Sva bogatstva Slavonije, Baranje i Srijema na izlo�bi
Velebna izlo�ba „Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije“ koja �e u ponedjeljak, pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske biti otvorena u Klovi�evim dvorima u Zagrebu, predstavljena je na konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture.
Ostaci mamuta
Na sva �etiri kata Galerije Klovi�evi dvori, impresivan projekt vrijedan 4 milijuna kuna predstavit �e �ak više od 2000 eksponata. Javnost �e tako, nakon raskošne i iznimno uspješne izlo�be o Dalmatinskoj zagori iz 2007., u nastavku predstavljanja hrvatskih regija upoznati civilizacijska i kulturološka blaga Slavonije, Baranje i Srijema.
Megaizlo�ba obuhva�a arheologiju, etnologiju, knji�evnost, likovnu, filmsku, glazbenu i kazališnu umjetnost. U kronološkom slijedu nizat �e se baština toga dijela Hrvatske, preko antike, burnog srednjeg vijeka, renesanse, baroka, klasicizma sve do suvremene umjetnosti.
Drugim rije�ima – od ostataka stepskog mamuta do Dubravka Matakovi�a! Uz kulturna, bit �e predstavljena i nezaobilazna prirodna bogatstva – ravnice, plodna polja, šume, mo�vare i rijeke. Klovi�evi dvori od ponedjeljka �e se pretvoriti u svojevrsni vremenski stroj i sljede�a tri mjeseca posjetiteljima prirediti putovanje prostranstvima kojima su nekad kro�ili Tra�ani, Iliri, Kelti, Rimljani, Goti, Huni, Avari, Franci, Ma�ari i Turci.
133 stru�njaka
Ministar kulture Bo�o Biškupi� rekao je kako je rije� o najzna�ajnijem hrvatskom izlo�benom projektu u 2009. godini, a Zvonko Makovi� naglasio je da upravo taj panonski dio Hrvatske predstavlja ki�mu hrvatske umjetnosti 20. stolje�a.
Vesna Kusin podsjetila je na izniman uspjeh izlo�be o Dalmatinskoj zagori, koju su posjetili deseci tisu�a ljudi i koja je u mnogima probudila interes prema kulturi toga kraja, pa je zabilje�eno i više turisti�kih putovanja na ta podru�ja. O�ekuje se da �e i ova izlo�ba, za koju su anga�irana �ak 133 stru�njaka iz raznih podru�ja ostvariti jednak uspjeh.
Izvor: Ve�ernji list, autor �eljka Vukovi�
*****
Pogledajmo i što o izlo�bi koja se otvara u ponedjeljak, 27.04. 2009. piše Jutarnji list:
Slavonija - europska Mezopotamija
130 stru�nih suradnika u Klovi�evim dvorima priprema opse�an kulturološki projekt ‘Slavonija, Baranja i Srijem’ koji �e biti postavljen na �etiri kata galerije i prikazat �e dvije tisu�e izlo�aka
Ove godine izlaga�ki aduti Klovi�evih dvora nisu ni Chagall, Picasso, pa ni njema�ki ekspresionizam, nego opse�an projekt posve�en Slavoniji. Rije� je o regiji koja je, tvrde u timu autora izlo�be, kolijevka zapadne civilizacije. - Slavonija je europska Mezopotamija - smatra arheolog Aleksandar Durman, jedan od 130 autora koliko ih je sura�ivalo na izlo�bi.
Pripreme trajale godinu i pol
Nakon velikog uspjeha izlo�be “Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja” - projekt je imao sto tisu�a posjetitelja - autori se nadaju ponoviti isti nivo izvrsnosti s izlo�bom “Slavonija, Baranja i Srijem”. Sva �etiri kata Galerije Klovi�evi dvori ispra�njena su i u njih, nakon opse�ne restauracije, postupno sti�u dvije tisu�e umjetnina u blindiranim vozilima. Nakon godinu i pol priprema izlo�ba se treba otvoriti 27. travnja.
Istra�ivanje vu�edolske kulture jedan je od projekata koji financira Razvojna banka Vije�a Europe. Ulo�eno je 258 milijuna kuna |
- Hrvatska mijenja turisti�ku strategiju i, umjesto turizma na bazi sunca i mora, sada ra�una i na one koji se opredjeljuju za kontinentalni turizam. Izlo�ba �e biti prigoda da se ljude usmjeri i na taj aspekt ovog podru�ja, primjerice Kopa�ki rit. Nakon izlo�be o Zagori ljudi su �eš�e po�eli odlaziti onamo, izlo�ba je reafirmirala to podru�je, sli�no bi se moglo dogoditi i Slavoniji - smatra Vesna Kusin, ravnateljica Klovi�evih dvora. Kusin isti�e da �e izlo�ba pokazati i me�usobno prepletanje razli�itih religija i kultura u Slavoniji s obzirom na to da puno manjina �ivi u ovom podru�ju. Isto naglašava i Branka Šulc, pomo�nica ministra kulture, koja je bila na �elu projekta.
