalno kao što mi se �ini u ovom zapisu. Sloboda je zapravo duboki unutarnji osje�aj koji se ne gubi ni u zatvoru. Njega mo�e dakako imati svaki �ovjek, pa bio on muškarac ili �ena. To vrijedi za oba spola. Isto vrijedi i za sre�u. A sve što imamo, mo�emo izgubiti. U svakom je slu�aju pogrešno od drugoga o�ekivati da �e nas usre�iti. Ne bih brak uspore�ivala s lutrijom makar mo�e donijeti vrlo ugodna kao i vrlo neugodna iznena�enja.
- Ljiljana Matkovi� Vlaši�: Mrtva priroda -
* Legendarna talijansko-ameri�ka operna primadona XX. st. Anna Moffo (1932. – 2006.) je na jednoj briljantnoj soareji izjavila: Iza posljednje rije�i muškaraca stoji to�ka. Iza posljednje rije�i �ena stoje dvije to�ke. Kakve su današnje relacije izme�u muškaraca i �ena?
- Prodor �ena u sve pore javnog �ivota mislim da zbunjuje muškarce. Mo�da otuda vrlo drasti�ni izljevi agresivnosti s njihove strane. No rekla bih da i današnje relacije izme�u muškaraca i �ena velikim dijelom ovise o meridijanima i paralelama zemaljske kugle na kojima se odvijaju. U svakom slu�aju trebalo bi biti više suradništva, a manje suparništva. �ivot je kratak i �emu ga zagor�avati jedno drugome.
* Kineska mudrost veli: Ljudi imaju godine koje imaju, koje im drugi daju i koje sami sebi daju. Slavna njema�ka i hollywoodska glumica Marlene Dietrich je na njema�koj Tv. emisiji izjavila: Spoznala sam da sam po�ela stariti upravo onda, kada su me ljudi zapo�eli uvjeravati da uop�e ne starim. Gospo�o Matkovi� – Vlaši�, vaša vitalnost nadilazi izjavu Marlene Dietrich. Otkrijte �itateljstvu Vašu recepturu za vitalnost.
- Borba sa staroš�u na�alost je uvijek izgubljena, ali dobro je da što dulje traje. Danas mediji šakom i kapom daju recepte. Mislim da je va�no poznavati sebe i svoje mogu�nosti, a ne slijepo oponašati druge. Mene znatno odr�ava moja znati�elja, veliki interes za ljudske sudbine, osje�aj da mogu drugima pomo�i, da mogu pridonijeti op�em dobru. I na kraju krajeva silno pješa�enje, �esto popra�eno molitvom. Ništa mi nije dra�e nego kora�ati livadama i šumama u blizini dragog mi Vrbovca. Pješa�im i po Zagrebu. Tramvajem se rijetko koristim. Auto ne vozim. I do desetog kata i�i �u pješke a ne liftom.
* Za�etnik protestantske reformacije Martin Luther (1483. – 1546.) je na bogoslu�jima vijernicima propovijedao: Prijatelj je Platon, Prijatelj je Sokrat, ali – više treba cijeniti istinu. Što današnji krš�anski sve�enici propovijedaju?
- Svaka �ast Lutheru! Ali isto tako Platonu i Sokratu! U svoje vrijeme oni su se maksimalno trudili oko istine. Mislim da je pjesnik Keaats rekao da je istina ljepota. Takva definicija istine vrlo mi se svi�a. Današnji sve�enici kao i oni ju�erašnji trude se govoriti o krš�anskim vrijednostima koje su par excellence u slu�bi istine. Mislim da �emo na kraju vremena do�i do pune i definitivne istine. Sada se samo vrtimo oko nje, jer �ivot je ipak velika tajna, a isto tako i istina.
* Kada je rije� o narodu, Mustafa Kemal Atatürk (1881. – 1938.) - tvorac Turske Republike, jednom prigodom je izjavio: Narod je ve�i od Allaha. Mo�ete li pojasniti sadr�aj ove poruke?
- Atatürk o�ito nije vjerovao u Alaha.
* Mudrost kineskog filozofa Lao Tse (570. – 470. god. prije n. e.) glasi: Dobrota u rije�ima stvara povjerenje. Dobrota u mislima stvara dubinu. Dobrota u davanju stvara ljubav. Definirajte pojam dobrote.
- Dobrota skladno povezuje misli, rije�i i djela, a uvijek zna�i odmak od sebi�nih interesa. Usmjerena je prema bli�njem i prema op�em boljitku. Uvijek je u slu�bi �ivota. Rekla bih da je to najpozitivnija �ovjekova energija - va�nija od inteligencije.
* U islamskoj svetoj knjizi Kur'anu postoji i zapis, koji glasi: Ne boj se pismenih, niti nepismenih, ve� polupismenih. Što bi re�enome dodali?
- O�ito je da polupismeni sebe dr�e pismenima pa se ne trude da to i postanu. Naravno da onda lako �ine veliku štetu, pogotovo ako su se dokopali kakvih odgovornih polo�aja s kojih odlu�uju o sudbinama ljudi. Ta se izreka mo�e odnositi na svako manjkavo znanje na bilo kojem podru�ju.
* Misao glasovitog hrvatskog slikara naive Ivana Rabuzina (1921. – 2001.) glasi: Slika mojega pravoga �ivota nenaslikana je slika, a nenaslikane slike su drugi �ivot iz onog drugog svijeta koji je u meni. Otkrijte inspiracije Vaših likovnih ostvarenja.
- Da bih se prihvatila slikanja, mora me neki vizualni doga�aj duboko potresti. Tako su me, primjerice, potresla visoka stabla bavarskih šuma. Taj se osje�aj protegnuo i na naše šume. Naprosto sam zadivljena kad promatram stabla. Kad se u susjedstvu posjekla jedna breza, osje�ala sam fizi�ku bol kao da mi je netko drag umro.
Ne slikam zato da bih pravila i prodavala slike. �elim samo produbiti neke vizualne do�ivljaje. Slikanje je neka vrsta molitve makar nisam naslikala niti jedan vjerski prizor u u�em smislu. Ali dr�im da su moje slike takve kakve jesu odraz smirene radosti �ivljenja i himna Stvoritelju.
- Ljiljana Matkovi� Vlaši�: Motiv iz Primoštena -
* Vašu dugogodišnju djelatnost krune priznanja. Otkrijte ih �itateljstvu – iako je slavna francuska spisateljica i feministica George Sand (1804. – 1876.) u svojim memoarima zapisala: Kad god je �ovjek u neprilici da o sebi govori, nehotice izgleda kao da se hvali.
- Vrlo mi je drag blagoslov pape Ivana Pavla II. u povodu 20. obljetnice pokreta Kursiljo. Veseli me ako se na�em u kakvoj enciklopediji ili antologiji. Zapravo brojni prijatelji najve�e su mi priznanje. Pa i sadašnja funkcija predsjednice Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj.
* Recite Vašu poruku?
- Vjerujem da poruka proizlazi iz našeg razgovora. Tim više što ste Vi u njega uklju�ili i misli vrlo poznatih i zna�ajnih ljudi.
Za portal: Prof. Miloš Laloševi�, Zagreb 2009. god.
Vezani �lanak:
Virtualna izlo�ba slika Ljiljane Matkovi�-Vlaši�
