Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Hrvatski novac u zadnjih 90 godina,
od SHS 1919. do RH 2009. godine

Narodi koji su prošli ili se neko vrijeme zadr�ali na prostorima današnje Republike Hrvatske ostavili su svoje tragove u mnogim segmentima �ivota, pa tako i u kovanju novca. Prema raspolo�ivim izvorima, Hrvati koji su �ivjeli na teritoriju današnje Hrvatske nisu kovali svoj novac sve do kraja XII. stolje�a, ve� su uglavnom upotrebljavali bizantski novac, �ije su imitacije i kovali.

Issa (Vis), Pharos (Stari Grad na Hvaru), Rhizon (Risan), Lissos (Lješ) i Skodar (Skadar) bili su gr�ki gradovi u kojima se kovao novac. Siscia (Sisak) i Sirmium (Srijemska Mitrovica) bile su rimske kovnice novca.

zlatni solid
zlatni solid - imitacija bizantskog novca cara Heraklija

Najstarijim hrvatskim novcem smatra se novac Bijelih Hrvata, koji su kao mo�no pleme �ivjeli na podru�ju današnje �eške. Tamo su u X. stolje�u hrvatski kne�evi Slavnikovi�i kovali svoj novac. Poznate su brojne vrste i ina�ice srebrnih senara Sobjeslava Slavnikovi�a (985.-995.) i njegova brata biskupa Vojtjeha Adalberta (982.-988. i 992.-994.)

Godine 1102. Hrvatska ulazi u savez s Ugarskom. U novom politi�kom odnosu ugarski vladar ujedno je i hrvatski kralj, no Hrvatska ima odre�enu samostalnost. Tako herceg, koji njome vlada, ima pravo da kuje svoj novac. Taj novac vrijedi na teritoriju cijele Hrvatske.

Herceg Andrija (1192. - 1211.) kovao je srebrne denare i poludenare po uzoru na frizatike3, pa se oni nazivaju hrvatski frizatici.

Hrvatski frizatik
Hrvatski frizatik hercega Andrije

Reprezentativan primjer hrvatskog novca svakako je banski denar (banovac), koji su kovali nasljednici hercega Andrije sljede�e stolje�e i pol (1235.-1384.). Taj je novac cijenjen zbog svog sastava i fino�e izrade – kovan je od finog srebra u kovnicama u Zagrebu i Pakracu.

banski denarbanski denar
banski denar

Dubrova�ka Republika kovala je tijekom više od pet stolje�a (1294.-1803.) novac koji predstavlja izuzetnu numizmati�ku vrijednost u hrvatskim i svjetskim razmjerima.

artiluci
artiluci

škude
škude

libertine
libertine

Svoj novac kovali su i hrvatski primorski gradovi Zadar, Šibenik, Trogir, Split i Hvar.
Po�etkom 14. stolje�a hrvatski banovi Pavao i Mladen iz obitelji Šubi� kuju svoj novac, a kovanje nastavljaju njihovi nasljednici. U prvoj polovini 16. stolje�a nastaje novac koji u numizmati�kim krugovima slovi za najljepši hrvatski novac: kovanice Nikole III Zrinskog, osobito široki groševi i taliri.

groš
groš

talir
talir

Na otoku Pagu pojavio se 1778. godine prvi hrvatski papirni novac - paški asignat
Naime, dotad je grad Pag svojim slu�benicima, �inovnicima i lije�nicima pla�ao u soli. Po uvo�enju asignata, koli�ina soli bi se prera�unavala u odgovaraju�u protuvrijednost u lirama, na koju je izdana potvrda s upisanom svotom. Svaki asignat je imao upisanu svotu i datum izdavanja.

paški asignat
paški asignat

Izvornim hrvatskim novcem smatraju se i kovanice te nov�anice iz vremena bana Josipa Jela�i�a. Godine 1848. Josip Jela�i� izabran je za bana. Bila su to nestabilna financijska vremena, u kojima je nedostajalo sitnog novca za svakodnevna pla�anja. Bansko vije�e u vlastitoj kovnici u Zagrebu po�inje kovati bakreni kri�ar i srebrni forint, a gradske op�ine, poduze�a i trgova�ke ku�e izdavali su papirne nov�anice s vlastitim jamstvom.

kri�ar
1 kri�ar

forint
1 forint

Kraljevina SHS i Nezavisna Dr�ava Hrvatska U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (proglašena u prosincu 1918.) novce je izdavala Narodna banka Kraljevine SHS.

