�to je novac?
Što je novac? Kako je i gdje je nastao? Koja je njegova osnovna funkcija? Kako je utjecao na razvoj društvenih zajednica?
Prema Op�oj enciklopediji Leksikografskog zavoda novac je specifi�na roba, koju je razvoj robne proizvodnje i razmjene izdvojio kao op�i ekvivalent vrijednosti.
Dr. Anton Bauer, hrvatski muzeolog i kolekcionar, isti�e kako je Novac u prvom redu plate�no sredstvo za razmjenu dobara, te povijesni i gospodarski dokument vremena, ali istodobno i va�an datirani umjetni�ki i kulturni spomenik. Naglašava i da je novac ujedno dokument pisma i jezika.
Prije nastanka novca funkciju novca imala je stoka, školjke, krzno, �ito. O tome svjedo�i i npr. latinski naziv za novac pecunia (pecus - govedo). Me�utim, s razvojem trgovine ja�a potreba za nov�anim oblikom vrijednosti, te nastaje novac koji u po�etku ima oblik grumena, šipke ili predmeta od zlata i srebra. Takav novac morao se uvijek iznova vagati da bi se ustanovila njegova te�ina, odnosno vrijednost.
S razvojem društvenih zajednica i sve ve�om potrebom za jednostavnijim prometom novca, pojavljuju se nov�ane vrste nastale na temelju definiranja vrijednosnih odnosa me�u metalima. S vremenom su utvr�ena i pravila o te�ini i kvaliteti novca, uklju�uju�i ono da nominalna vrijednost novca mora biti istovjetna s vrijednoš�u stvarnog sadr�aja novca. Kasnije se od tog pravila odustalo.
Prvi novac
Prvi novac nastaje u 7. stolje�u pr. Krista u dr�avi Lidiji u Maloj Aziji. Taj je novac izra�ivan je od elektruma - prirodne slitine zlata i srebra. Osim elektruma, u izradi novca koristilo se zlato, srebro, bakar, bronca, mjed.
Prona�eni gr�ki i rimski novac pokazuje vještinu anti�kih obrtnika u postizanju visokog stupnja fino�e metala - neke su kovanice prava mala remek-djela.
 
Atenska srebrna tetradrahma "sova" i srebrna tetradrahma
Aleksandra Velikog s likom Herakla - najcjenjeniji novac anti�kog svijeta
|
Prvi novac izra�ivan je ru�no i ta se tehnika izrade vrlo malo mijenjala sve do XVI. stolje�a, kada su nastali prvi strojevi za kovanje novca.
U I. stolje�u postojao je zanimljiv obi�aj dodatnog ozna�avanja novca simbolom, monogramom ili imenom. Radili su to trgovci, drugi gra�ani i dr�ave. Npr. dodatno ozna�avaju�i strani novac, dr�ava mu je omogu�avala slobodno kolanje svojim teritorijem. Ostali su to �inili ako su ostavljali "svoj" novac kao neku vrstu depozita, tj. o�ekivali su da im se taj isti novac vrati. |
Jedna osoba mogla je u sat vremena iskovati sto kovanica.
|
U anti�ko vrijeme i vrijeme Bizantskog Carstva novac su izdavale dr�ave i vladari.
Aleksandar Veliki (356.-323. pr. Krista) slijedio je primjer svoga oca Filipa II. i na svom novcu prikazivao gr�ka bo�anstva i heroje, me�u kojima se posebno isticala srebrna tetradrahma s likom Herakla. Nakon Aleksandrove smrti njegovi dijadosi1 nastavili su izdavati njegov novac, iz jednostavnog razloga - bio je vrlo ugledan i cijenjen.
Sljede�e desetlje�e obilje�eno je stalnim sukobima i rivalstvima me�u Aleksandrovim nasljednicima, koji su, iskazuju�i poštovanje i demonstriraju�i svoju povezanost s njim, kovali novac s njegovim likom, a svoje ime stavljali na nali�je kovanice.
