KATARINA KOSA�A KOTROMANI�
(oko 1425.-25.10.1478.)
Bla�ena Katarina Kosa�a Kotromani� ro�ena je u Blagaju blizu Mostara kao vjerojatno prvo dijete humskog vojvode Stjepana Vuk�i�a Kosa�e i Jelene Balši�. To�na godina ro�enja ove pretposljednje bosanske kraljice nije to�no utvr�ena u povijesnim izvorima, pa se pretpostavlja da je to bilo izme�u 1424. i 1426. godine.
Katarinin otac Stjepan bio je jedan od najuglednijih velikaša srednjovjekovne Bosne i vlasnik mnogobrojnih posjeda na teritoriju današnje Hercegovine, ali i Bosne, Srbije, Crne Gore i Hrvatske.
Budu�a je bosanska kraljica prvih dvadesetak godina �ivota provela uglavnom u rodnom Blagaju s roditeljima, a kada se 1446. udala za prijestolonasljednika bosanskog kraljevstva Stjepana Tomaša Kotromani�a, najve�i dio vremena provodila je na kraljevskom dvoru u Kraljevoj Sutjesci. U braku je rodila troje djece: sina Šimuna, k�er Katarinu i još jednog sina o �ijoj sudbini nema pouzdanih podataka, a kako je to njenom suprugu bio drugi brak, imala je i posinka Stjepana Tomaševi�a. Upravo joj je on, nakon o�eve smrti pod nerazjašnjenim i sumnjivim okolnostima 1461., osigurao titulu kraljice majke i nastavak �ivota na kraljevskom dvoru.
Miran �ivot kraljice i udovice s dvoje djece, me�utim, nije dugo trajao, jer samo dvije godine kasnije Turci pod vodstvom sultana Mehmeda II. osvajaju Bosnu. Stjepan Tomaševi� u tom je pohodu turske vojske izgubio �ivot, Katarinino dvoje djece odvedeno je u ropstvo, dok je ona sama uspjela pobje�i prema Dubrovniku. Tamo je, kao predstavnica bosanskog kraljevstva, ostala tri godine uzalud �ekaju�i bilo kakve vijesti o svojoj djeci koju nikada više nije vidjela. Iz Dubrovnika odlazi 1466. i trajno se nastanjuje u Rimu gdje i umire 25. listopada 1478. godine.
Basilica di Santa Maria in Ara Coeli,
crkva Sv.Marije u Rimu, u kojoj se nalazi grob posljednje bosanske kraljice
Katarine Kosa�e Kotromani�
Katarina je u djetinjstvu odgajana u pravoslavnoj vjeri svoje majke, kasnije je slijedila nauk bogumila, a udajom za Stjepana Tomaša Kotromani�a prešla je na katoli�anstvo te postala �lanicom franjeva�kog lai�kog reda. Kako je neposredno prije smrti vjerovala da su joj djeca još �iva, ali islamizirana, svoju je napa�enu zemlju oporu�no ostavila njima u nasljedstvo ukoliko se vrate katoli�koj vjeri, a ako ta solucija ne�e biti mogu�a na bosansko kraljevstvo pravo pola�e Sveta Stolica u Vatikanu.
Nepobitna �injenica svakako je anga�man i utjecaj Katarine Kosa�e Kotromani� kao jedne od rijetkih �ena koje su ostale zapam�ene u srednjovjekovnoj povijesti bosanskog kraljevstva. Ona se zato i danas, kroz mnogobrojne pjesme, pri�e, legende, obi�aje i narodne predaje štuje kao hrvatska narodna junakinja te osoba koja je u jednom turbulentnom vremenu bez obzira na osobnu tragediju smogla snage do kraja �ivota boriti se i brinuti za svoju zemlju.
Za portal napisala: Sandra Skanderli�, sandra.skanderlic@vip.hr
Više o hrvatskoj i europskoj povijesti na: http://sandraskanderlic.personallog.org
*****
PS:
Od iste autorice portal je objavio:
Pavao Ritter Vitezovi�
Janko Draškovi�
Selja�ka buna
Hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin
Fran Krsto Frankopan
Urota Zrinsko-Frankopanska
Nikola Zrinski, hrvatski ban i pjesnik
Bitka kod Siska
ANTE STAR�EVI� - OTAC DOMOVINE
Ludovik II. Jagelovi�
Ivan �esmi�ki (Janus Pannonius)
Bitka kod Sigeta
Bitka na Krbavskom polju
Josip Jela�i�
Eugen Kvaternik
Maksimilijan Vrhovac
Franjo Ra�ki
Ivan Gunduli�
Fra Grgo Marti�
Baltazar Adam Kr�eli�
Silvije Strahimir Kranj�evi�
Krvavi Kri�eva�ki sabor
Matija Vla�i� Ilirik
Bitka kod Klisa
Petar Preradovi�
Za portal pripremio i ilustrirao: Zvonimir Mitar