Narodna banka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca
Neke od nov�anica koje je izdala  Narodna banka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. 
Kovanice od 5, 10 i 25 para na nali�ju su imale i grb Hrvatske.

 

U kolovozu 1939. uspostavljena je Banovina Hrvatska Uredbom o Banovini Hrvatskoj, a na temelju sporazuma Cvetkovi� - Ma�ek. S Narodnom bankom Kraljevine Jugoslavije postignut je sporazum o izdavanju vlastitog novca (razmatrana su imena kuna ili banovac), koji bi kolao usporedo s jugoslavenskim dinarom. No, po�etak II. svjetskog rata sprije�io je realizaciju planova o tom novcu.
U Gliptoteci4prona�ena su dva sadrena predloška za taj novac, autora Ive Kerdi�a5.

sadreni predlošci
sadreni predlošci

NDH (1941.-1945.)
NDH (1941.-1945.)

U Nezavisnoj Dr�avi Hrvatskoj (1941.-1945.) kao sredstvo pla�anja rabila se kuna, koja se dijelila na 100 banica. No, kovanice (pokusni otkovi Ive Kerdi�a) nikada nisu puštene u optjecaj zbog inflacije.

nov�anice koje je izdala Hrvatska dr�avna banka
Lica i nali�ja nekih nov�anica koje je izdala Hrvatska dr�avna banka
(emisija 1. rujna 1943.)

Hrvatski dinar - prijelazno sredstvo pla�anja
Hrvatski dinar pušten je u optjecaj 23. prosinca 1991. godine, na dan kada je na snagu stupila Uredba o narodnoj banci Hrvatske, koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, a kojom je Narodna banka Hrvatske postala potpuno samostalna republi�ka institucija, neposredno odgovorna Saboru s temeljnim ciljem o�uvanja vrijednosti doma�e valute. Zamjena jugoslavenskog dinara za hrvatski dinar u omjeru 1 : 1 trajala je od 23. do 31. prosinca (redovni rok). Te�aj hrvatskog dinara prema stranim valutama utvrdila je Narodna banka Hrvatske na svojoj prvoj te�ajnici 1. sije�nja 1992. godine – 1 njema�ka marka vrijedila je tada 55 hrvatskih dinara.

Uvo�enje hrvatskog dinara kao zakonskog sredstva pla�anja u Republici Hrvatskoj ozna�ilo je dovršetak procesa monetarnog osamostaljenja Republike Hrvatske. Monetarno osamostaljivanje Hrvatske po�elo je ve� u srpnju 1991. odlukama Vlade Republike Hrvatske kojima se Hrvatska pokušala zaštititi od negativnih posljedica koje su proizlazile iz odluke Savjeta guvernera Narodna banke Jugoslavije od 27. lipnja 1991. godine – tom su odlukom banke iz Republike Hrvatske i Slovenije i njihove narodne banke bile isklju�ene iz primarne emisije NBJ. Iako je tada došlo do odvajanja navedenih dviju republika od jugoslavenske monetarne jezgre, Brijunskim moratorijem (od 7. srpnja do 7. listopada) pokušalo se uz potporu me�unarodne zajednice zaustaviti monetarno osamostaljenje, no to više nije bilo mogu�e.

Hrvatski dinar bio je privremeni novac izdan od Ministarstva financija i nov�anice te valute nosile su potpis ministra financija. Taj novac nije izdala Narodna banka jer je trebao poslu�iti kao prijelazno sredstvo u procesu monetarnog osamostaljivanja i stvaranju zdravih temelja, a ponajprije u postizanju stabilnosti cijena, za uvo�enje nacionalne valute. Nov�anice hrvatskog dinara izdane su u apoenima od 1, 5, 10, 25, 100, 500,  1000, 2000, 5000, 10000, 50000 i 100000 a kovanice nisu izra�ivane.