Zna�ajan korak bio je zamjena Aleksandrova lika likom nasljednika: prvi koji je to u�inio bio je Ptolomej I. Soter, kralj Egipta, motiviran sve ve�im ekonomskim, vojnim i kuturnim rastom svoje dr�ave.
U anti�koj Gr�koj novac su izdavali polisi, kojih je bilo nekoliko stotina, pa je novac tog vremena karakterizirala izrazita raznolikost. Svaki je polis, naime, sa svojim teritorijalnim okru�enjem, predstavljao dr�avu i imao svoju vladu koja je imala pravo izdavati novac. Na novcima su se nalazili likovi bo�anstava i heroja koje je doti�ni polis štovao.
Rim - urbs et orbis (grad i svijet). Uvodno nekoliko rije�i o povijesti Rima: Legende govore da je Romul osnovao grad 753. pr. Krista i da su njime vladali kraljevi. U me�uvremenu postaje republikom, a od 133. do 31. pr. Krista potresaju ga politi�ka previranja (Sula, Pompej, Cezar). Kad je Cezar prešao Rubikon tijek povijesti zauvijek se mijenja. Njegov politi�ki nasljednik, Oktavijan August, postavlja temelje Rimskog Carstva zadaju�i posljednji udarac Rimskoj Republici osvajanjem Egipta. Njegov nasljednik, car Trajan (98.-117.) dovodi Carstvo do vrhunca mo�i i teritorijalne rasprostranjenosti.
Kovanje i kolanje novca u Rimskom carstvu usko su povezani s politi�kim i ratnim zbivanjima. Zlatni i srebrni novac izdavao je car, a bakreni i bron�ani Senat i od toga se odstupalo samo u rijetkim slu�ajevima. Najraniji rimski bron�ani novac nosio je slike bo�anstava.
Cezar �ini radikalan potez - stavlja svoj lik na srebrni denarius te postaje prvim Rimljaninom koji još za �ivota kuje novac sa svojim likom.
Rimski car Konstatin I. Veliki (285.-337.), stvorio je �vrst nov�ani sustav, �ija je osnovna jedinica zlatni solidus (solid) koji �e postati osnova bizantskoga nov�anog sustava te stolje�ima u�ivati veliki ugled. |
srebrni denarius
|
Bizant - nastavlja rimsku praksu prikazivanja lika vladara na novcu koji ga je kovao, ali s nekim izmjenama. Portret u profilu zamijenjen je frontalnim prikazom vladara, a osim portreta obuhva�eno je i cijelo poprsje. Sada je vidljiva raskošna odje�a i kruna, �ime se nastoji istaknuti mo� i autoritet cara.
Simboli krš�anstva po�eli su se kao samostalan motiv na novcu pojavljivati tek u VI. stolje�u, i to najprije na nali�ju kovanica (an�eo koji dr�i duga�ak kri�), a u VII. stolje�u Justijan II. prvi put stavlja Isusov lik na lice solida.
Kovanje novca s religioznim motivima zabranjeno je od 726. do 843., za vrijeme razdoblja zvanog ikonoklazam2. Likovi koji dominiraju i licem i nali�jem kovanica su vladari i njihovi sinovi. Nakon više od jenog stolje�a zabrane nestaju, štovanje ikona ponovno je dopušteno, ponovno se izdaje novac s likom Isusa. U X. stolje�u solid je zamijenjen tetrateronom i histamenonom. |
zlatni solidus
|
1 Dijadosi - nasljednici Aleksandra Velikog (uglavnom njegovi generali). Uzevši titule kraljeva me�usobno su razdijelili njegovo carstvo.
2 Ikonoklazam - povijesna religijska struja u Carigradu i još nekim dijelovima Isto�ne crkve koja je htjela uništiti sve ikone iz bojazni da bi štovanje slika moglo odvesti u idolatriju - obo�avanje ikona, vjerovanje u izravnu mo� i svetost ikone.
Izvor: Hrvatska narodna banka, hnb.hr
Za portal pripremio: zm
Vezani �lanci:
Hrvatski novac u zadnjih 90 godina, od SHS 1919. do RH 2009. godine
Ho�u Zemlju plus 5%
