Predstavljena knjiga
LIBER AMICORUM ZVONIMIR �EPAROVI�
Od kaznenog prava do viktimologije

i

Krajem prošle godine na Pravnom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu predstavljena je knjiga „LIBER AMICORUM ZVONIMIR ŠEPAROVI� Od kaznenog prava do viktimologije“. Rektor Sveu�ilišta Aleksa Bjeliš i dekan Pravnog fakulteta prof. �eljko Poto�njak obratili su se nazo�nima s par rije�i o radu profesora Šeparovi�a na Sveu�ilištu i Pravnom fakultetu u Zagrebu. Promociji su nazo�ili rodbina, prijatelji i brojni bivši studenti profesora Šeparovi�a, danas istaknuti suci Vrhovnog suda, Ustavnog suda, ugledni odvjetnici, nastavnici i asistenti Sveu�ilišta. Prof. Davor Krapac i prof. Ksenija Turkovi�, u svojim izlaganjima ukazali su na znanstveni i politi�ki rad i zasluge prof. Šeparovi�a. U izlaganju prof. Ante Vukasovi�a pod naslovom Hrvatski �rtvoslov i organizator �rtvoslovlja u Hrvatskoj i svijetu podsjetio je na rije�i prof. Šeparovi�a sa Prvog hrvatskog �rtvoslovnog kongresa odr�anog 1998. godine u Zagrebu: "�rtve su temelj Republike Hrvatske. Hrvatski �rtvoslov tek smo po�eli pisati. Veliki je posao pred nama." Po�elio je predsjedniku H�D-a "da i dalje uspješno vodi naše Društvo i predvodi hrvatske �rtvoslovce sve dok ne istra�imo hrvatske �rtve, dok ne napišemo hrvatski �rtvoslov, objavimo istinu o �rtvama i po�initeljima zlo�ina i time iska�emo svoju zahvalnost, po�ast i poštovanje prema hrvatskim mu�enicima.
Sve�anost je uveli�ao profesor emeritus maestro Tonko Nini�, svirkom jedne sonate Johanna Sebastiana Bacha na novoj violini koju je izradio naš graditelj violina prof. Ivan Zanjko, profesor fizike, kemije i biologije, a nedavno je dobio veliko priznanje na me�unarodnom natjecanju glazbara u Cremoni. 

Rektor magnificus dr. Aleksa Bjeliš, koji je po prvi puta dao novoure�ene prostorije Aule Sveu�ilišta za jednu ovakvu sve�anost, naglasio je ulogu prof. Zvonimira Šeparovi�a kao nekadašnjeg rektora Sveu�ilišta u Zagrebu, a koji je ovdje zapo�eo prije dvadeset godina velike zna�ajne reforme Sveu�ilišta i iznio ideje koje su i danas aktualne. Dekan Pravnog fakulteta prof. Poto�njak naglasio je veliku ulogu prof. Šeparovi�a kao profesora ovog fakulteta kao prodekana, a potom i dekana Fakulteta koji je odgojio brojne generacije pravnika, a kao ministar vanjskih poslova zna�ajno doprinio stvaranju nove Hrvatske ostvarenjem našeg prava na samostalnu i suverenu dr�avu, a kao ministar pravosu�a Vlade RH poznat je po Bijeloj knjizi o suradnji s Haškim sudom i po tu�bi protiv Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) za po�injene zlo�ine agresije prema Republici Hrvatskoj koju je u ime Vlade RH podnio Me�unarodnom sudu pravde u Haagu. 

Rektor Zagreba�kog sveu�ilišta prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš

Prof. dr. sc. �eljko Poto�njak, dekan Pravnog fakulteta Sveu�ilišta u Zagrebu

Profesor emeritus maestro Tonko Nini�, prof. dr. sc. Davor Krapac,
prof. dr. sc. Ksenija Turkovi� i prof. dr. sc. Zvonimir Šeparovi�

Sudac Ustavnog suda prof. dr. sc. Davor Krapac

Akademik Josip Pe�ari�

Predstavljanje knjige vodila je prof. dr. sc. Ksenija Turkovi�, prorektorica Sveu�ilišta,
najbolja studentica i najuspješnija profesorica prof. Šeparovi�a.

