IZVAN PROSTORA I VREMENA
Europska unija ima alternative
Bauk kru�i Europom, bauk euroskepticizma! Prema istra�ivanjima vezanim uz skorašnje izbore za europarlament, svi “veliki” padaju, rastu jedino euroskeptici. Osim toga, izlazak na izbore bit �e manji od 45 posto kakav je zabilje�en 2004. godine.
Bilo pu�ani, bilo socijalisti, kao najve�e grupacije u europarlamentu, ostat �e bez fotelja. Pu�ane �e, osim toga, vrlo vjerojatno napustiti torijevci, što �e donijeti dodatni gubitak od tridesetak zastupnika. Dodatnu snagu u budu�em parlamentu dvjema velikim skupinama odnijet �e nove-stare euroskepti�ne ili antiEUropske stranke. U Britaniji prema istim istra�ivanjima “UK Independence party” s parolom “Ne kontroli EU nad našim �ivotima!” nosi 15 posto glasova. Pravi pak “rezervoar” euroskepticizma su zemlje Nove Europe, predvo�ene strankama poput one �eškog predsjednika Klausa, ili u Poljskoj ona blizanaca Kaczinsky. U Italiji Lega sna�no grabi, u Nizozemskoj wildersovci, u Austriji haiderovci s geslom “Zapad u rukama krš�ana”... Sve ove stranke iz 11 zemalja EU okupljaju se u savez “Libertas”. Naravno, sve ih prati etikata da su “ksenofobne”, “rasisti�ke”, i sl. No istu veoma perspektivnu euroskepti�nu skupinu ima i europska ljevica, po�evši s Besancenotovom francuskom Antikapitalisti�kom strankom, sve do gr�kih i portugalskih komunista.
Amorfna masa proletera
U Hrvatskoj, u kojoj se unisono fi�uka kako “EU nema alternative” tako obojene stranke gotovo su nemogu�e. Ponajprije je razlog u provincijalizmu koji u strahu od etiketiranja “ekstremno” �ivi samo jedan ekstremizam: ekstremizam centra! Potom i stoga što su ovdje profesionalni Jugoslaveni i komunisti najprije postali profesionalni Hrvati i katolici, pa se danas opet ti isti transformiraju u profesionalne europejce i multikulturaliste. U ovoj posljednjoj mutaciji prikrpili su se na ideologiju europeizma. Ta je ideologija nastala kao odgovor Europe na globalizaciju i to najekstremnijim globalisti�kim metodama: kulturna homogenizacija, slabljenje socijalne dr�ave te stvaranja društva (samo) po mjeri kapitala. Tako i proklamirani europski “multikulturalizam” u toj paradigmi i nema drugu funkciju doli stvaranje amorfne mase proletera bez identiteta kako bi se, iskorijenjeni od svake memorije, lakše ušikali u galopiraju�e grotlo tehnike, proizvodnje i potrošnje. Isti taj proleter, fleksibilizacijom tr�išta radne snage, ve� do�ivljava drasti�ni pad cijene svoga rada, a sve “slobode kretanja ljudi i dobara” koje EU nudi ljudima po tom pitanju svode se na dvije stvari: mo�eš birati da li �eš biti nezaposlen u Osijeku ili u Parizu, ili, u boljoj varijanti, mo�eš birati ho�eš li raditi za crkavicu u Rimu, Be�u ili Zagrebu.
Orwelovska tvorevina
Ako se obistine predvi�anja vezana uz predstoje�e izbore za europarlament, koji je, nota bene, jedina europska institucija s kakvim-takvim demokratskim legitimitetom ove opskurene orwelovske tvorevine, onda je vrijeme da se i Hrvatska probudi iz svog provincijalizma oli�enog u sanaderizmu. Nije, naime, istina da EU nema alternative. Ima, alternativa je u�i u EU te onda poput rotvajlera okupiti se u savez malih nacija i svih predodre�enih gubitnika, pa subverzivno razbijati ideologiju europeizma koja je trenutno politi�ki i ekonomski najekstremniji i najantieuropskiji �imbenik starog kontinenta. Stvar je ozbiljna, ako trijumfira ideologija europeizma, tj. bruxelleska Europa “odozgor”, tek pokoja trošna katedrala ili ruševine amfiteatra naslu�ivat �e da Europa nije tek poluotok Azije!
Izvor: Glas Slavonije, napisao Ivica Šola
