AUGUST �ENOA
(14.11.1838.-13.12.1881.)
AUGUST ŠENOA
U zagreba�koj Vlaškoj ulici 14. studenog 1838. godine ro�en je August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa, hrvatski knji�evnik, pjesnik, romanopisac i esejist. Njegov otac, pravim imenom Alois Schönoa bio je �eškog, a majka Terezija Rabacs slova�kog podrijetla. Šenoa je obrazovanje zapo�eo u rodnom gradu gdje 1857. maturira i upisuje studij prava, koji dvije godine kasnije bezuspješno pokušava nastaviti i završiti u Pragu. Neko vrijeme, kako bi osigurao nu�nu egzistenciju, boravi u Be�u sudjeluju�i u ure�ivanju dviju novina, da bi se 1866. kona�no vratio u Zagreb. Novinarsku karijeru nastavlja prvo u listu Prozor, gdje participira svojim feljtonima i kazališnim kritikama, a nakon toga postaje urednikom Vijenca.
Šenoa je pisao od djetinjstva, po�evši sa pjesmama na njema�kom jeziku, a svoj prvi povijesni roman Zlatarovo zlato objavljuje 1871., dvije godine kasnije iz tiska izlazi Prijan Lovro, a nakon toga još jedan povijesni roman �uvaj se senjske ruke. Selja�ku bunu, pri�u koja zorno do�arava pokušaj i �elju hrvatskih i slovenskih seljaka za oslobo�enjem od feudalnih okova objavio je 1877., a dvije godine kasnije Diogenes i Karanfil s pjesnikova groba. Pripovijetku Prosjak luka Šenoa je izdao 1879., te 1881. i roman Branka, te�nju o potrebi obrazovanja i prosvje�ivanja hrvatskog sela i ruralnih krajeva op�enito. Posljednja je napisana nedovršena Kletva, a osim nabrojane proze pisao je i pjesme, uglavnom domoljubne i politi�ke tematike.
August Šenoa je 1868. postao gradski bilje�nik, pet godina kasnije zagreba�ki senator, a svoj je politi�ki anga�man ostvario kroz �lanstvo u Narodnoj stranci. Iste godine kada je preuzeo funkciju gradskog bilje�nika o�enio se Slavom Ištvani� i u braku s njom dobio šestoro djece. Umro je u Zagrebu 13. prosinca 1881. godine od posljedica upale plu�a.
Šenoa se smatra pokreta�em moderne knji�evnosti u Hrvatskoj, a broj njegovih djela koja je napisao kroz dvadesetogodišnje razdoblje knji�evnog djelovanja svrstava ga u red najanga�iranijih hrvatskih pisaca devetnaestoga stolje�a.
Za portal poslala: Sandra Skanderli�
Više o hrvatskoj i europskoj povijesti na: www.sandraskanderlic.com
*****
PS:
Na prilogu Oratio pro Croatia objavljenom 19. Studenoga 2009. na�i �ete linkove na do sada objavljene priloge iste autorice.