Prof. Šeparovi� i Aleksandar Maršavelski

Prof. dr. sc. Ante Vukasovi�

Hrvatski Vitez Marko Veselica

Sestra prof. Šeparovi� Zorka Buneta, supruga Branka,
dekan Pravnog fakulteta prof. dr. sc. �eljko Poto�njak

Profesor emeritus maestro Tonko Nini�, Sun�ana Roksandi� Vidli�ka,
prof. dr. sc. Davor Krapac, mr. sc. Vanja Ivan Savi�,
prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer,
prof.dr. sc. Zvonimir Šeparovi� i prof. dr. sc. Ksenija Turkovi�

Prof. dr. sc. Zvonimir Šeparovi� sa sinom Borutom, 
osniva�em kazališne skupine Monta�stroj,
umjetni�kim voditeljem, redateljem i koreografom.

Prof. Šeparovi� s Ivanom Debeljakom, mag. iur., svojim studentom
i rizni�arom Hrvatskog �rtvoslovnog društva.

Predstavljena knjiga LIBER AMICORUM ZVONIMIRA ŠEPAROVI�
Od kaznenog prava do viktimologije“

Prof. Šeparovi� u društvu s prim. dr. sc. Ljubomirom Radovan�evi�em
i Sun�anom Roksandi� Vidli�ka

G�a Zorka Buneta, sestra prof. Šeparovi�

 Prof.dr. sc. Zvonimir Šeparovi�, publicist Josip Jozo Suton,
tajnica Hrvatskog �rtvoslovnog društva Jadranka Lu�i�
i �lan Hrvatskog �rtvoslovnog društva �eljko �eli�.

Zgrada Sveu�ilišta u Zagrebu i Pravnog fakulteta

*****

Predstavljamo knjigu i �itateljima portala:

LIBER AMICORUM IN HONOREM ZVONIMIR ŠEPAROVI�

Zbornik radova (Liber amicorum) pripremljen je u �ast 80. ro�endana profesora emeritusa1  Zvonimira Šeparovi�a u nakladi Pravnog fakulteta u Zagrebu 2009. godine.           
Liber amicorum (Zbornik radova) u �ast prof. Šeparovi�a rezultat je zajedni�kog rada u prvom redu �lanova Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveu�ilišta u Zagrebu, ali i svih autora (26) koji su dali ukupno 22 priloga (rada). Ovu opse�nu knjigu (518 stranica) obilje�ava raznolikost tema i stilova, me�unarodni sastav autora (8) i višejezi�nost.

To je razumljivo jer se i prof. Šeparovi� od 1961. kontinuirano javlja u doma�im i stranim stru�nim i znanstvenim �asopisima i publikacijama tretiraju�i raznovrsne pravne i društvene teme. Iz bibliografije njegovih radova (1961. - 2009.), a taj popis je (raznovrstan i impozantan) i sastavni dio Zbornika2 vidljivo je da je prof. Šeparovi� iznimni poznavalac brojnih društvenih, a osobito pravnih podru�ja, da posjeduje veliku op�u kulturu i sposobnost za duboke analize redovito vezane za aktualne društvene probleme.3 S obzirom na širinu njegovih interesa i podru�ja djelovanja teško je re�i koje je njegovo najve�e postignu�e na akademskom planu u sveu�ilišnoj, stru�noj i znanstvenoj zajednici. Ipak, ve�ina �e se slo�iti da se u pola stolje�a njegove akademske karijere njegova najve�a zasluga sastoji u velikom nemjerljivom doprinosu razvoju viktimologije4 u svijetu, te postavljanju temelja za njezin razvoj u Hrvatskoj. "On je prvi hrvatski viktimolog i to �e zauvijek ostati"5 - konstatiraju i njegovi kolege i nastavlja�i njegovog djela s katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveu�ilišta u Zagrebu na kojoj je prof. Šeparovi� proveo gotovo �itav radni vijek.

O tom radu prof. Šeparovi�a kao prvog hrvatskog i svjetski poznatog i priznatog viktimologa, piše u Zborniku prof. dr. Ante Vukasovi� u prilogu pod nazivom "Hrvatski �rtvoslov i organizator �rtvoslovlja u Hrvatskoj i svijetu."Njegova je rasprava strukturirana iz tri dijela: Povijest (hrvatskim) �rtvama posve�ena, Hrvatsko �rtvoslovno društvo i Doajen hrvatskog i svjetskog �rtvoslovlja i u tom dijelu prikazuje dugotrajnost, dosljednost, širinu i bogatstvo �rtvoslovnog djelovanja prof. Zvonimira Šeparovi�a "... što mu osigurava po�asno mjesto doajena hrvatskog i svjetskog �rtvoslovlja" kako konstatira prof. Vukasovi�6.  Da to nisu puke rije�i dovoljno je pro�itati ovaj akribi�ni rad u kojem je dat pregled rada Hrvatskog �rtvoslovnog društva od osnivanja 1990. (kojeg je prof. Šeparovi� predsjednik od osnutka) i rad i uloga prof. Šeparovi�a na utemeljenju Svjetskog �rtvoslovnog društva - World Society of Victimology - WSV (SR Njema�ka, Muenster  1979.), kojeg je bio potpredsjednik (1982. - 1985.) predsjednik (1985. - 1989.), a zatim postaje po�asni predsjednik, te potom i njegov predstavnik pri Ekonomsko-socijalnom vije�u OUN u Be�u.