- Pokazujemo preslojavanje svih narodnosti koje su stolje�ima obitavale u Slavoniji, prikazuju se i gra�anska i plemi�ka i tradicijska kultura. �elimo Slavoniju odmaknuti od predod�bi o regiji isklju�ivo tamburica i narodnih nošnji. Ne smije ih se podcijeniti, ve� sagledavati u okviru višestoljetnih kulturnih i socijalnih miljea i obostranih utjecaja gra�anske i plemi�ke kulture - objašnjava pomo�nica ministra Šulc.
Koja je razlika u pristupu izlo�be Zagore te izlo�be Slavonije? - Zagora je za sve nas bila otkri�e jer je nepoznata zemlja. Dok je u Zagori bila jaka antika, u Slavoniji to nije slu�aj, na ovom podru�ju snaga le�i u prethistoriji. Fascinira me vu�edolska kultura i mislim da bi putem izlo�be ljudi trebali shvatiti da su kulturni korijeni europske kulture upravo ovdje - ka�e Vesna Kusin.
�elimo ovom ambicioznom izlo�bom Slavoniju kona�no odmaknuti od predod�be o regiji isklju�ivo tamburica i narodnih nošnji |
Branka Šulc, pomo�nica ministra kulture
Muzej vu�edolske kulture
Istra�ivanje vu�edolske kulture jedan je od projekata koji financira Razvojna banka Vije�a Europe:
- Rije� je o projektu ‘Ilok - Vukovar - Vu�edol’ koji zajmom Razvojne banke Vije�a Europe i Vlade RH vodi Ministarstvo kulture, u koji je ulo�eno �ak 258 milijuna kuna. Projekt bi trebao biti dovršen 2011., a me�u ostalim obuhva�a obnovu barokne jezgre Vukovara, obnovu dvorca Eltz, dovršenje arheoloških istra�ivanja... - navodi Branka Šulc.
Na samom lokalitetu Vu�edol gradit �e se novi muzej vu�edolske kulture, a projekt potpisuje arhitekt Goran Rako. Dvorac Odescalchi bit �e dom novog muzeja Ilok.
Grad Vinkovci i grad Ilok, uz niz ostalih na ovom prostoru, imaju fascinantnu kulturu, bit �e pokazana i najnovija istra�ivanja na ovim podru�jima, koje javnost do sada nije imala prilike vidjeti - navodi Branka Šulc. Za izlo�bu od dvije tisu�e predmeta bila je potrebna velika redukcija materijala jer prvi su izbori bili još ambiciozniji, a kona�nu selekciju nije bilo lako napraviti.
- Kad su po�eli pristizati prvi materijali, morala sam autore uvjeravati da Klovi�evi dvori nisu neboder - duhovito �e ravnateljica Kusin. Kronološki, izlo�ba po�inje paleontologijom. U najstarji izlo�ak se ubrajaju ostaci mamuta - mamutove glave s kljovama, no glavni je naglasak ipak na Vu�edolu. U Vu�edolu je, pokazuju autori izlo�be, provedena i prva industrijska revolucija, na što upu�uje i serijska proizvodnja kalupa i oru�ja.
- �injenica da se proizvodi oru�je zna�i da ve� postoje prvi vladari na prostoru srednje Europe - isti�e Vesna Kusin, a s njom se sla�e i Aleksandar Durman, javnosti poznat upravo kao stru�njak za ovo podru�je, koji je, me�u ostalim, pronašao i vu�edolsku �izmicu i prvi europski kalendar.
- Iako se prethistorijska kronologija mo�e promatrati i tri tisu�e godina prije ove kulture, naglasak je upravo na Vu�edolu. Na ovom je podru�ju bila prva serijska proizvodnja metalnih sjekira, koje datiraju 2600 godina prije Krista, prona�en je i set za prvo serijsko lijevanje materijala. Nevjerojatno je i da su ve� tada ljeva�i dr�ali kalendar na stolu. Izlo�bom �emo dokazati da kultura s našeg podru�ja pokazuje najve�e europske domete u tom trenutku. S Vu�edolom je Europa napravila civilizacijski skok koji je postavlja uz bok kulturama Egipta, Mezopotamije, pa i Kine. U Vu�edolu se proizvodio i bakar, barem 500 godina prije svih ostalih na tom podru�ju - objašnjava Durman.
Rije�ni Apoksiomen
Najstariji europski kalendar Durman je otkrio na loncu, a istovremen sumerskom i egipatskom i nije rije� o kopiji. Kalendar je nazvan po Orionu, koji je u ovoj kulturi bio jednakovrijedan Suncu, star je pet tisu�a godina te prepoznaje �etiri godišnja doba i 12 tjedana. U grobu koji je prona�en iz rane faze ove kulture nalazi se osam pokojnika, šest ih ima udubljenja na glavi koja su nastala kao posljedica utiskivanja usijanog metala. Udubljenja upu�uju na to da su bili ritualno �rtvovani.