HNB je obavljala zamjenu nov�anica HRD u redovnom roku od 30. svibnja do 31. prosinca 1994., te u naknadnom roku do 30. lipnja 1995. Od 1. srpnja 1995. više nije mogu�e zamijeniti nov�anice HRD.


hrvatski dinar
Na sredini lica svih nov�anica je lik hrvatskog znanstvenika Ru�era Boškovi�a.
Ve�i apoeni su na nali�ju imali motiv spomenika "Povijest Hrvata" autora Ivana Meštrovi�a, 
a manji Zagreba�ku katedralu.

Kuna i lipa - hrvatska valuta
Na Dan dr�avnosti, 30. svibnja 1994. godine, uvedena je kuna kao nov�ana jedinica Republike Hrvatske, s podjelom na 100 lipa, zamjenom za hrvatski dinar u odnosu 1:1000.  Izdavanje kune omogu�ila je stabilnost uspostavljena uspješnom provedbom Stabilizacijskog programa koja je zapo�ela u listopadu 1993. godine. Taj je program po�ivao na koordiniranim mjerama monetarne i fiskalne politike, uz deviznu liberalizaciju i odre�ene strukturne reforme. U uvjetima sna�ne deprecijacije te�aja hrvatskog dinara, Stabilizacijskim programom ponu�ena je gornja granica vrijednosti DEM prema HRD od 4.444. Te�aj hrvatskog dinara nije se nikad više pribli�io toj granici, ve� je po�eo ja�ati. Stabilizacijskim programom u kratkom su roku zaustavljena inflacijska o�ekivanja, pa je nakon hiperinflacije od preko 1000 posto godišnje u 1993., u godini 1994. uspostavljena stabilnost cijena uz 3 postotnu deflaciju na prosina�koj razini.

Naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog zna�ajne uloge kunina krzna u monetarnoj i fiskalnoj povijesti Republike Hrvatske. Povijest naziva nov�ane jedinice Republike Hrvatske  kune po�inje s krznom kune kao sredstvom naturalnog pla�anja,  zatim kuna postaje obra�unska nov�ana jedinica i, napokon, novac u modernom smislu. Nekoliko detalja iz povijesti kune: kunino krzno slu�ilo je kao sredstvo pla�anja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjevjekovnoj Slavoniji, Primorju, Dalmaciji; lik kune nalazio se od prve polovine 13. stolje�a pa gotovo do kraja 14. stolje�a na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovci; kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske te stvarni novac u izdanju Nezavisne dr�ave Hrvatske i ZAVNOH-a.

3 Frizatik - srebrni novac �iji naziv dolazi od grada Friesach u Koruškoj. Postupno se širi Slovenijom, Hrvatskom, Ugarskom i Koruškom.

4 Gliptoteka Hrvatske akademije muzejska je ustanova osnovana 1937. prema zamisli dr. Antuna Bauera sa zadatkom da sabire vrijedna umjetni�ka djela iz podru�ja kiparstva i da s pomo�u sadrenih odljeva izla�e zna�ajne kulturno-povijesne hrvatske spomenike.

5 Ivo Kerdi� (1881-1953), hrvatski kipar i najve�i medaljer novijeg doba 

Kuna - papirnati novac Republike Hrvatske
a�urirano 29. srpnja 2009.

VA�E�E NOV�ANICE KUNA

5 kuna-drugo izdanje

10 kuna-tre�e izdanje

10 kuna-prigodna optjecajna

20 kuna-drugo izdanje

50  kuna

50 kuna drugo izdanje

100 kuna

100 kuna-drugo izdanje

200 kuna

200 kuna-drugo izdanje

500 kuna

1000 kuna

 

 

 

 

NEVA�E�E NOV�ANICE KUNA

5 kuna-neva�e�a

10 kuna-neva�e�a

10 kuna-neva�e�a

20 kuna-neva�e�a

 

Prva verzija nov�anica kuna izdana je u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 i nosi datum izdanja 31. listopada 1993. 
 