Prof. Šeparovi� je utemeljitelj i voditelj (zajedno s prof. Gerd Ferdinand Kirchoffom - Njema�ka) Me�unarodnog poslijediplomskog studija iz viktimologije koji se ve� 25 godina odr�ava u Dubrovniku - o tome u Zborniku piše Aleksandar Maršavelski, mag. iur. iz Ministarstva pravosu�a, pod nazivom: XXV poslijediplomski te�aj iz viktimologije (Dubrovnik, 2009.).

Prof. Šeparovi� je u povodu ove obljetnice priredio i posebnu publikaciju; a zna�aj ovog te�aja i jubileja potvr�uje i �injenica da je i u inozemstvu izišla publikacija posve�ena jubileju i utemeljiteljima, a sadašnji predsjednik Svjetskog viktimološkog društva (John P. Dussich) ka�e: "... On je (te�aj - opaska autora) i dalje jedan od najvrednijih elemenata rada WSV-a".

U Zborniku su obra�ene i druge viktimološke teme kao npr.: Viktimizacija turista, te nedostatak informacija i usluga (Jan van Dijk - Nizozemska), Mjesto i uloga kriminologije i viktimologije u Hrvatskoj i u me�unarodnom kontekstu (Ana-Maria Getoš, asistentica, Pravni fakultet Zagreb), Dimenzije viktimizacije mu�enja: rasprava u Europi u vrijeme prosvjetiteljstva i suvremena borba protiv policijskog mu�enja u Indiji (Gerd Ferdinand Kirchhoff, (Japan) i Solomon Raja, Pandian, Indija), Spolna prisila i silovanje - kazneno-pravni i viktimološki napeti odnos dvaju bi�a - Damjan Korošec, Slovenija), �rtve terorizma: u potrazi za posebnom pa�njom? (Rianne Letschert, Marce Groenhuijsen i Antony Pemberton, Nizozemska), �rtve ili po�initelji, nu�nost prilagodbe potrebama djece  (prof. Ksenija Turkovi�, Pravni fakultet Zagreb).

I u drugim radovima objavljenim u zborniku obra�uju se ili samo doti�u (i) teme o �rtvama i stradavanju ljudi, dakle viktimološke teme, ne slu�ajno. O�ito je i to rezultat �injenice da se je prof. Šeparovi� zadnjih godina i desetlje�a potvrdio kao vode�i hrvatski i jedan od vode�ih svjetskih viktimologa. Uostalom tre�ina autora priloga dolazi iz inozemstva (Nizozemska, Japan, Indija, USA, Slovenija i  Makedonija) što svjedo�i i o me�unarodnom ugledu prof. Šeparovi�a.7  Nije nam poznato da je neki drugi hrvatski pravnik - znanstvenik koji radi i �ivi u Hrvatskoj postigao takav me�unarodni ugled!

U Zborniku ima i niz drugih vrsnih priloga iz raznih pravnih a osobito kaznenopravnih podru�ja od "Haga do dvojbi u vezi s �edomorstvom" - re�e i napisa netko. Upozorili bi ovdje samo na još tri priloga i to Mirjana Damaške našeg svjetski poznatog profesora prava na tako�er svjetski poznatom Pravnom fakultetu Yale, SAD, koji u svom radu: Rimska crkva i korjeni kaznenog prava istra�uje i nalazi veliki doprinos crkvenih pravnika kanonskog prava u polaganju temelja modernih koncepcija individualne odgovornosti!

Drugi je prilog rad Lea Cvitanovi�a, profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu koji u radu: "Mo� nadzora: kriminalno-politi�ke i kaznenopravne implikacije tehnologijskog - informacijskog iskoraka 21. stolje�a, vrlo zanimljivo razla�e naizgled futuristi�ki, o pomacima koji dolaze i transformiraju politiku suzbijanja ka�njivih ponašanja, od kazne kao glavne kaznenopravne sankcije prema politici temeljnog na nadzoru i informaciji kao njegovu supstratu. Tre�i je prilog Marka Petraka, profesora rimskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu koji u svojim radovima veoma uspješno povezuje rimsku pravnu tradiciju sa suvremenim (europskim) pravom.8  Rad nosi naziv: Nastanak zablude (error) kao pravne ustanove.