Iako antika nije najja�i adut Slavonije, jedan se predmet izdvaja po svojoj kvaliteti i nosi pe�at tog razdoblja, a rije� je o tzv. rije�nom Apoksiomenu, kamenoj skulpturi muškarca iz 2. ili 3. stolje�a koja je prona�ena na dnu rijeke Drave. Arheološki nalaz prona�en je uz ostatke mosta Cara Hadrijana. Rije� je o prvom nalazu podvodne skulpture u nekoj od hrvatskih rijeka. Ova kamena skulptura slu�ila je kao potpora rimskom mostu.
S Vu�edolom je Europa napravila civilizacijski skok. Tamo je provedena prva industrijska revolucija. Proizvodio se i bakar, barem 500 godina prije svih ostalih na tom podru�ju |
Aleksandar Durman, arheolog
- Slavonija je prostor povoljan za naseljavanje i za sto�arsku kulturu, ali s obzirom na svoju poziciju, �esto biva ugro�en. Znalo se dogoditi da su oni koji su došli na konjima uništili sve pred sobom, pa i najve�e domete civilizacije, i onda se moralo krenuti ispo�etka, pa se tako brisanjem kulture u mati�nom prostoru znao unazaditi cijeli proces i nakon takve kataklizme sve se doga�alo ispo�etka. To što je došla ja�a, ne zna�i nu�no da je došla naprednija kultura - nastavlja arheolog Durman.
Branka Šulc kao posebno podru�je izdvaja i srednji vijek te naglašava da su u novije vrijeme u benediktinskoj opatiji Rudine prona�eni prvi natpisi na opekama na sarkofazima. Dragocjeni izlo�ak iz srednjeg vijeka su rudenske glave. Osamnaest likova krupnih o�iju, grubih plosnatih crta lica, odnosno konzola s reljefima ljudskih glava iz Samostana sv. Mihovila na Rudini imaju jedinstven i prepoznatljiv stil koji nema analogije u umjetnosti drugih krajeva. - Ove su skulpture nastale puno prije onih Jurja Dalmatinca na šibenskoj katedrali - tvrdi Vesna Kusin. Datiraju u radni srednji vijek, 12. ili 13. stolje�e.
- Kako bismo pokazali što više predmeta na ovoj izlo�bi, osim uve�anih fotografija, uveli smo i projekcije na zid. Na taj �e se na�in mo�i sagledati puno dvoraca u Slavoniji. Bit �e pokazane i poznate plemi�ke obitelji: Peja�evi�, Jankovi�-Daruvarski, Eltz, Hilleprand von Prandau, njihova velebna zdanja, barokni dvorci i perivoji - najavljuje Kusin. Izlo�ba �e biti prigoda da upoznamo i manje poznate dionice slavonske kulture koje se nalaze izvan Hrvatske. Povjesni�ar Stanko Andri� izdvaja rukopisnu Bibliju koju je u 14. stolje�u naru�io Dimitrije Naši�ki, koja izgleda raskošno za svoje doba, a nalazi se u Washingtonskoj biblioteci, te �e na izlo�bi biti pokazana putem fotografije. U manjem je opsegu pokazana i rijetka turska spomeni�ka kultura.
Tursko kupalište
- U Iloku se nalazi tursko kupalište, hamam, koje je u prili�no lošem stanju. Izgubilo se dosta toga, pa tako nema sa�uvane niti jedne osmanske d�amije u Slavoniji osim one koja je u �akovu pretvorena u �upnu crkvu - ka�e Stanko Andri�. Etnolozi, na izlo�bi predvo�eni �arkom Špani�ekom, pokazuju nekoliko slo�enih cjelina. Kod odje�e je naglasak na utjecaju gradskog na�ina �ivota na nošnju. Kao specifi�nost podneblja pokazuju se ponjave koje se vezuju uz kult plodnosti. Rekonstruirat �e se ambijent tradicijske baranjske sobe i bit �e pokazane škrinje za spremanje ruha.
- Smatralo se da je dominantno ratarsko gospodarstvo, no va�no je bilo i sto�arstvo, koje je donosilo prihode i vuklo selja�ko društvo izme�u 18. i 20. st., a poglavito u 19. st. Ovo je stolje�e bilo presudno i za formiranje slavonske kulture. Treba podsjetiti i na dinami�nu promjenu u tr�išnim odnosima te sna�nu industrijalizaciju. U Slavoniji se strojevi pojavljuju jako rano - navodi Špani�ek.
U 19. stolje�u naglasak je na industrijalizaciji te, kao posljedici, ubrzanoj urbanizaciji, što pokazuje sekcija Zvonka Makovi�a. Zbivaju se i promjene u obitelji. Više�lane se obiteljske zajednice transformiraju u manje obitelji. Znalo je biti i do osam zajednica pod jednim krovom. Od moderne i suvremene kulture spomenimo kipove Branka Ru�i�a, umjetni�ke radove Damira Soki�a, Antuna Mara�i�a, Ivana Faktora, stripove Dubravka Matakovi�a... Tijekom �etiri mjeseca trajanja izlo�be odvijat �e se doga�aji vezani uz ovo podru�je, prezentirat �e se i najbolji vinari te slavonska kuhinja.
Izvor: Jutarrnji list, autor Patricia Kiš