U razdoblju od 1995. do 2004. godine izdane su sljede�e verzije nov�anica:

  1. Druga verzija nov�anica od 10 kuna izdanje 15. sije�nja  1995. puštena je u optjecaj 30. lipnja 1995.
  2. Tre�a verzija nov�anica od 10 kuna izdanje 7. o�ujka 2001. puštena  je u optjecaj 18. lipnja 2001.
  3. Prigodna optjecajna nov�anica od 10 kuna izdanje 30. svibnja 2004. puštena je u optjecaj 24. svibnja 2004.
  4. Druga verzija nov�anica od 5 kuna izdanje 7. o�ujka 2001. puštena je u optjecaj 9. srpnja 2001.
  5. Druga verzija nov�anica od 20 kuna izdanje 7. o�ujka 2001. puštena je u optjecaj 16. kolovoza 2001.
  6. Druga verzija nov�anica od 100 kuna izdanje 7. o�ujka 2002. puštena je u optjecaj 3. lipnja 2002.
  7. Druga verzija nov�anica od 200 kuna izdanje 7. o�ujka 2002. puštena je u optjecaj 12. kolovoza 2002.
  8. Druga verzija nov�anica od 50 kuna izdanje 7. o�ujka 2002. puštena je u optjecaj 25. kolovoza 2002.

 

Nov�anice su tiskane na višetonskom papiru od 100%-tnog pamu�nog vlakna. Papir je visoko otporan prema vlazi, ne fluorescira, te sadr�i otpornost prema bakterijama i gljivicama. U papir nov�anice ugra�ene su nevidljive fluorescentne niti koje pod ultraljubi�astim svjetlom svijetle plavom, �utom i ljubi�astom bojom. Svaki apoen kunske nov�anice ima ugra�en karakteristi�ni pozicionirani vodeni znak, kojeg je bezbojni otisak identi�an portretu na nov�anici. U papirnu je masu ugra�ena kovinska zaštitna nit, koja mjestimice izlazi na površinu lica nov�anice, te je vidljiva u odre�enom broju prozor�i�a. Na kovinskoj zaštitnoj niti otisnuta je u negativu, u neprekinutom nizu, broj�ana vrijednost nov�anice, tako da je naizmjence okrenuta ili prema portretu ili prema središnjem dijelu nov�anice, a uz broj�anu vrijednost otisnuta su slova HK, kao oznaka dr�ave i naziva nov�ane jedinice. Kovinska zaštitna nit na vidljivim mjestima fluorescira pod ultraljubi�astim svjetlom.

Sve su kunske nov�anice obostrano tiskane simultanim plošnim tiskom, te s lica reljefnim tiskom s duginim efektom.

Dvije boje s lica i nali�ja na svim apoenima nov�anica fluoresciraju pod ultraljubi�astim svjetlom. Sve kunske nov�anice imaju s lica, u središnjem dijelu, tiskan kvadrat s grbom Republike Hrvatske. Uz njegov desni rub reljefnim mikropismom tiskan je u šesnaest redaka tekst himne Republike Hrvatske "Lijepa naša" Antuna Mihanovi�a.

Na svakoj nov�anici tiskan je kvadrat u negativu. Unutar toga kvadrata otisnut je linijama manji kvadrat, a uzdu� njegovih stranica tiskana je brojkom nominalna vrijednost nov�anice i naziv nov�ane jedinice. Unutar manjega kvadrata tiskani su trokutasti elementi koji se, kad se nov�anica gleda prema svjetlu, tako dopunjuju da s odgovaraju�im elementima na nali�ju nov�anice tvore slovo H. Na mjestu kvadrata papir je nov�anice tanji, što ga �ini prozirnijim.

Desno od portreta na nov�anicama, tiskan je pravokutnik, polo�en uzdu� višetonskog ruba nov�anice. Posebnim na�inom promjene smjera linija, reljefnim je tiskom unutar pravokutnika otisnut prikriveni natpis KUNA, koji je vidljiv samo pod odre�enim kutom gledanja. Da bi se uo�io prikriveni natpis, nov�anicu treba dr�ati plošno, tako da bude u visini o�iju i usmjerena prema svjetlu. Laganim zakretanjem nov�anice uo�ava se prikriveni natpis.