Liber amicorum in honorem Zvonimir Šeparovi� sjajno je stru�no i znanstveno djelo, trajan i zaslu�en spomen �ovjeku koji je �ivot posvetio struci: kao nastavnik, znanstvenik, prakti�ar, stru�njak, humanist... koji neprestano poma�e, u�i, promi�e zaštitu ljudskih prava i sloboda osobito zaštitu prava �rtve u najširem smislu, i kako re�e jedan od autora posve�en je "...s dubokim poštovanjem, �ovjeku �iji je cjelokupan znanstveni opus, napose najva�nija djela, inspiriran upravo postulatom zaštite temeljnih ljudskih sloboda i prava" 9

Iz dosadašnjeg izlaganja moglo bi se pomisliti da je prof. Šeparovi� svoj znanstveni i stru�ni rad posvetio samo viktimologiji, dakle jednoj subspecijalisti�koj, uskoj i nedovoljno poznatoj grani prava odnosno kaznenog prava. Prevario bi se. Profesor se je prije svega posvetio kaznenom pravu u svim njegovim aspektima, ali i medicinskom pravu, posebno eti�kopravnom pristupu medicini (granice rizika), kriminologiji i socijalnoj patologiji, kazneno prometnom pravu... ne zaboravljaju�i nikada da je prije svega sveu�ilišni nastavnik kazneno-pravnih znanosti i da svojim studentima treba pru�iti prikladne ud�benike, stru�ne priru�nike, napisavši kao autor ili koautor knjige Krivi�no pravo - posebni dio, zaštita �ovjeka i njegovih vrijednosti, Kriminologija i socijalna patologija, Kazneno ovršno pravo i uvod u penologiju...

Upravo kao sveu�ilišni nastavnik ostvario je blistavu karijeru na Pravnom fakultetu od asistenta (1961.) docenta, izvanrednog do redovnog profesora i profesora emeritusa. Obavljao je i funkciju predstojnika katedre za kazneno pravo i Zavoda za kaznene znanosti, kriminologiju i viktimologiju, �iji je i utemeljitelj, prodekana (1975/76) i dekana Pravnog fakulteta (1985/86), te rektora Sveu�ilišta u Zagrebu (1989/91). Doktorat pravnih znanosti postigao je na Sveu�ilištu u Ljubljani. Usavršavao se je i koristio presti�ne me�unarodne stipendije kao npr.: stipendije Humboldtove Zaklade Njema�ke, koju je koristio na svjetski poznatom Max-Planck-Institutu za strano i me�unarodno kazneno pravo, Freiburg, Njema�ka(1963/65), Köln, Berlin (1979), i Fulbrightove stipendije (Warrensburg, MI, SAD, 1972/73). Predavao je na sveu�ilištima i skupovima u ve�em broju zemalja na svim kontinentima...

Me�u stotinama i tisu�ama sveu�ilišnih profesora drevnog zagreba�kog Sveu�ilišta (osnovano 1669.) njegovo �e ime biti trajno zapisano zlatnim slovima me�u njegovim velikanima.

Sve to nije ga udaljilo od njegovog zavi�aja. Trajno mu je ostao privr�en (ro�. je 14. rujna 1928. u Blatu na Kor�uli). Školovao se u Blatu, Dubrovniku, Splitu, (maturirao 1947.) i Zagrebu (Pravni fakultet, diplomirao 1953.). Radio tijekom studija u novinarstvu (Studentski list, Radio Zagreb), a nakon diplomiranja proveo nekoliko godina u pravosu�u: Kotarski sud u Krapini, Okru�ni sud u Zagrebu i Okru�ni sud u Karlovcu (1955. - 1961.). Bio je (i jest) spona izme�u Blata i rodnog otoka Kor�ule (Društvo Vela Luka u Zagrebu proglasilo ga je svojim po�asnim �lanom!) i Zagreba gdje se je trajno nastanio. Osobito je prou�avao blatsku dijasporu i raseljenost mještana Blata diljem svijeta i o tome pripremio, napisao, uredio i izdao opse�nu knjigu (1982.) Od Sydneya do San Franciska koja �e ostati i spomenik i nezaobilazni izvor podataka o blatskom iseljavanju i iseljeništvu, toj bolnoj rani ne samo Blata i bla�ana ve� i cijele nam Domovine. Sudjelovao je kao �lan uredništva i kao suradnik u pripremanju Blatskog ljetopisa, povremenika �iji je nakladnik Društvo bla�ana i prijatelja Blata u Zagrebu, koje je prof. Šeparovi�a proglasilo po�asnim �lanom Društva; znanstveno i stru�no intenzivno se je bavio i prou�avanjem i izdavanjem Statuta grada i otoka Kor�ule iz 1214. godine - prvog hrvatskog statuta velike univerzalne pravne i društvene vrijednosti. Suorganizator je veli�anstvene proslave u prigodi obilje�avanja 200. obljetnice dolaska mo�iju sv. Vincence u Blato (1995.) i u ulozi urednika i voditelja znanstvenog skupa priredio Zbornik radova Duhovni i svjetovni obzori Blata na Kor�uli.10