Serijski broj na nov�anicama tiskan je dva puta, u gornjem lijevom kutu i donjem desnom kutu lica nov�anice. Serijski broj tiskan je crnom bojom i sadr�i slova za oznaku serije ispred i iza sedam znamenaka. Oznaka numeracije pod ultraljubi�astim svjetlom fluorescira u zelenoj boji.
U lijevom donjem kutu bijele površine lica nov�anice tiskan je reljefnim tiskom znak za slijepe osobe (osim na nov�anici od 5 kuna), unutar kojeg je tiskan mikropismom odre�eni tekst.
Na nali�ju nov�anice, u desnom gornjem kutu, tiskan je u dva retka datum na nov�anici i faksimil potpisa Guvernera.

Kune i lipe, kovani novac Republike Hrvatske

Hrvatska narodna banka izdala je kovani novac u apoenima od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 lipa i 1, 2, 5 i 25 kuna. Kovani novac od 25 kuna pripada kategoriji prigodnoga optjecajnoga kovanog novca.
Kovanice su izra�ene od raznih kovina i slitina, razlikuju se po te�ini, promjeru i debljini plo�ice, a obod je na lipama gladak i samo je na kunama nazup�an.

Prigodni optjecajni kovani novac od 25 kuna iza�en je od dvodijelne kovine (jezgra + prsten), a obod mu je gladak.  

Na licu svih apoena kovanica lipa i kuna nalazi se u gornjem dijelu polukru�no natpis REPUBLIKA HRVATSKA, a dolje je u sredini dr�avni grb u polukrugu pletera (osim kod 1 i 5 lipa) i u vijencu na kunama (maslina i �ito na 1 kuni, hrast i lovor na 2 i 5 kuna). Oznaka nominale vrijednosti smještena je na lipama na podlozi od lipine gran�ice s listovima i cvjetovima, a na kunama je podloga lik kune u trku nadesno. Ispod brojke i podloge smješten je naziv novca (KUNA ili LIPA). 

25 kuna s lica nosi motiv koji obilje�ava odre�enu prigodu izdanja. 
Na nali�ju svih apoena lipa i kuna nalazi se, uz godinu kovanja, slika biljke (na lipama) ili �ivotinje (na kunama), na neparnim godištima (po�evši od 1993.) s hrvatskim ili na parnim godištima (po�evši od 1994.) s latinskim nazivom prikazanog predstavnika flore ili faune. 

Kovani novac od 1 kune s oznakom godine kovanje "1994." ima istaknutu, u gornjem polukrugu, dodatnu godinu "1999." kojom je obilje�ena 5. obljetnica uvo�enja kune kao nov�ane jedinice Republike Hrvatske.

Kovani novac od 1 kune s oznakom godine kovanja "2004." ima istaknutu ispred oznake godine kovanja i godinu "1994." i to na sljede�i na�in: "1994.-2004.". Navedenom oznakom Hrvatska narodna banka obilje�ava 10. obljetnicu uvo�enja kune kao nov�ane jedinice Republike Hrvatske.

25 kuna s nali�ja izgleda ovako: u središnjem dijelu jezgre kovanog novca nalazi se  broj�ana  oznaka nominale vrijednosti "25". Kroz konture brojaka vidi se kuna zlatica, okrenuta nadesno, �ije je tijelo ukomponirano u broj�anu oznaku nominalne vrijednosti. U donjem središnjem dijelu prstena kovanog novca grb je Republike Hrvatske. Na kru�nu površinu prstena, lijevo od  grba, polo�ena je lovorova gran�ica u cvatu, a desno  gran�ica hrasta lu�njaka s plodovima. U gornjoj kru�noj površini prstena istaknut je natpis "REPUBLIKA HRVATSKA".

Rubovi kovanica, prikazi biljaka i �ivotinja, slova i brojke su u mat izvedbi, na sjajnoj podlozi osnovne plohe.

 

Izvor: Hrvatska narodna banka, hnb.hr  

Za portal pripremio: zm

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost mo�ete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@arhiva.croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.