Odaju�i mu priznanje Op�ina Blato mu je dodijelila svoje najviše priznanje (2004.) Zlatni grb Op�ine Blato "kao znak zahvalnosti za njegov doprinos hrvatskom pravosu�u, me�unarodnom priznanju Republike Hrvatske te promicanju ugleda i vrijednosti Blata i otoka Kor�ule!.11

Upravo u vrijeme me�unarodnog priznanja Republike Hrvatske (15. 2. 1992.) bio je ministar vanjskih poslova u Vladi nacionalnog jedinstva Republike Hrvatske (1991/92), a zatim i prvi veleposlanik i stalni predstavnik RH pri UN u New Yorku (1992).12 Ministar pravosu�a u Vladi RH bio je 1999/2000. Ve� do tada uspostavljene me�unarodne veze (kao profesor, dekan, rektor, utemeljitelj i predsjednik Svjetskog �rtvoslovnog društva,...) omogu�ile su mu da lakše i br�e promi�e interese RH u inozemstvu.

Još puno toga bi se moglo nabrojiti i napisati o �ivotu i radu prof. Šeparovi�a13 ali u nastavku lapidorno donosimo tek neke natuknice.

- Dobitnik je Nagrade "Bo�idar Ad�ija" za istaknuto djelo iz društvenih znanosti za knjigu "Kriminologija i socijalna patologija" (1983.)

- Glavni i odgovorni urednik glasila Hrvatskog �rtvoslovnog društva: "Viktimologija �asopis za pitanja stradanja ljudi".od 1992.

- �lan je ve�eg broja me�unarodnih organizacija, me�u kojima: American Society of Criminology, American Society of Law and Medicine, World Society of Law and Medicine, International Assotiation  of Penal Law i dr.

- �lan je izdava�kog savjeta: Medicine and Law,(Israel), International Bulletin of Law and Mental Health (SAD).

- Voditelj Središnjice za genocid i ratne �rtve "Documenta Croatica" od 1993.

   - Predsjednik vije�a potpore Projekta za humanitarnu i medicinsku pomo� pu�anstvu Bosne i Hercegovine od 1995.

- �lan Europske akademije znanosti i umjetnosti od 1994.

- �lan Dru�be Bra�e hrvatskog zmaja - Zmaj kor�ulanski IV od 1997.

- Vitez velikog kri�a, Reda malteških vitezova, Ontario, Toronto, Kanada, 2001.

- Dopredsjednik Nacionalnog bioeti�kog povjerenstva za medicinu Vlade RH od 2003.

- �lan Hrvatskog diplomatskog kluba od 2002.

- Dobitnik najvišeg odli�ja WSV Hans von Hentig Award,  Montreal 2000.

- �lan Hrvatskog centra PEN-a.

- Po�asni gra�anin New Orleansa, SAD.

- Stalni izabrani promatra� Svjetskog povjerenstva za etiku znanosti i tehnologije u UNESCO-u.

Temperament, iskustvo, rad, znanje i povezanost s ljudima i njihovim stradanjima14, ali i s kolegama u struci, usmjeravali su i usmjeravaju djelovanje Zvonimira Šeparovi�a u osebujan i upe�atljiv stil njegovog svekolikog aktivizma i osobnog, profesionalnog i društvenog. Kao takav mo�e poslu�iti kao izvor nadahnu�a nadolaze�im generacijama.

Izvor: H�D – Hrvatsko �rtvoslovno društvo

Vezani �lanak:

PETI HRVATSKI �RTVOSLOVNI KONGRES

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar